U skladu s Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine za područje predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja, usvojene su sljedeće mjere vezane uz osiguravanje kvalitete: 

• unaprijediti postupke osiguravanja kvalitete u RPOO-u   

• unaprijediti sustav praćenja funkcioniranja odgojno-obrazovnog sustava i korištenja dostupnih podataka u oblikovanju odgojno-obrazovnih politika te provedbi reformi usmjerenih na kvalitetu, djelotvornost, učinkovitost i pravičnost 

• unaprijediti kvalitetu upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama,

• uspostaviti koherentni sustav osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju uz utvrđivanje indikatora kvalitete, razvoj novih alata i mehanizama te unaprjeđenje procesa samovrednovanja i njegovo povezivanje s vanjskim vrednovanjem.
   

Odgovorna tijela

• Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) javna je ustanova koja upravlja osiguranjem kvalitete u predprimarnom, primarnom obrazovanju jedinstvene strukture i općem sekundarnom obrazovanju (ISCED 1-3) te obavlja stručno-pedagoški nadzor (praćenje ostvarivanja nastavnih planova i programa, organizacije i izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada ustanova te stručnog i pedagoškog rada odgojno-obrazovnih radnika). Radi osiguravanja trajnog profesionalnog razvoja i stjecanja kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, AZOO organizira i provodi stručna usavršavanja.

• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) javna je ustanova čiji djelokrug obuhvaća i poslove sudjelovanja u postupcima vrednovanja, samovrednovanja i vanjskog vrednovanja u sustavu strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, što uključuje posjete školama, povjerenstvima za kvalitetu i timovima za samovrednovanje i savjetodavnu podršku i praćenje u procesu samovrednovanja, stručna usavršavanja za povjerenstva i školske timove za samovrednovanje te izvješćivanje o procesu samovrednovanja. ASOO sudjeluje u radu mreže EQAVET i Nacionalna je referentna točka za osiguravanje kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj (QAVET.HR, www.qavet.hr).

• Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje (NCVVO) utemeljen je kao javna ustanova Zakonom o Nacionalnome centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. NCVVO provodi vanjsko vrednovanje u predtercijarnom odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske i ispite temeljene na nacionalnim standardima,  analizira podatke prikupljene vanjskim vrednovanjem i izrađuje izvještaje o rezultatima. NCVVO također sudjeluje u provedbi međunarodnih istraživanja u obrazovanju (PISA, TIMSS, TALIS, ICCS i dr.). 

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) u svom djelokrugu obavlja poslove vezane uz osiguravanje provedbe zakona i drugih propisa iz područja odgoja i obrazovanja. Između ostalog, prati, predlaže i provodi mjere za unaprjeđenje stanja u ranom i predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja te sudjeluje u izradi strateških okvira i programskih dokumenata vezanih uz razvoj sustava odgoja i obrazovanja i obrazovanja odraslih. Sudjeluje u praćenju, unaprjeđivanju i razvoju rada agencija nadležnih za osiguranje kvalitete u odgoju i obrazovanju. Ministarstvo prati i vrednuje programe u okviru sektorske nadležnosti te sudjeluje u izradi analiza i prijedloga javnih politika kojima se uređuje i unaprjeđuje sustav odgoja i obrazovanja.

• Prosvjetna inspekcija je samostalna ustrojstvena jedinica unutar Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Provodi nadzor vezan uz primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuje ustroj i način rada ustanova predškolskog i školskog sustava te uvjetima i načinu rada u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima i drugim pravnim osobama koje obavljaju odgojno-obrazovnu djelatnost, osim visokih učilišta. 
   

Pristupi i metode osiguranja kvalitete 

Rani predškolski odgoj i obrazovanje

Prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje propisuje vrijednosti, načela, odgojno-obrazovne ciljeve i očekivanja vezana uz razvoj i ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. Također, utvrđuje pristupe i načine rada s djecom rane i predškolske dobi, kao i oblike vrednovanja. Na temelju Nacionalnoga kurikuluma razvijaju se kurikulumi dječjih vrtića koji, među ostalim, definiraju postupke vrednovanja. Nacionalni kurikulum također navodi da unutarnja i vanjska (samo)procjena kvalitete ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja obuhvaća:

• cjelinu (funkcioniranje ustanove – pravna uređenost, primjena pedagoškog standarda, kvaliteta odgojno-obrazovnoga procesa itd.)

• pojedine segmente (praćenje napredovanja djece, poštovanje prava djece, roditelja i ostalih čimbenika, inkluzija djece s posebnim potrebama, usavršavanje stručnjaka u ustanovi itd.).

