2024.
Odluka o iznosu minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova za 2024. godinu
U skladu s člankom 12. stavkom 3. Zakona o obavljanju studentskih poslova (Narodne novine, broj 96/2018. i 16/2020.), ministar znanosti i obrazovanja donosi Odluku o iznosu minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova za 2024. godinu, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2024. godine.
Sukladno odluci, minimalna naklada za obavljanje studentskih poslova po satu u 2024. godini iznosi 5,25 eura neto. Minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće u RH podijeli sa 160.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja potpisalo je prvih 14 programskih ugovora s javnim znanstvenim institutima i javnim veleučilištima
Ministarstvo znanosti i obrazovanja potpisalo je prvih 14 programskih ugovora s javnim znanstvenim institutima i javnim veleučilištima.
Programski ugovor novo je sredstvo javnog financiranja znanstvenih ustanova u stopostotnom iznosu njihovih proračuna (svi troškovi, uključujući i financiranje plaća svih zaposlenika, kao i mogućnost zapošljavanja novih) koji ustanovama omogućuje da samostalno upravljaju znanstvenom djelatnošću, ali u skladu s nacionalnim strateškim ciljevima i na temelju rezultata.
Programskim ugovorom utvrđuje se ukupno četverogodišnje financiranje javnih znanstvenih instituta iz sredstava državnoga proračuna, a sastoji se od osnovne, razvojne i izvedbene proračunske sastavnice, sukladno novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
Programski ugovor omogućuje javnim znanstvenim institutima i visokim učilištima određivanje svojih ciljeva i sredstva za njihovo ostvarenje povezanim ulaganjima iz državnoga proračuna i Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Kriteriji financiranja programskim ugovorom temelje se na nacionalnim strateškim smjernicama i izravno ovise o rezultatima i kakvoći znanstvenoga rada.
Ukupna četverogodišnja vrijednost svih programskih ugovora za prvih 14 institucija koje su završile pregovore je 302,189.829,63 EUR, od čega je 19,670.838,90 EUR dodatnih sredstava predviđenih za istraživačke projekte institucije iz NPOO-a, što je povećanje više od 10 % godišnje u odnosu na 2023. godinu.
Pregled institucija koje su potpisale programske ugovore dostupan je na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Usvojen Plan mjera za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja za razdoblje 2023. – 2025.
Nacionalna skupina za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja je 13. rujna 2023. godine na svojoj šestoj elektroničkoj sjednici usvojila Plan mjera za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja za razdoblje 2023. – 2025.
Plan mjera temeljen je na europskom dokumentu Načela i smjernice za jačanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Europskom prostoru visokog obrazovanja (Principles and Guidelines to Strengthen the Social Dimension in Higher Education in the EHEA), koji je usvojen u sklopu Rimskog priopćenja 2020. godine. Zasniva se na smjernicama iz Izvješća o provedbi Nacionalnog plana za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2019. – 2021.; Eurydicejeva izvještaja pod nazivom „Ususret pravednosti i uključivosti u europskom visokom obrazovanju“ iz 2022. godine; Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2024. godine, koji su doneseni sukladno Odluci Vlade iz ožujka 2023. (NN, br. 33/2023.). Prije donošenja Plana mjera provedene su konzultacije s relevantnim dionicima iz sustava obrazovanja i osposobljavanja.
Plan mjera poslužit će kao preporuka visokim učilištima; institucijama u obrazovanju i osposobljavanju; tijelima državne uprave i relevantnim organizacijama civilnog društva za unaprjeđenje uključivosti, pravednosti i raznolikosti, odnosno kao unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
2023.
Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027 u kontekstu visokog obrazovanja
Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine koji je usvojen u ožujku 2023., u sklopu posebnog cilja broj 5. Povećati završnost u visokom obrazovanju navodi prioritete izrade središnjeg sustava evidencija u visokom obrazovanju, uključujući uspostavu središnje evidencije diploma i dopunskih isprava o studiju, unaprjeđivanje internog i vanjskog sustava osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja, povećanje relevantnosti studijskih programa za tržište rada i društvo, povećanje razine internacionalizacije visokog obrazovanja, unaprjeđivanje studentskog standarda daljnjim osiguravanjem državnih stipendija za studente nižeg socio-ekonomskog statusa, daljnje osiguravanje državnih stipendija za studente na studijskim programima u STEM područjima i studijskim programima deficitarnih zanimanja i modernizaciju infrastrukture studentskog smještaja, uključujući povećanje smještajnih kapaciteta za studente u nepovoljnom položaju.
Nastavljena je reforma sustava financiranja visokog obrazovanja. U srpnju 2023. na snagu je stupila Uredba Vlade o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj. Uredba se odnosi na predmet i sadržaj programskog ugovora, osnovnu, razvojnu i izvedbenu proračunsku komponentu programskog ugovora, postupak pregovaranja i sklapanja programskog ugovora kao i praćenje i vrednovanje njegove provedbe.
Programskim ugovorom ugovara se višegodišnje financiranje osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente javnog visokog učilišta sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.
Osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja unaprijeđeno je provedbom novog Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. U svibnju 2023. su temeljem Zakona doneseni:
- Standardi kvalitete za vrednovanje u postupku inicijalne akreditacije prijediplomskog, diplomskog, integriranog, specijalističkog i kratkog studija i
- Standardi kvalitete za vrednovanje u postupku inicijalne akreditacije doktorskog studija.
U svrhu provedbe Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti usvojeni su sljedeći pravilnici:
Pravilnik o sadržaju i korištenju informacijskih sustava u visokom obrazovanju (NN, 36/23)
Pravilnik o Upisniku visokih učilišta (NN, 56/2023)
Pravilnik o Upisniku studijskih programa (NN, 56/2023)
Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata u redovitom statusu na subvencionirano stanovanje (NN, 68/2023)
Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti (NN, 70/2023)
Pravilnik o obliku i sadržaju svjedodžbe, diplome i dopunske isprave o studiju (NN, 74/2023).
U svrhu provedbe Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija usvojen je Pravilnik o visini naknade za troškove postupaka priznavanja i vrednovanja, načinu raspodjele naknade, oslobođenja od plaćanja naknade te drugim pitanjima troškova postupka.
2022.
Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa
U svrhu dodjele državnih stipendija u akademskoj godini 2021./2022., temeljem provedbe projekta Dodjela stipendija studentima nižeg socio-ekonomskog statusa u Operativnom programu Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., donesen je novi Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa objavljen u NN 106/2021.
Odluka o iznosu minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova za 2022. godinu
Na temelju članka 12. stavka 3. Zakona o obavljanju studentskih poslova (NN, 96/2018 i 16/2020) ministar znanosti i obrazovanja donosi Odluku o iznosu minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova za 2022. godinu koja je stupila na snagu 1. siječnja 2022. godine.
Stupio na snagu Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
Krajem lipnja 2022. godine stupio je na snagu Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Tim se Zakonom uređuju način i postupci vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u području profesija koje nisu uvrštene na popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, a provode se u skladu s posebnim propisima, kao i način i postupci priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija i razdoblja obrazovanja u svrhu daljnjeg obrazovanja. Ujedno, zakonom se određuju i nadležna tijela koja provode postupke vrednovanja i priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
(Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine)
Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine
(Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine)