Velika strukturna promjena modela financiranja propisana je novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, 119/2022) koji je stupio na snagu u listopadu 2022. godine.

 

Uključuje odredbe o modelu financiranja kroz ugovore o financiranju koji se sastoje od osnovne proračunske komponente, razvojne proračunske komponente i izvedbene proračunske komponente. Sadržajni okvir i postupak sklapanja ugovora o financiranju propisan je i novim Zakonom.

 

Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj najviše je stručno tijelo koje brine o razvoju i kvaliteti visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Neke od njegovih glavnih zadaća u području visokog obrazovanja su predlaganje i poticanje donošenja mjera za poboljšanje visokog obrazovanja, predlaganje mjerila i omjera za raspodjelu proračunskih sredstava, predlaganje i poticanje sudjelovanja drugih subjekata, predlaganje i poticanje mjera vezanih uz policentrični sustav visokog obrazovanja te predlaganje mreže javnih visokih učilišta, među ostalim.

 

Visoko obrazovanje većinom pružaju javna visoka učilišta koja se financiraju iz državnog proračuna. Organizacijska autonomija i akademska sloboda zajamčene su Ustavom.

 

Javno financiranje visokih učilišta uređeno je Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, kojim je propisano da se rad visokih učilišta financira sredstvima osnivača, namjenskim prihodima i vlastitim sredstvima.

 

Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole i javni znanstveni instituti mogu se financirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njihovu neovisnost i vjerodostojnost. Vlastiti prihod može se ostvariti samo iz djelatnosti koje nemaju štetan učinak na ostvarivanje ciljeva visokog učilišta ili javnog znanstvenog instituta.

 

Sredstva za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, projekata i programa znanosti, istraživanja i umjetnosti, znanstvene, umjetničke i istraživačke infrastrukture i opreme, znanstvenih publikacija, znanstvenih konferencija te znanstvenih i stručnih udruga raspodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, na temelju javnog natječaja i u skladu s mišljenjima relevantnih povjerenstava koje imenuje ministar. Sredstva se raspodjeljuju uzimajući u obzir raspodjelu sredstava za istu namjenu u proračunima drugih institucija državne uprave i lokalnih i regionalnih samouprava.

 

Minimalne plaće zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju određene su kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom.

 

Javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole financiraju se iz državnog proračuna, uzimajući u obzir utvrđene kapacitete pojedinog visokog učilišta, cijene pojedinih studijskih programa i procjenu kvalitete, kako je utvrđeno na temelju vrednovanja provedenog u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, kojim je propisano da se rad visokih učilišta financira sredstvima osnivača, namjenskim prihodima i vlastitim sredstvima.

 

Iz državnog proračuna mogu se financirati i privatna visoka učilišta, na temelju prethodno sklopljenog ugovora, pod uvjetom da obavljaju djelatnost u kojoj društvene potrebe nadilaze raspoložive mogućnosti javnih visokih učilišta ili je njihova djelatnost od posebnoga državnog interesa, ispunjavaju uvjete propisane Zakonom, udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvrđuje Nacionalno vijeće, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i kvalitetu tih učilišta.

 

Sredstva iz državnog proračuna namijenjena sveučilištima, veleučilištima i visokim školama doznačuju se korisnicima u ukupnom iznosu, a korisnici ih svojim proračunom raspoređuju za pojedine namjene, sukladno statutu i drugim općim aktima.

 

Sveučilišni senat donosi proračun sveučilišta na prijedlog dekana, a stručno vijeće donosi proračun veleučilišta ili visoke škole na temelju prijedloga dekana. Sastavnice sveučilišta dio vlastitih prihoda izdvajaju u proračun sveučilišta za kapitalna ulaganja i razvojne programe, sukladno općim aktima sveučilišta.

 

Javna visoka učilišta sredstva koriste u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i propisima kojima se uređuje izvršenje državnog proračuna. Uz suglasnost ugovornih strana dio djelatnosti javnih sveučilišta može se financirati i sukladno posebnim ugovorima sklopljenima između Ministarstva i javnih sveučilišta.

