Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja decentralizirani je sustav od 1993. godine kada su temeljna prava prenesena na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Država financira sustav RPOO-a na način da se svake godine sredstva iz državnog proračuna osiguravaju djeci u programu javnih potreba (djeca s teškoćama, darovita djeca, djeca pripadnici nacionalnih manjina i program predškole).
Državnim proračunom osiguravaju se sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića osnovanih od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju mjerila koje propisuje Vlada i sredstva potrebna za dovršenje ulaganja financiranih iz EU projekata za izgradnju dječjih vrtića ako se jedinice nalaze na područjima gdje je razvojni indeks rangiran ispod nacionalnog prosjeka.
Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju propisuje da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području što se tiče organizacije i provedbe programa predškolskog odgoja i obrazovanja, a kako bi zadovoljili te potrebe osnivaju dječje vrtiće.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose programe javnih potreba u području predškolskog odgoja i obrazovanja za svoje područje te utvrđuju mjerila za financiranje programa iz vlastitog proračuna i mjerila za participaciju roditelja djece u cijeni programa. Dječji vrtić koji je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, u skladu s mjerilima koje je utvrdilo predstavničko tijelo te jedinice, osim programa predškole koji je besplatan za roditelje.
Osnivači moraju osigurati odgovarajući prostor, opremu, zaposlenike, sredstva za plaće zaposlenika, materijalne troškove, sredstva za dječje obroke, stalno održavanje objekta i opreme, prijevoz djece za program predškole, namještaj i opremu (didaktika, igračke) te male/potrošne materijale. Troškove smještaja djece u dječji vrtić snose osnivači ustanove i roditelji djece koja pohađaju dječji vrtić u skladu sa zakonom.
Osim ustanova na središnjoj razini, praćenje rada ravnatelja, odgojno-obrazovnog osoblja i ostalog osoblja u dječjem vrtiću provode i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na njihovom području koje je uređeno njihovim aktima.
Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju propisuje da se pri utvrđivanju i izračunu plaća, naknada i ostalih prihoda javnih službenika i osoblja zaposlenih u osnovnoškolskom obrazovanju primjenjuju propisi kojima se uređuju plaće, naknade i drugi prihodi zaposlenih u dječjim vrtićima, koji su u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, ako su ti propisi povoljniji za osoblje. Stoga visinu plaća osoblja RPOO-a određuju osnivači kolektivnim ugovorima u slučaju dječjih vrtića koje osnivaju općine i gradovi. Plaće u sustavu RPOO-a određuju se razinom obrazovanja i duljinom radnog staža zaposlenika.
Kako bi se poboljšali obrazovni rezultati i osigurali preduvjeti za uključivanje u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u okviru obvezatnog obrazovanja, putem EU sredstava (Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.), sudjelovanje u programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja financirat će se, posebno za ranjive skupine, osiguravanjem dodatnih obrazovnih stručnjaka, razvojem programa te ulaganjem u materijalne i tehničke uvjete potrebne za provedbu programa. Jedna od predviđenih mjera je program subvencija za roditelje koji pripadaju socijalno-ekonomski ugroženim obiteljima.
S obzirom na problem slabije razvijenih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u sufinanciranju izgradnje/nadogradnje zgrade vlastitim sredstvima te financiranju redovite djelatnosti dječjeg vrtića nakon izgradnje, Vlada je predvidjela dvije mjere u okviru Izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.
Izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju iz 2022. godine uvedene su važne novosti u raspodjeli nadležnosti, organizaciji i financiranju sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Osnovni ciljevi tih izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju su povećanje opsega, pristupa i kvalitete ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Zakonodavnim izmjenama ministar obrazovanja propisuje uspostavu mreže dječjih vrtića na nacionalnoj razini koja će omogućiti bolje planiranje razvoja mreže dječjih vrtića i poboljšati prostornu dostupnost dječjih vrtića u ruralnim područjima te u manjim i slabije razvijenim područjima.
Kad je riječ o osiguravanju većih potreba za osobljem, izmjenama se uvodi mogućnost zapošljavanja osnovnoškolskih učitelja kao odgojitelja u predškolskom obrazovanju uz obvezu stjecanja odgovarajuće kvalifikacije.
