U skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih (NN 144/2021) i provedbenim propisima, obrazovanje odraslih provodi se kao formalno, neformalno i informalno učenje.

Formalni obrazovni programi za odrasle u Hrvatskoj se ponajprije provodi u srednjim školama i visokoškolskim ustanovama koje nude mogućnosti izvanrednog studija. Ti programi vode do službeno priznatih kvalifikacija. Najveći dio programa formalnog obrazovanja usmjeren je na strukovno obrazovanje i osposobljavanje, dok je opće obrazovanje odraslih manje zastupljeno, uglavnom kroz osnovno obrazovanje odraslih i srednjoškolske programe općeg obrazovanja.

Neformalno obrazovanje i cjeloživotno učenje uključuje širok spektar mogućnosti učenja koje ne vode nužno do formalnih kvalifikacija, ali pridonose profesionalnom i osobnom razvoju. Te programe nude javne ustanove, privatne organizacije, nevladine udruge i centri za učenje u zajednici. Primjeri uključuju obuke digitalnih vještina, tečajeve jezika, obrazovanje za poduzetništvo i kulturnu pismenost. Financiranje ovih programa često dolazi iz državnih sredstava, Europskog socijalnog fonda (ESF) ili partnerstava s privatnim sektorom.

Informalno učenje  je neorganizirana aktivnost stjecanja kompetencija iz svakodnevnih iskustava te drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, društvene i profesionalne potrebe. Provodi se u obliku učenja na radnome mjestu i osposobljavanja pod vodstvom poslodavaca. Inicijative učenja na radnome mjestu, koje podržavaju poslodavci i javno financiranje, omogućavaju zaposlenicima stjecanje novih kompetencija relevantnih za njihove radne uloge. Neke od ovih inicijativa subvencionirane su kroz nacionalne strategije cjeloživotnog učenja i aktivne politike zapošljavanja.

Prema Zakonu, programi obrazovanja odraslih obuhvaćaju programe na razinama 1, 2, 3, 4, 4.1 i 4.2 te na razini 5 HKO-a u dijelu koji se odnosi na strukovno specijalističko usavršavanje, i to:

• program obrazovanja za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, uključujući skupove ishoda učenja temeljnih vještina
• program obrazovanja za stjecanje djelomične kvalifikacije
• program obrazovanja za stjecanje cjelovite kvalifikacije.

Programi obrazovanja za stjecanje djelomične kvalifikacije obuhvaćaju:

• osposobljavanje − djelomične kvalifikacije koje se stječu na razini 2, 3 i 4 HKO-a, a pristupa im se najmanje s razine 1
• usavršavanje − djelomične kvalifikacije koje se stječu na razini 4 HKO-a, a pristupa im se najmanje s iste razine
• strukovno specijalističko usavršavanje djelomične kvalifikacije koje se stječu na razini 5 HKO-a u dijelu koji se odnosi na strukovno specijalističko usavršavanje, a pristupa im se najmanje s razine 4.1.
   

Programi za jačanje temeljnih vještina

Osnovno obrazovanje odraslih

U Hrvatskoj se provedba programa usmjerenih na unaprjeđenje osnovnih vještina odraslih ostvaruje kroz nekoliko javno financiranih inicijativa. Jedan od ključnih programa je „Osnovno obrazovanje odraslih“, koji omogućava stjecanje osnovnih vještina pismenosti, matematičkih vještina i osnova digitalne pismenosti. Program je pokrenulo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a financira se iz državnog proračuna i Europskog socijalnog fonda.

Najčešći pružatelji tih programa su pučka otvorena učilišta, centri za obrazovanje odraslih i druge ovlaštene institucije. Program je ponajprije namijenjen osobama starijim od 15 godina koje nisu završile osnovno obrazovanje ili imaju nisku razinu pismenosti i računalnih vještina. Trajanje programa varira ovisno o potrebama polaznika, no obično se sastoji od 120 do 250 sati nastave, koja može uključivati i online-module radi povećanja fleksibilnosti. Nakon završetka programa polaznici dobivaju službeno priznatu potvrdu koja se može koristiti za daljnje obrazovanje ili povećanje zapošljivosti.