 

Autonomija sveučilišta na svim sveučilišnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obuhvaća: uređenje unutarnjeg ustroja, utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, financijsku autonomiju u skladu s ovim Zakonom, odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji, ostale oblike autonomije, sukladno zakonu.

 

Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja je stručno tijelo Nacionalnog vijeća kojeg čini petnaest članova i to tako da su u njemu tri člana sa znanstvenih instituta, šest članova sa sveučilišta, dva člana s veleučilišta, dva predstavnika sindikata te dva predstavnika koje u Savjet imenuje ministar. Članove Savjeta imenuje Nacionalno vijeće većinom ukupnog broja glasova na temelju prijedloga Rektorskog zbora, Vijeća veleučilišta i visokih škola, javnih znanstvenih instituta, sveučilišta, veleučilišta i visokih škola te Ministarstva i sindikata. Mandat članova Savjeta traje četiri godine.

 

Senat je izabrano stručno tijelo imenovano u skladu sa statutom sveučilišta, a osigurava uravnoteženu zastupljenost svih sastavnica sveučilišta te različitih područja znanosti i umjetnosti. Zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima čine najmanje 60 % članova senata. Studentski predstavnici, koje sukladno statutu sveučilišta biraju sami studenti, čine najmanje 10 % članova senata iz redova studenata prijeddiplomskih i diplomskih studija, te najviše 20 % iz redova studenata poslijediplomskih studija. 

Ostali zaposlenici zastupljeni su u senatu sukladno statutu. Senat donosi odluke na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda rektor.

 

Rektor je voditelj sveučilišta i predstavlja sveučilište te je odgovoran za zakonitost rada sveučilišta. Rektor ima ovlasti i dužnosti voditelja institucije. Prorektori pomažu rektoru u njegovom radu.

 

Prorektori sudjeluju u aktivnostima Senata bez prava glasovanja.

 

Predstavnik sindikata znanosti i visokog obrazovanja također se poziva da sudjeluje na sjednicama senata, bez prava glasovanja.

 

Senat, sukladno statutu, odlučuje o svim akademskim, stručnim, znanstvenim i umjetničkim pitanjima, uključivši odlučivanje o organizaciji znanstvene, stručne i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i o drugim pitanjima predviđenim Zakonom. U okviru svoje nadležnosti Senat je odgovoran, među ostalim, za: obrazovna, znanstvena ili umjetnička i stručna pitanja, financijsku politiku i usvajanje sveučilišnog proračuna, raspravu o financijskim izvještajima i usvajanje završnog bilančnog izvještaja i odluke o kapitalnim ulaganjima.

 

Dekan predstavlja veleučilište ili visoku školu te u svom radu ima prava i obveze ravnatelja ustanove. Za akademska pitanja dekan je odgovoran stručnom vijeću, a za zakonitost rada financijskog poslovanja i racionalne uporabe materijalnih i kadrovskih resursa upravnom vijeću.

 

Javno visoko obrazovanje besplatno je za redovite studente uz određene preduvjete. Stoga većina redovitih studenata na javnim visokim učilištima ne plaća školarine. Pravo na oslobođenje od plaćanja školarine propisano je uredbom o načinu financiranja javnih visokih učilišta iz državnog proračuna.

Sukladno tome, pravo na oslobođenje od plaćanja školarine ostvaruju redoviti studenti na javnim visokim učilištima koji su prvi put upisani u prvu godinu studija kao i studenti upisani u višu godinu studija pod uvjetom da su u prethodnoj akademskoj godini stekli 55 ili više ECTS bodova.

 

Student ima pravo na oslobođenje od plaćanja školarine za onoliko vremena koliko odgovara broju godina utvrđenom za završetak studija, a to pravo može ostvariti u ograničenom vremenskom razdoblju koje je godinu dana dulje od broja godina određenih za završetak studija.

