Eksperimentalni programi

U Hrvatskoj je uveden inovativni model nazvan Cjelodnevna škola u sklopu eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Program se od školske godine 2023./2024. provodi u 62 javne škole, a traje četiri godine. Cilj mu je stvaranje sveobuhvatnog i poticajnog okruženja koje potiče akademski, osobni i socijalni razvoj učenika.

Program se sastoji od obveznog dijela (programi A1 i A2) i izbornog dijela (programi B1 i B2). Redovita nastava (A1) te potpomognuto i obogaćeno učenje (A2) traju do 13:45 ili 14:30, dok se izvannastavne i izvanškolske aktivnosti (B1 i B2) mogu provoditi do 17:00 sati.

Nastava se odvija u jednoj smjeni, a dnevni raspored objedinjuje učenje, potporu, obogaćivanje sadržaja, obroke i rekreaciju. Uključena je i 40-minutna stanka za ručak i odmor.

Program naglašava aktivno učenje, suradnju te ravnotežu između rada, igre i odmora, s ciljem osiguravanja jednakih mogućnosti, bolje organizacije obiteljskog vremena i dobrobiti učenika.

Alternativni programi

U osnovnoj se školi može ostvarivati odgojno-obrazovni rad prema alternativnim nastavnim programima, odnosno metodama, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014) i uz prethodno pozitivno mišljenje agencije nadležne za poslove odgoja i obrazovanja, odnosno strukovnog obrazovanja. U skladu s navedenim u Hrvatskoj djeluju dvije osnovne waldorfske škole, jedna u Zagrebu i jedna u Rijeci te jedna Montessori osnovna škola.

Waldorfska osnovna škola

Waldorfska pedagogija usmjerena je na dijete i njegov cjeloviti razvoj, te su didaktika i metodike uspostavljene kao didaktika i metodike pojedinih razvojnih faza. To je u skladu s orijentacijom na odgajanje djeteta primjereno njegovoj životnoj odnosno razvojnoj dobi. U Waldforskoj osnovnoj školi jedan nastavnik prati dijete kroz cijelo osmogodišnje školovanje. Ne primjenjuje se klasično ocjenjivanje i nema ponavljanja razreda. Umjesto korištenja udžbenika, koji se u prvim godinama školovanja izbjegavaju, učenici zajedno sa svojim učiteljima izrađuju stručne radne bilježnice. Waldorfska škola želi kod djece i mladih jednako razvijati umne, kreativne, umjetničke, praktične i socijalne sposobnosti.

Montessori osnovna škola

Montessori osnovna škola osnovana je 2003. godine. U Montessori školi nastava prati program za osnovnu školu propisan od ministarstva nadležna za obrazovanja no realizira se prema Montessori metodi. Montessori metoda podrazumijeva učenje pomoću posebno izrađenih Montessori didaktičkih materijala za matematiku, jezik, kozmički odgoj (priroda i društvo, zemljopis, povijest, biologija, botanika, zoologija, povijest umjetnosti ...) uz pripremljenog učitelja i pripremljenu okolinu u kojoj dijete radi. Montessori didaktički materijal je specifičan za sve Montessori ustanove bez obzira u kojoj su zemlji i na kojem kontinentu. Montessori didaktički materijal je specifičan za sve Montessori ustanove bez obzira u kojoj su zemlji i na kojem kontinentu. Djeca povezuju i uče predmete koji se u školama inače uče odvojeno. Rad je individualan, što znači da učitelj svakom djetetu pristupa sukladno njegovom ritmu i mogućnostima.

Međunarodni program

Osnovna škola, također, može izvoditi međunarodni nastavni plan i program i/ili kurikulum na stranomu jeziku. Međunarodnim nastavnim planom i programom i/ili kurikulumom, smatra se standardizirani program međunarodne organizacije ili institucije koji se provodi i u drugim državama. U Republici Hrvatskoj Međunarodni se programi provode u tri osnovne škole uz odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U Osnovnoj školi Matija Gubec u Zagrebu nastava se izvodi prema međunarodnom IB programu, dok se u preostale dvije osnovne škole nastava održava prema međunarodnom programu na engleskom jeziku (The British International School) u suradnji s The International Primary Curriculum, a prema britanskom nacionalnom kurikulumu (Osnovna škola Kreativni razvoj u Zagrebu i Međunarodna osnovna škola Vedri obzori u Zagrebu).

Vjerske škole

Vjerske zajednice (crkve ili vjerska zajednice) koje s Vladom RH imaju potpisan ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa mogu osnivati vjerske osnovne škole. U Hrvatskoj u školskoj godini 2025./2026. djeluje 16 vjerskih osnovnih škola (15 katoličkih i 1 židovska) u kojima se izvodi nastava u skladu s nacionalnim kurikulumom i nastavnim planom i programom koji je donijelo ministarstvo nadležno za obrazovanje.

U svezi s katoličkim školama, Vlada RH i Hrvatska biskupska škola 2011. godine potpisale su Ugovor o katoličkim osnovnim i srednjim školama sukladno kojemu unutarnji red škole u skladu je s uvjetima određenima u zakonima Republike Hrvatske i u skladu s temeljnim načelima katoličkoga odgoja i obrazovanja. Katoličke škole imaju pravo provoditi odgojno-obrazovne programe sukladno katoličkim moralnim načelima. Cilj je katoličkih škola ponuditi cjelovit pristup odgoju i obrazovanju, koji se temelji na kršćanskim vrijednostima uzimajući u obzir sve vidove osobe i života: tjelesni, emocionalni, intelektualni, religiozni, društveni i duhovni.