Kurikulum za razvoj osnovnih vještina odraslih osoba

Kurikulum za razvoj osnovnih vještina odraslih (digitalne, matematičke i čitalačke pismenosti) izrađen je 2019. godine, a implementacija je počela 2023. u skladu s preporukama EU-a i novim zakonskim okvirima. Program je namijenjen osobama s niskom razinom funkcionalne pismenosti te se provodi kroz akreditirane ustanove za obrazovanje odraslih.

Program je modularan i fleksibilan te se može prilagoditi individualnim potrebama polaznika. Trajanje programa ovisi o prethodnim kompetencijama polaznika, a nakon završetka izdaje se potvrda o stečenim vještinama.

U kolovozu 2024. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske donijelo je Nastavni program za stjecanje andragoških kompetencija za poučavanje temeljnih vještina u obrazovanju odraslih. Taj program, u trajanju od 55 sati, osmišljen je za nastavnike i voditelje u obrazovanju odraslih s ciljem unaprjeđenja njihovih andragoških, didaktičkih i metodičkih vještina potrebnih za učinkovito poučavanje temeljnih vještina poput čitanja, pisanja, matematike i digitalnih kompetencija. Program se provodi od akademske godine 2024./2025. i usklađen je s razinom 7.1 Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira.

Programi za stjecanje kvalifikacije u odrasloj dobi

U Hrvatskoj odrasle osobe imaju nekoliko mogućnosti za stjecanje formalno priznate kvalifikacije, bilo da je riječ o završavanju prekinutog obrazovanja ili o usavršavanju i prekvalifikaciji. Ti programi omogućavaju odraslima, osobito onima koji nisu stekli kvalifikaciju tijekom inicijalnog obrazovanja, prigodu za poboljšanje svojih kompetencija i bolje uključivanje na tržište rada.

Programi obrazovanja odraslih u srednjim školama omogućava odraslima završetak osnovnog i srednjeg obrazovanja te stjecanje svjedodžbi i diploma ekvivalentnih onima iz redovnog sustava obrazovanja. Programe najčešće provode srednje škole koje imaju verificirane programe obrazovanja odraslih, a financiraju se putem državnih sredstava, lokalnih jedinica i, u nekim slučajevima, Europskog socijalnog fonda (ESF+).

Osim toga, odrasli mogu steći strukovne kvalifikacije putem programa osposobljavanja i usavršavanja, koje provode licencirane ustanove za obrazovanje odraslih i strukovne škole. Ti programi često traju kraće (od nekoliko mjeseci do godinu dana) i omogućavaju polaznicima stjecanje kompetencija u specifičnim sektorima kao što su ugostiteljstvo, zdravstvo, IT i obrtničke djelatnosti. Nakon završetka programa polaznici dobivaju certifikat ili stručnu kvalifikaciju koja je usklađena s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO) i može biti prepoznata na tržištu rada.

Programi usmjereni za prijelaz na tržište rada

U Hrvatskoj obrazovanje odraslih igra značajnu ulogu u podršci nezaposlenim tražiteljima posla pri prijelazu na tržište rada. Pružanje obrazovanja i osposobljavanja za ovu ciljnu skupinu primarno se organizira putem javnih financijskih mehanizama, uključujući inicijative koje vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i druge državne programe. Obuka za nezaposlene provodi se kroz kombinaciju javnih ustanova za strukovno obrazovanje, privatnih pružatelja edukacija odabranih putem natječajnih postupaka i poslodavaca uključenih u inicijative za usavršavanje radne snage.

Nezaposleni tražitelji posla u Hrvatskoj imaju pristup javno subvencioniranom obrazovanju i osposobljavanju kroz različite aktivne politike tržišta rada. Iako ne postoji opća zakonska obaveza za sve nezaposlene da sudjeluju u obrazovanju i osposobljavanju, određene ciljne skupine – poput dugotrajno nezaposlenih ili osoba s niskim kvalifikacijama – mogu biti obavezne uključiti se u specifične obrazovne aktivnosti kako bi zadržale naknade.

Jedan od ključnih programa namijenjenih nezaposlenim tražiteljima posla je Program obrazovanja za zapošljavanje, koji je već nekoliko godina operativan pod upravom HZZ-a. Njegov je primarni cilj poboljšati zapošljivost tražitelja posla osiguravanjem vještina usklađenih s potrebama tržišta rada. Program se financira iz državnog proračuna i Europskog socijalnog fonda (ESF+), a osigurava široku dostupnost obrazovnih mogućnosti u različitim sektorima. Obuku provode akreditirane ustanove za strukovno obrazovanje i licencirani privatni pružatelji, odabrani putem javne nabave.