 

Redoviti studenti na javnim visokim učilištima koji nemaju pravo na oslobođenje od plaćanja školarine iz državnog proračuna plaćaju vlastite školarine prema modelu koji je odredilo sveučilište za svoje sastavnice i veleučilište, a koji se temelji na načelu osiguravanja pristupa visokom obrazovanju najvećem mogućem broju studenata, kao i na temelju linearnog modela plaćanja školarine. Izvanredni studenti u cijelosti ili djelomično pokrivaju troškove studija, u skladu s općom regulativom visokog učilišta.

 

Ciljevi subvencioniranja participacije redovitih studenata u troškovima studija su: osiguravanje jednakog pristupa visokom obrazovanju svim redovitim studentima u Republici Hrvatskoj, poticanje završnosti visokog obrazovanja, poticanje visokih učilišta na povećanje broja upisanih u studijske programe i povećanje broja stečenih kvalifikacija u prirodnom, tehničkom, biomedicinskom i biotehničkom području.

 

Autonomija sveučilišta na svim visokim učilištima u Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, obuhvaća: uređenje unutarnjeg ustroja, utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji financijske autonomije sukladno Zakonu, odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji, ostale oblike autonomije, sukladno zakonu.

 

Senat, sukladno statutu, odlučuje o svim akademskim, stručnim, znanstvenim i umjetničkim pitanjima, uključivši odlučivanje o organizaciji znanstvene, stručne i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i o drugim pitanjima predviđenim ovim Zakonom. U okviru svoje nadležnosti, senat ,među ostalim, vodi financijsku politiku i donosi proračun sveučilišta, raspravlja o financijskim izvještajima i prihvaća završni račun te odlučuje o kapitalnim ulaganjima.

 

Dekan predstavlja veleučilište ili visoku školu te u svom radu ima prava i obveze ravnatelja ustanove. Za akademska pitanja dekan je odgovoran stručnom vijeću, a za zakonitost rada financijskog poslovanja i racionalne uporabe materijalnih i kadrovskih resursa upravnom vijeću.

 

Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija provodi ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nadzor se provodi na način koji ne narušava autonomiju sveučilišta i ne ometa redoviti rad visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija. Na temelju rezultata nadzora Ministarstvo može obustaviti izvršenje nezakonitih odluka i radnji visokih učilišta i znanstvenih organizacija koje se ne provode u skladu sa zakonom.

 

Sklapanje programskih ugovora s visokim učilištem započelo je 2012. godine, kada je Ministarstvo, u suradnji s Ministarstvom financija, ispunilo financijske uvjete za sklapanje trogodišnjih ugovora s visokim učilištima, temeljem kojih bi se troškovi provedbe redovitih studijskih programa mogli pokriti u cijelosti. Namjera je bila da se ugovorima definiraju uz financijska sredstva i razvojni ciljevi javnih visokih učilišta te pokazatelji kojima bi se pratilo njihovo ostvarivanje te da se o svim aspektima ugovora zajednički dogovaraju i pregovaraju predstavnici javnih visokih učilišta, studenata i Ministarstva.

 

Odluku o sudjelovanju u procesu pripreme programskih ugovora visoka učilišta donosila su samostalno, sukladno vlastitom interesu. Također su samostalno odlučili žele li sklopiti ugovore o programskom financiranju ili će im Ministarstvo nastaviti subvencioniranje prema prijašnjemu modelu. 

 

Visoka učilišta samostalno su odabirala i rezultate koje žele u trogodišnjem razdoblju ostvariti u sklopu odabranih ciljeva te su istaknula pokazatelje uz pomoć kojih će se mjeriti ostvarivanje utvrđenih rezultata. Provedbu programskih ugovora nadziru povjerenstva koja čine predstavnici visokih učilišta i Ministarstva te koja će i u procesu provedbe imati mogućnosti pregovarati i dogovoriti prilagodbu i unaprjeđenje ranije dogovorenih okvira programskih ugovora.

