Povijesni pregled i principi obrazovanja odraslih
Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Jedan od prvih važnih trenutaka bilo je uvođenje javnih sveučilišnih predavanja na Sveučilištu u Zagrebu 1907. godine pod vodstvom Alberta Bazale, a s ciljem proširenja pristupa znanju izvan tradicionalnih akademskih okvira. Tijekom 20. stoljeća različite političke i socioekonomske promjene utjecale su na razvoj obrazovanja odraslih, osobito tijekom socijalističkog razdoblja, kada su se poduzimali napori za povećanje pismenosti i pružanje stručnog usavršavanja kroz radnička sveučilišta.
Važan trenutak u institucionalizaciji obrazovanja odraslih dogodio se 1961. godine, kada je andragogija – znanost o učenju odraslih – uvedena kao akademska disciplina na sveučilištima u Zagrebu i Rijeci. To je postavilo temelje za strukturiraniji pristup cjeloživotnom učenju i profesionalnom razvoju.
Aktualni politički prioriteti i dokumenti
Hrvatska ima tradiciju javnog subvencioniranja obrazovanja odraslih, osobito kroz inicijative usmjerene na razvoj radne snage i socijalnu uključivost. Mehanizmi javnog financiranja uključuju nacionalna proračunska sredstva, financiranje iz EU-a (poput Europskog socijalnog fonda) te podršku regionalnih i lokalnih vlasti. Osim toga, uvođenje sustava vaučera omogućilo je pojedincima pristup javno financiranim obrazovnim i osposobljavajućim programima, osobito za stjecanje mikro-kvalifikacija i djelomičnih kvalifikacija usklađenih s potrebama tržišta rada.
Politike obrazovanja odraslih u Hrvatskoj usmjerene su na povećanje sudjelovanja u cjeloživotnom učenju, poboljšanje kvalitete i relevantnosti obrazovnih programa te usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. Ti su prioriteti istaknuti u nekoliko ključnih dokumenata:
Zakon o obrazovanju odraslih (NN 144/21) modernizira sustav obrazovanja odraslih usklađujući ga s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (CROQF) i promiče priznavanje prethodnog učenja.
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine naglašava važnost povećanja stope sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju. Početna vrijednost ovog pokazatelja iznosila je 3,5 % u 2019. godini, dok je u 2021. porasla na 5,1 %. Cilj je dostići prosjek Europske unije, koji je iznosio 10,8 % u 2021. godini.
Pokazatelji uspješnosti
Izvor: www.hrvatska2030.hr
Nacionalni plan razvoja obrazovanja i osposobljavanja do 2027. godine postavlja strateške ciljeve za poboljšanje pristupa, inkluzivnosti i kvalitete obrazovanja odraslih. Ključni prioriteti uključuju povećanje sudjelovanja u cjeloživotnom učenju, osiguranje pristupa za marginalizirane skupine i jačanje suradnje između obrazovnih institucija i poslodavaca. Jedan od ključnih ciljeva je povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja. Plan predviđa sedam mjera za postizanje ovog cilja, uključujući razvoj programa obrazovanja odraslih, sustava osiguravanja kvalitete te financijskih poticaja za uključivanje u prioritetne programe osposobljavanja i usavršavanja.
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) reformski je instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama. Njime se podržava razvoj programa obrazovanja odraslih koji zadovoljavaju ekonomske i društvene potrebe. Također, omogućava priznavanje prethodnog učenja i stvaranje mikro-akreditacija.