Program obrazovanja za zapošljavanje nudi tečajeve različitog trajanja, koji obično traju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ovisno o području obrazovanja i potrebnim kompetencijama. Da bi se povećala fleksibilnost, program uključuje modularne pristupe učenju, a u nekim slučajevima omogućava i priznavanje prethodnog učenja. Nakon završetka programa sudionici dobivaju certifikate koji se mogu uskladiti s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO), obično na razinama od 2 do 4, ovisno o programu osposobljavanja. Posljednjih godina tisuće nezaposlenih sudjelovalo je u ovim programima, a statistike HZZ-a pokazuju da na godinu oko 10.000 korisnika pohađa te edukacije. 

Osim strukturiranog strukovnog osposobljavanja, tražitelji posla mogu sudjelovati i u programima digitalnih vještina, tečajevima stranih jezika i edukacijama za poduzetništvo s ciljem poticanja samozapošljavanja. Te se inicijative često sufinanciraju europskim fondovima i usklađene s nacionalnim strategijama razvoja radne snage i ekonomske konkurentnosti.

Liberalno obrazovanje odraslih

U Hrvatskoj se liberalno obrazovanje odraslih provodi kroz neformalno učenje usmjereno na osobni razvoj i kulturno obogaćivanje. Tu vrstu obrazovanja provode javne institucije, privatne organizacije, kulturni centar i nevladine organizacije. Za razliku, međutim, od nekih europskih zemalja, u kojima je sustavno subvencionirano, u Hrvatskoj se uglavnom financira putem projekata i povremenih javnih potpora.

Ciljevi liberalnog obrazovanja odraslih usklađeni su s načelima cjeloživotnog učenja te uključuju poboljšanje kulturne pismenosti, poticanje kreativnosti i promicanje građanskog angažmana. Pučka otvorena učilišta imala su ključnu ulogu u ovom sektoru nudeći neformalne obrazovne programe poput tečajeva jezika, kreativnih umjetnosti, glazbe, književnosti i informacijske tehnologije. Ostali uobičajeni pružatelji su društveni centri, knjižnice i muzeji.

Financiranje tih programa dolazi iz različitih izvora, uključujući lokalne ili nacionalne subvencije, projektne potpore, sredstva EU-a te privatne doprinose poput školarina. Ova raznolika financijska struktura često dovodi do varijabilnosti u dostupnosti i kontinuitetu programa. Programi su otvoreni za sve odrasle osobe bez strogih uvjeta za upis, a njihovo trajanje varira, od kratkih radionica do višemjesečnih tečajeva.
 

Ostale vrste programa za odrasle koji se provode uz javnu potporu

Zakon o državnim službenicima (NN 155/2023) propisuje da su svi državni službenici dužni sudjelovati u organiziranim programima stručnog osposobljavanja i usavršavanja na koje ih uputi državno tijelo. Ova vrsta obrazovanja regulirana je Uredbom o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe državnih službenika. Programi se financiraju iz državnog proračuna.

Programi su iz područja javnog upravljanja, EU-programa, javne nabave, upravljanja ljudskim potencijalima i javnih politika. Postoji niz posebnih programa. Često su to programi za jačanje informatičkih kompetencija, poštivanja ljudskih prava i etičkih dimenzija djelovanja. Važan dio je i osposobljavanje službenika za širenje znanja (trening-trenera).

Programi mogu biti zajednički i posebni. Zajednički su programi osposobljavanja namijenjeni svim državnim službenicima, neovisno o tijelu u kojem su zaposleni. Posebni programi namijenjeni su isključivo državnim službenicima zaposlenima u istom državnom tijelu. Programi imaju vrlo različito trajanje (od jednog do sedam dana).

Programe osposobljavanja organiziraju Državna škola za javnu upravu i Služba za državni ispit, stručno osposobljavanje i usavršavanje u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Državna škola za javnu upravu odgovara za svoj rad Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Obrazovanje se provodi na temelju Plana izobrazbe državnih službenika, koji na prijedlog Ministarstva donosi Vlada Republike Hrvatske. Posebne programe mogu samostalno organizirati resorna tijela državne uprave.

Nakon završetka programa ne izdaje se javna isprava, nego se evidentira znanje koje su stekli polaznici za provođenje upravnih postupaka.