 

Javno visoko obrazovanje besplatno je za redovite studente uz određene preduvjete. Stoga većina redovitih studenata na javnim visokim učilištima ne plaća školarine. Pravo na oslobođenje od plaćanja školarine propisano je uredbom o načinu financiranja javnih visokih učilišta iz državnog proračuna.

 

Sukladno tome, pravo na oslobođenje od plaćanja školarine ostvaruju redoviti studenti na javnim visokim učilištima koji su prvi put upisani u prvu godinu studija kao i studenti upisani u višu godinu studija pod uvjetom da su u prethodnoj akademskoj godini stekli 55 ili više ECTS bodova. Student ima pravo na oslobođenje od plaćanja školarine za onoliko vremena koliko odgovara broju godina utvrđenom za završetak studija, a to pravo može ostvariti u ograničenom vremenskom razdoblju koje je godinu dana dulje od broja godina određenih za završetak studija.

 

Redoviti studenti na javnim visokim učilištima koji nemaju pravo na oslobođenje od plaćanja školarine iz državnog proračuna plaćaju vlastite školarine prema modelu koji je odredilo sveučilište za svoje sastavnice i veleučilište, a koji se temelji na načelu osiguravanja pristupa visokom obrazovanju najvećem mogućem broju studenata, kao i na temelju linearnog modela plaćanja školarine.

 

Izvanredni studenti u cijelosti ili djelomično pokrivaju troškove studija, u skladu s općom regulativom visokog učilišta. 

 

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata propisuje uvjete, način ostvarivanja prava i visinu prava na potporu za pokriće troškova prehrane studenata. To pravo ostvaruju studenti u različitim iznosima ovisno o razini dodijeljenog prava izraženog u broju meni obroka, što se ostvaruje i dokazuje studentskom iskaznicom. Potpora Ministarstva pokriva 71,24 % izračunate cijene meni obroka i 50 % izračunate  cijene ostalih pojedinačnih obroka i prehrambenih proizvoda. Ukupno 97.402 studenta imaju pravo na pokrivanje troškova prehrane, pri čemu se godišnje isplaćuje oko 19.000.000,00 EUR.

 

Prema pojedinačnim odlukama ministra i prema geografskim i prometnim karakteristikama prebivališta studenta, studentu se dodjeljuju prava 2. razine, odnosno pravo na dva subvencionirana obroka dnevno.

 

Pravo na potporu za novčane troškove studentskih obroka priznaje se redovitim studentima na prijeddiplomskom sveučilišnom programu, sveučilišnom diplomskom programu, integriranom prijeddiplomskom i diplomskom sveučilišnom programu, kratkom diplomskom programu, prijeddiplomskom stručnom programu i specijalističkom diplomskom stručnom studijskom programu na visokom učilištu u Hrvatskoj, koji je državljanin države članice Europske unije i ispunjava propisane uvjete.

 

Visoka učilišta mogu sklopiti ugovor s pružateljima usluga studentske prehrane kojim se uređuje način na koji visoko učilište osigurava novčanu potporu studentske prehrane redovitih studenata koji su državljani države koja nije članica EU-a ili redovitog studenta čiji je boravak u Hrvatskoj uređen ugovorom sklopljenim između domaćeg i inozemnog visokog učilišta. Iznimno, korisnik novčane potpore može biti student koji je strani državljanin i nositelj stipendije Ministarstva, na temelju načela reciprociteta, ako je pravo na novčanu potporu ugovoreno na temelju međunarodnih ugovora o studentskoj razmjeni (Erasmus, CEEPUS i međunarodni bilateralni sporazumi) ili na temelju posebne odluke Ministarstva.

 

Trajanje i razdoblje tijekom kojeg se to pravo dodjeljuje korisnicima iz točke 4. ovoga članka uređeni su posebnim rješenjem Ministarstva.