Kako bi se osigurala potreba za dodatnim osobljem u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, planirana je intervencija usmjerena na povećanje kapaciteta sveučilišnih programa te izrada i provedba strategije za privlačenje obrazovnih stručnjaka za rad u slabije razvijenim područjima i područjima od posebne državne skrbi. Uvest će se poticaji u obliku subvencija za smještaj i stipendija.
Kada je riječ o infrastrukturi RPOO-a, u tijeku je najveći ciklus izgradnje infrastrukture dječjih vrtića koju financira država u posljednjih nekoliko desetljeća.
Vlada Republike Hrvatske je 2016. godine započela investicije za izgradnju i unaprjeđenje ustanova RPOO-a, uglavnom kroz EU fondove. Od tada je više od 265 milijuna eura uloženo u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za 500 dječjih vrtića.
Godine 2022. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti izdvojeno je više od 161 milijun eura za ulaganja u predškolske ustanove, čime će se osigurati dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama i povećati pokrivenost djece u predškolskom odgoju i obrazovanju na 90 %.
Opće obrazovanje
Opće obrazovanje zajednički financiraju država, županije, gradovi i općine. Izvori financiranja osnovnoškolskog obrazovanja su državni proračun i lokalni proračuni (županije, gradovi/općine), dok su izvori financiranja srednjoškolskog obrazovanja državni proračun i proračuni županija i Grada Zagreba.
Odgovornosti u nadležnosti gradova i općina u području osnovnoškolskog obrazovanja su otvaranje ili zatvaranje škola i održavanje škola na njihovom području.
Država osigurava financijska sredstva za: plaće, prijevoz i naknade zaposlenika, stručno osposobljavanje nastavnika, obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina, podmirenje troškova za djecu s teškoćama u razvoju, financiranje programa rada s darovitim učenicima i pokrivanju troškova digitalizacije i opremanja knjižnica. Država djelomično sudjeluje u sufinanciranju privatnih obrazovnih programa i kapitalnoj izgradnji do minimalnog financijskog iznosa.
Županije su odgovorne za osnivanje škola i utvrđivanje školske mreže na svom području, osiguravanje financijskih sredstava za materijalne troškove, održavanje investicija, nabavu školske opreme, nastavna sredstva i pomagala, prijevoz učenika te kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme, sufinanciranje produženih i cjelodnevnih boravaka učenika, prehranu za učenike i slično.
Sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 151/22), predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prati izvršenje proračuna, financijske transakcije i korištenje sredstava u skladu s njihovom namjenom.
U skladu sa statutom načelnik općine, gradonačelnik grada ili župan prati financijska, materijalna i računovodstvena pitanja proračunskih i neproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s obzirom na svrhu, iznos i učestalost korištenja proračunskih sredstava.
Ministarstvo financija nadzire poštivanje Zakona o korištenju proračunskih sredstava od strane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i neproračunskih korisnika. Što se tiče sredstava dodijeljenih iz državnog proračuna, Ministarstvo financija prati usklađenost sa zakonom i namjenu korištenja proračunskih sredstava od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te njihovih proračunskih i neproračunskih korisnika.
Nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava osiguranih školskim ustanovama iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih izvora provodi osnivač školske ustanove (županija ili općina/grad).
Sustav visokog obrazovanja
Visoko obrazovanje (ISCED 6-8) većinom pružaju javna visoka učilišta koja se financiraju iz državnog proračuna. Organizacijska autonomija i akademska sloboda zajamčene su Ustavom.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) obavlja poslove povezane s razvojem visokog obrazovanja, provedbom nacionalnih strategija i programa, osiguravanjem i praćenjem financijskih i materijalnih uvjeta za rad visokih učilišta, izradom i predlaganjem izvješća o radu i vrednovanju visokih učilišta i studijskih programa, studentskim standardom, praćenjem obrazovnog procesa i uspješnosti studiranja, upravljanjem provedbom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, vođenjem upisnika visokih učilišta i studijskih programa, upravljanjem bazama podataka o visokom obrazovanju i administrativnim nadzorom visokih učilišta.