Odgoj i obrazovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina

Pravo je pripadnika nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na svome jeziku i pismu kojim se služe, a ostvaruje se sukladno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (NN 51/00.). Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u osnovnim školama s nastavom na jeziku i pismu kojim se služe pod uvjetima i na način propisanim programom ministarstva nadležna za obrazovanje o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Obrazovanje učenika nacionalnih manjina provodi se na temelju triju modela organiziranja i provođenja nastave:

• Model A po kojemu se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine, uz obvezno učenje hrvatskog jezika u istom broju sati u kojem se uči jezik manjine. Učenici imaju pravo i obvezu učiti dodatne sadržaje važne za manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave provodi u posebnoj ustanovi, ali ga je moguće provoditi u ustanovama s nastavom na hrvatskome jeziku u posebnim odjelima s nastavom na jeziku i pismu manjine.

• Model B po kojemu se nastava izvodi dvojezično. Prirodna se grupa predmeta uči na hrvatskome jeziku, a društvena grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine. Nastava se provodi u ustanovi s nastavom na hrvatskome jeziku, ali u posebnim odjelima.

• Model C po kojemu se nastava izvodi na hrvatskome jeziku uz dodatnih dva do pet školskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna satnica u trajanju od pet školskih sati tjedno obuhvaća učenje jezika i književnosti nacionalne manjine, geografije, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti.

Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio sadrži i sadržaje u svezi s posebnošću nacionalne manjine, a odnose se na materinski jezik, književnost, povijest, geografiju, likovnu i glazbenu kulturu.

Odgoj i obrazovanje darovite djece i učenika

Odgoj i obrazovanje darovite djece i učenika regulirano je strateškim i normativnim dokumentima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, uključujući Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima te Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika (NN 71/25). Ti dokumenti definiraju postupke identifikacije, poticanja, praćenja i vrednovanja darovitih učenika te uvjete pod kojima oni mogu napredovati ubrzano i završiti školovanje u kraćem vremenu od propisanog.

Svaka odgojno-obrazovna ustanova (ISCED 0 - ISCED 3) obvezna je sustavno identificirati darovitu djecu i učenike, razvijati posebne programe rada i redovito pratiti njihov napredak uz podršku školskog stručnog tima. U odgojno-obrazovnim ustanovama djeluje Tim za darovite, koji koordinira identifikaciju, planiranje i provedbu individualiziranih programa. 

Program rada s darovitom djecom i učenicima temelji se na načelima razlikovnog i individualiziranog kurikuluma. Djeci i učenicima se omogućuje proširivanje, produbljivanje i ubrzavanje sadržaja u skladu s njihovim sposobnostima, interesima i stilovima učenja. Program uključuje diferencirane zadatke, istraživačke projekte, mentorski rad, kreativne radionice i suradnju s vanjskim institucijama. Naglasak je na razvoju samostalnosti, inovativnosti i kritičkog mišljenja, uz stalnu socioemocionalnu podršku. 

Posebni programi za učenike s teškoćama u razvoju

Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju uređeno je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20, 151/22 i 156/23) te nizom podzakonskih akata i posebnih odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Temeljni cilj sustava je osigurati svakom djetetu pravo na kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje, u skladu s njegovim sposobnostima, mogućnostima i interesima.

U ožujku 2024., donesene su dvije odluke kojima se uspostavlja novi okvir za odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju:

• Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju (NN 42/24)

• Odluka o donošenju Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu (NN 42/24).

Sastavni dio navedenih odluka čini 45 novih i suvremenih kurikula koji se primjenjuju se od školske godine 2024./2025. Njihova je svrha omogućiti stjecanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih za što samostalniji život te aktivno uključivanje učenika u društvenu i radnu zajednicu. Implementacijom novih kurikula očekuje se daljnje unaprjeđenje kvalitete inkluzivnog odgoja i obrazovanja te dosljedna provedba propisa koji promiču načela jednakosti i uključivosti.

Nastava u kući i zdravstvenoj ustanovi

Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu polaziti nastavu, škola uz odobrenje ministarstva nadležna za obrazovanje organizira nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem liječenju te omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita. Takva se vrst nastava može provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Škola u okviru raspoloživih sredstava tim učenicima osigurava odgovarajuća pomagala za provođenje nastave na daljinu.

Dopunska nastava za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj

Škole su dužne posebnu pomoć pružati djeci koja imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik. Posebnu pomoć škole su dužne pružiti i djeci za koju je obrazovanje prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi obvezno i koja imaju boravak na području Republike Hrvatske, a članovi su obitelji radnika koji je državljanin države članice Europske unije te obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na području Republike Hrvatske. Radi učinkovite integracije tih učenika, škola organizira individualne i skupne oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada kojima se učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima.

Hrvatska nastava u inozemstvu

Za dodatno školovanje djece državljana Republike Hrvatske u inozemstvu organizira se nastava hrvatskog jezika i kulture – hrvatska nastava u inozemstvu, koja se obavlja prema kurikulumu hrvatske nastave u inozemstvu, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, međunarodnim ugovorima i propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi. Školama u kojima se održava nastava za djecu hrvatskih građana u inozemstvu Republika Hrvatska osigurava potrebna didaktička sredstva namijenjena provođenju nastave hrvatskog jezika, prirode i društva, povijesti, geografije i glazbene kulture.