Pravo na novčanu potporu ne dodjeljuje se: studentu koji se upisuje u sljedeću akademsku godinu ili novi studijski program iste razine i koji je stekao manje od 18 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini, studentu koji je ostvario manje od 36 ECTS bodova tijekom dvije uzastopne akademske godine, studentu koji po drugi put mijenja akademski program upisujući se na isti studijski program po treći put.

 

Novčana potpora pokriva dio troškova meni obroka u restoranima s kojima je Ministarstvo ili institucija koju je odobrilo Ministarstvo (studentski centar, visoko učilište) sklopilo ugovor o pružanju usluga prehrane studenata. Korisnicima novčane potpore dodjeljuju se različiti iznosi novčane potpore, ovisno o razini dodijeljenih prava, izraženi kao broj subvencioniranih meni obroka. Razina prava na novčanu potporu označena je sljedećim brojevima: 1, 2 i 2.5, što označava pravo na novčanu potporu jednog, dva odnosno 2,5 subvencionirana meni obroka dnevno.

 

Razina prava 1 pripada svim korisnicima novčane potpore, uključivo i onima koji su ostvarili pravo na smještaj u dom koji pruža uslugu prehrane. Razina prava 2 pripada sljedećim skupinama studenata: korisnicima potpore koji privremeno borave u mjestu studiranja, a imaju prebivalište na području druge županije, korisnicima potpore koji imaju prebivalište ili privremeno boravište u mjestu koje je slabo prometno povezano s mjestom studiranja, stranim državljanima koji koriste potporu iz međunarodne razmjene (Erasmus, CEEPUS i međunarodni bilateralni sporazumi) kao stipendisti Ministarstva, stranim državljanima iz zemalja koje nisu članice Europske unije koji studiraju u Republici Hrvatskoj.

 

Razina prava 2,5 pripada sljedećim skupinama korisnika potpore: studentima koji su na natječaju ostvarili pravo na smještaj u studentski dom koji ne pruža uslugu prehrane, studentima izrazito slabog imovinskog stanja, studentima koji su vrhunski sportaši koji dokažu da privremeno borave u mjestu studiranja koje je različito od mjesta prijavljenog prebivališta.

 

Subvencionirani smještaj u studentskim domovima, raspoloživi kapaciteti u učeničkim domovima i iznimno za privatni smještaj osigurani su studentima koji studiraju izvan mjesta prebivališta i koji se smatraju prihvatljivima na temelju natječaja koji provode studentski centri ili visoka učilišta u iznosu od 26,54 EUR mjesečno. Pravo na subvencionirani smještaj ostvaruju studenti u skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje (NN, 63/19).

Ukupno 13.114 studenata ostvaruje pravo na smještaj u 18 studentskih domova i dostupnim kapacitetima u 12 učeničkih domova.

U skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na novčanu potporu za podmirenje dijela troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom (NN 23/15), pravo na subvencionirani prijevoz priznaje se redovitim studentima upisanim na prijeddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani prijeddiplomski i diplomski sveučilišni studij, kratki diplomski studij, prijeddiplomski stručni studij ili specijalistički diplomski stručni studij te redovitim studentima poslijediplomskih studija na visokim učilištima u Hrvatskoj koji udovoljavaju propisanim uvjetima.

 

Pravo na novčanu potporu dodjeljuje se redovitim studentima s invaliditetom s najmanje 60 %, u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja Pravo na novčanu potporu student može ostvariti u razdoblju propisanog trajanja studija uvećanoga za 12 mjeseci, a utvrđuje se na temelju potvrde visokog učilišta o statusu studenta. Studenti koji u akademskoj godini podnošenja zahtjeva nisu prvi put upisali godinu studija ostvaruju pravo na novčanu potporu ako su u prethodnoj akademskoj godini stekli najmanje 30 ECTS bodova.