Visoko obrazovanje regulirano je Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22). Prema ovom Zakonu akademsko samoupravljanje obuhvaća upravljanje financijskim i drugim resursima, prema načelu javne odgovornosti, Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te drugim propisima. Zakonom je propisana i financijska autonomija sveučilišta u okviru ugovora o financiranju.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) provodi postupak inicijalne akreditacije visokog učilišta u skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete i Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Svako visoko učilište, u skladu sa zakonom danom autonomijom, organizira vlastitu strukturu i definira je u svom Statutu.
Prema Zakonu o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) provodi različita vanjska vrednovanja postupaka osiguravanja kvalitete, dok je za unutarnje osiguravanje kvalitete zaduženo visoko učilište.
Sukladno Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, visoko učilište pravna je osoba koja može biti sveučilište, fakultet, umjetnička akademija ili veleučilište.
Sveučilište može imati sastavnice s ili bez pravne osobnosti. Za razliku od fakultetskih sastavnica bez svojstva pravne osobnosti, fakultetske/akademske sastavnice sa svojstvom pravne osobnosti imaju vlastiti bankovni račun, vlastitu upravu i interni sustav osiguravanja kvalitete te su upisani kao visoko učilište u službeni Upisnik visokih učilišta. Također imaju djelomičnu autonomiju odlučivanja, a nastavno osoblje zaposlenici su sastavne jedinice (fakultet/akademija), a ne sveučilišta. Sveučilište ili njegove sastavnice mogu izvoditi sveučilišne i stručne studijske programe, dok veleučilišta mogu izvoditi samo stručne studijske programe.
Obrazovanje i osposobljavanje odraslih
Programe obrazovanja odraslih donose ministar i ustanove za obrazovanje odraslih. Program osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja odraslih donosi ministar, kao i programe srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Ti su programi istovjetni onima u redovitom obrazovanju, uz prilagodbu nastavnih sati. Formalne programe obrazovanja odraslih koje donose ustanove za obrazovanje odraslih moraju verificirati Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Stupanjem na snagu Zakona o obrazovanju odraslih u prosincu 2021. godine sustav obrazovanja odraslih u potpunosti je usklađen sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a metodologija izrade programa obrazovanja odraslih temelji se na propisima kojima se uređuje Hrvatski kvalifikacijski okvir.
Novim zakonodavnim okvirom obrazovanja odraslih uvedene su novosti koje do sada nisu provedene u hrvatskom obrazovnom sustavu: formalni programi za stjecanje navedenih mikrokvalifikacija i priznavanje prethodnog neformalnog i informalnog učenja.
Zakon uređuje formalno obrazovanje odraslih koje se provodi u ustanovama koje imaju registriranu djelatnost obrazovanja odraslih u skladu s odredbama Zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj ustanova (Zakon o ustanovama, NN, 151/22).
Obrazovanje odraslih može provoditi ustanova osnovana isključivo u svrhu obrazovanja odraslih, školska ustanova, sveučilište te ustanova koja uz obrazovanje odraslih obavlja i druge djelatnosti.
Ustanova za obrazovanje odraslih ima ravnatelja, andragoškog voditelja, upravno vijeće, a sastav, način imenovanja članova, trajanje mandata članova upravnog vijeća te način odlučivanja određeni su osnivačkim aktom i statutom ustanove.
Ustanova može započeti s provedbom obrazovnog programa nakon što Ministarstvo znanosti i obrazovanja donese odluku o početku rada ili provedbi programa.
Ustanova za obrazovanje odraslih djelatnost obrazovanja odraslih obavlja na temelju okvirnog godišnjeg plana i programa rada ustanove koji donosi tijelo određeno statutom ustanove na prijedlog ravnatelja. Ustanove za obrazovanje odraslih financiraju se iz vlastitih proračuna ili lokalnih uprava, a samo određeni programi (programi za stjecanje mikrokvalifikacija za digitalne i zelene vještine) financiraju se iz državnog proračuna.
Financiranje ustanova za obrazovanje odraslih u pravilu prate osnivači (jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) ili, u slučaju osnivača koji su pravne ili fizičke osobe, financiranje nadziru osnivači kako je propisano memorandumom i pravilnicima ustanova.