 

Pravo na novčanu potporu ne ostvaruju studenti koji su na tom studijskom programu ukupno stekli broj ECTS bodova koji podijeljen s brojem upisanih akademskih godina iznosi manje od 30. U akademskoj godini u kojoj je student imao upisano mirovanje studijskih prava sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne računaju se u ovaj kriterij, studenti koji su dva puta mijenjali studijski program i treći put u statusu redovitoga studenta upisali prvu godinu na istoj razini studija, studenti koji se upisuju ponovno na istu razinu studija na kojoj su stekli kvalifikaciju, a za koju su već prethodno ostvarivali pravo na novčanu potporu, studenti koji primaju novčanu potporu za prijevoz iz drugih izvora, studenti koji ne ispunjavaju propisane uvjete, studenti koji imaju upisano mirovanje obveza studenta u akademskoj godini za koju podnose prijavu za subvencionirani prijevoz te studenti poslijediplomskih studija koji ne upišu viši semestar u novoj akademskoj godini.

 

Visinu iznosa novčane potpore za podmirenje dijela troškova studentskog prijevoza određuje ministar odlukom koja se donosi prije početka akademske godine, sukladno osiguranim sredstvima u Državnome proračunu Republike Hrvatske. Ministar može mijenjati visinu iznosa novčane potpore za podmirenje dijela troškova studentskog prijevoza tijekom akademske godine, ovisno o osiguranim sredstvima u Državnome proračunu Republike Hrvatske.

 

 

Sukladno Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, potpora Ministarstva znanosti i obrazovanja u okviru studentskog standarda u visokom obrazovanju obuhvaća izravnu i neizravnu potporu studentima. Izravna potpora studentima pokriva dodjelu državnih stipendija i potporu za pokrivanje troškova prijevoza redovitih studenata s invaliditetom, dok se neizravna potpora odnosi na subvencionirani smještaj redovitih studenata u studentskim i učeničkim domovima kao i pokrivanje dijela troškova obroka u studentskim restoranima.

Studentima visokih učilišta u Hrvatskoj dodjeljuju se dvije vrste državnih stipendija: stipendije za studente koji studiraju u STEM i IKT područjima znanosti i stipendije utemeljene na potrebama (na temelju nižeg socio-ekonomskog statusa). Stipendije za studente koji studiraju u STEM i IKT područjima znanosti dodjeljuju se ukupno 1388 studenata, a isplaćuju se u 9 mjesečnih rata u iznosu od 600,00 EUR za STEM nastavne studije i 300,00 EUR za ostale STEM studije. Stipendije na temelju nižeg socio-ekonomskog statusa dodjeljuju se godišnje ukupno 12 000 studenata, a isplaćuju se u 9 mjesečnih rata u iznosu od 200,00 EUR.

U skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa (NN, 110/2022) pravo na državnu stipendiju dodjeljuje se redovitim studentima koji su državljani Republike Hrvatske ili države članice Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije te redovitim studentima koji uživaju međunarodnu i privremenu zaštitu u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, a koji su upisani na državnu stipendiju iz članka 1. ovog Pravilnika na sveučilišta u Republici Hrvatskoj:

- u prijeddiplomskom sveučilišnom programu, diplomskom sveučilišnom programu, integriranom prijeddiplomskom i diplomskom sveučilišnom programu, kratkom stručnom studiju, prijeddiplomskom stručnom programu i specijalističkom diplomskom stručnom programu te studentima s invaliditetom i studentima koji su pod skrbništvom ili su bili pod skrbništvom kao djeca ili im je priznato pravo na uslugu socijalnog smještaja ili kao djeci priznato pravo na uslugu socijalnog smještaja na temelju propisa iz područja socijalne skrbi, a koji su upisani na poslijediplomski sveučilišni studij, u skladu s odredbama Pravilnika.

Studenti u navedenom statusu mogu se natjecati za dodjelu državnih stipendija u sljedećim kategorijama:

• D-1 – studenti koji su djeca osoba poginulih, umrlih i nestalih pod okolnostima navedenima u Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje nastalo pod okolnostima navedenima u istom zakonu
• E – studenti nižeg socio-ekonomskoga statusa
• P – studenti s invaliditetom i studenti koji su pod skrbništvom ili su bili pod skrbništvom kao djeca ili im je priznato pravo na uslugu socijalnog smještaja ili kao djeca imaju pravo na uslugu socijalnog smještaja na temelju propisa iz područja socijalne skrbi, a upisani su na poslijediplomski sveučilišni studij.

Nadalje, za dodjelu državne stipendije mogu se natjecati studenti koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete: da su redoviti studenti upisani na visoko učilište u Republici Hrvatskoj koji su hrvatski državljani ili državljani Europske unije s prijavljenim boravkom u Republici Hrvatskoj koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u Republici Hrvatskoj.

 

Zahtjevi za državne stipendije ocjenjuju se i dodjeljuju u različitim kategorijama studentima koji ispunjavaju sljedeće posebne uvjete:

D-1 – kategorija uz sljedeća tri uvjeta: prosječni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 60 % proračunske osnovice koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom; priložen dokaz o statusu djeteta poginule, umrle i nestale osobe, o statusu djeteta mirnodopskoga vojnog i civilnog invalida rata; dostavljena, u sklopu obrasca za prijavu na natječaj, Izjava o članovima zajedničkog kućanstva.

E – kategorija uz sljedeća dva uvjeta: da prosječni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 60 % proračunske osnovice koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom; dostavljena, u sklopu obrasca za prijavu na natječaj, Izjava o članovima zajedničkog kućanstva.

P – kategorija uz sljedećih pet uvjeta: dokaz o utvrđenom postojanju tjelesnog oštećenja, a za studente bez odgovarajuće roditeljske skrbi potvrda da je student do 18. godine bio smješten u dom socijalne skrbi ili udomiteljsku obitelj; upis na poslijediplomski sveučilišni studij, što se dokazuje potvrdom visokog učilišta koje provodi studij; bez zasnovanoga radnog odnosa, što se dokazuje potvrdom nadležne ustanove za zapošljavanje; za studente s invaliditetom prosječni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva studenta ne prelaze 100 % proračunske osnovice koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom; za studente s invaliditetom dostavljena, u sklopu obrasca za prijavu na natječaj, Izjava o članovima zajedničkog kućanstva.

 

Na natječaj za dodjelu državne stipendije ni u jednoj kategoriji ne mogu se prijaviti studenti:

• koji su stekli manje od 45 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini, osim ako je student upisan prvi put na prvu godinu studija (ne računaju se godine studija u kojima je student imao upisano mirovanje obveza studenta);
• koji su na tome studijskom programu ukupno stekli broj ECTS bodova koji podijeljen s brojem upisanih prethodnih akademskih godina iznosi manje od 45, ne uključujući tekuću akademsku godinu; koji su u akademskoj godini prijave na natječaj drugi put u statusu redovitoga studenta upisali prvu godinu studija na istoj razini studija (odnosi se isključivo na studente koji su u akademskoj godini prijave na natječaj promijenili studijski program);
• koji su dva puta mijenjali i stoga tri puta u statusu redovitoga studenta upisivali studijski program na istoj razini studija.

Državna stipendija isplaćuje se u najmanje devet mjesečnih rata od najmanje 200,00 EUR do 15. dana u mjesecu. Ako su za to osigurana sredstva u Državnome proračunu Republike Hrvatske, ministar može u natječaju za dodjelu državnih stipendija propisati i dodjelu većega mjesečnog iznosa stipendije i/ili dodjelu stipendija u većem broju mjesečnih rata.

 

 Ministar u natječaju za dodjelu državnih stipendija propisuje razdoblje za koje će se dodjeljivati stipendija. Ministar će do 15. listopada tekuće godine donijeti Odluku o broju državnih stipendija koja se objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva. Državne stipendije dodjeljuju se na temelju provedenoga javnog natječaja u kojem se definira način dokazivanja ispunjavanja uvjeta. Javni natječaj za dodjelu državne stipendije raspisuje ministar do 15. listopada tekuće akademske godine.

 

Natječaj za dodjelu državnih stipendija provodi Povjerenstvo za provedbu javnoga natječaja za dodjelu državnih stipendija, a koje imenuje ministar. Povjerenstvo će donijeti poslovnik o svom radu.

 

Povjerenstvo ima sedam članova, uključujući i predsjednika Povjerenstva, od kojih su tri člana predstavnici studenata na prijedlog Hrvatskog studentskog zbora uz osiguranje zastupljenosti predstavnika sveučilišnih i stručnih studija, jedan predstavnik Rektorskoga zbora i jedan predstavnik Vijeća veleučilišta i visokih škola te dva predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Sastav Povjerenstva objavljuje se u natječaju.

U vrijeme sklapanja ugovora o dodjeli državne stipendije, kao i za vrijeme trajanja ugovora, student ne može primati ni jednu drugu stipendiju. Iznimno, studenti koji studiraju na visokom učilištu u inozemstvu na istoj razini studija mogu primati drugu stipendiju za razdoblje obavljanja stručne prakse i/ili sudjelovanja u programu mobilnosti i međunarodne razmjene studenata.

Što se tiče mobilnosti, Agencija za mobilnost i programe EU provodi: program Erasmus+, koji nudi mogućnosti studiranja ili obavljanja stručne prakse u inozemstvu, CEEPUS (Srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije), koji nudi mogućnosti studiranja ili obavljanja stručne prakse u jednoj od zemalja srednje ili istočne Europe.

 

Studenti koji idu na mobilnost u okviru CEEPUS-a oslobođeni su plaćanja školarine na inozemnoj visokoškolskoj ustanovi; te bilateralni programi mobilnosti u visokom obrazovanju, koji nude mogućnost završetka semestra, akademske godine ili cjelokupnog prijeddiplomskog, diplomskog ili doktorskog studija u inozemstvu.

 

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Agencija za mobilnost i programe EU godišnje nude bilateralne stipendije za studij ili istraživanje u bilo kojem području studija; te Europass, skup dokumenata koji olakšavaju priznavanje razdoblja studija/stručne prakse u inozemstvu.

 

U posljednjem Izvješću o provedbi Bolonjskog procesa – EHEA 2020. godine, Hrvatska stopa dolazne mobilnosti na ISCED 6 – prijediplomska razina iznosi 2,3 % (EHEA prosjek 2,7 %), hrvatska stopa dolazne mobilnosti na ISCED 7 – diplomska razina iznosi 2,9 % (EHEA prosjek 4,1 %), dok hrvatska stopa dolazne mobilnosti na ISCED 8 – doktorska razina iznosi 7,6 % (EHEA prosjek 8,1 %).

 

Utvrđene prepreke odnose se prije svega na nedostatna financijska sredstva koja su uglavnom osigurana za ECTS mobilnosti u okviru programa Erasmus. Dolazni studenti predstavljaju važan aspekt pojma „internacionalizacija kod kuće“.

 

Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine (usvojen u ožujku 2023. godine) predviđa mjere za povećanje razine internacionalizacije visokog obrazovanja, što uključuje povećanje stope mobilnih studenata i nastavnika.

 

Od Nove odluke o proglašenju zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija koja je stupila na snagu u lipnju 2022. godine očekuje se da će podržati to povećanje. Uključuje odredbe za automatsko priznavanje kvalifikacija u srednjoškolskom i visokom obrazovanju. 

 

Sredstva ESF-a za razdoblje 2014. – 2020. bila su usmjerena na povećanje broja studijskih programa i modula u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM područja), kao i IKT-u. Od njih se očekuje da pridonesu povećanju dolaznih studenata u STEM i IKT područjima. 

 

Nema javno subvencioniranih kredita. Učenicima i studentima na raspolaganju su učenički i studentski krediti koje nude gotovo sve banke. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu pregovarati o subvencioniranim kreditima ili nižim kamatnim stopama na učeničke i studentske kredite.