Unutarnja procjena kvalitete ustanove provodi se u skladu s važećim parametrima (kriterijima/ indikatorima/ standardima), a svaka ustanova može izraditi i vlastite dodatne standarde.

Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (NN 63/2008, NN 90/2010) propisuje obavezu praćenja kvalitete rada u skladu s odgovarajućim propisima. Prema pedagoškom standardu, unutarnje vrednovanje provode same predškolske ustanove, dok vanjsko vrednovanje provode nadležne institucije, odnosno nadležno ministarstvo i osnivač.

Nacionalni plan za razvoj sustava obrazovanja do 2027. godine uključuje mjeru usmjerenu na unaprjeđenje postupaka osiguranja kvalitete u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO), s posebnim naglaskom na poboljšanje odgojno-obrazovnih ishoda i unaprjeđenje kvalitete upravljanja ovim sustavom. Planira se uspostava mehanizma za dugoročno planiranje, koordinaciju i praćenje mjera obrazovne politike unutar sustava RPOO-a. 

Unutarnje vrednovanje

Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (NN 63/2008, NN 90/2010) navodi da unutarnje vrednovanje provode predškolske ustanove, ali ne propisuje metode ili smjernice o načinu provedbe unutarnjeg vrednovanja.  

Vanjsko vrednovanje 

Inspekcijski nadzor: u skladu sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju i Zakonu o prosvjetnoj inspekciji, provodi ga Prosvjetna inspekcija, u slučaju prijavljenih nepravilnosti. 

Stručno-pedagoški nadzor: u skladu sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju, provodi ga Agencija za odgoj i obrazovanje u slučaju prijave nepravilnosti. Uglavnom se procjenjuje strukturna kvaliteta – omjer odgojitelja i djece, materijalni uvjeti, broj stručnih suradnika i ostalih zaposlenika, a do neke mjere i proceduralni – aktivnosti s djecom (ako se nepravilnosti odnose na rad). 

Ostale vrste nadzora koje se provode u predškolskim ustanovama: 

• Zdravstvena inspekcija (ministarstvo nadležno za zdravlje) – nadzor nad provedbom Programa zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja u vrtićima i školama, naročito u dijelu koji se odnosi na higijenu, pravilnu prehranu i cijepljenje 

• Sanitarna inspekcija – provodi sanitarni nadzor 

• Ministarstvo nadležno za socijalnu skrb provodi nadzor nad stručnim radom u primjeni Zakon u dijelu koji se odnosi na socijalnu skrb. 
   

Osnovno obrazovanje i srednje obrazovanje

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20, 151/22, 155/23, 156/23) propisuje provedbu vanjskog vrednovanja i samovrednovanja radi unapređenja kvalitete odgojno-obrazovne djelatnosti, a odnosi se na provođenje nacionalnih ispita i mjerenja stupnja kvalitete svih sastavnica nacionalnoga kurikuluma. 

Osiguravanje kvalitete odgoja i obrazovanja čine tri pristupa: 

• samovrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova 

• vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova 

• vrednovanje ishoda učenja učenika. 
   

Unutarnje vrednovanje 

Samovrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova predstavlja proces sustavnog i kontinuiranog praćenja, analiziranja i procjenjivanja uspješnosti školskog rada. Važan je alat za jačanje školskih kapaciteta te za unaprjeđenje, razvoj i postizanje uspjeha svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. 

Proces samovrednovanja podupiru informacije dobivene kroz vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda, koje služe kao temelj za uspostavu unutarnjeg sustava praćenja i unaprjeđenja kvalitete u školama. Jedan od ključnih mehanizama u ovom procesu su nacionalni ispiti, čiji se rezultati koriste u samovrednovanju škole. 

Vanjsko vrednovanje 

Vanjsko vrednovanje sadrži stručnu procjenu o relevantnim područjima rada škola. Način provedbe vanjskog vrednovanja i korištenja rezultata propisan je Pravilnikom o načinu provedbe vanjskog vrednovanja i korištenju rezultata vanjskog vrednovanja školskih ustanova (NN 23/2011, 26/2023). 

Vanjsko vrednovanje provodi se radi utvrđivanja postignute razine kompetencija i ostvarenja odgojno-obrazovnih ishoda definiranih nacionalnim i europskim obrazovnim politikama i dokumentima te radi osiguravanja analitičkih osnova za unaprjeđenje kvalitete obrazovnog sustava i sustavnog planiranja usavršavanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika.

Prema Pravilniku, vanjskim se vrednovanjem podrazumijevaju sustavne provjere znanja, vještina i sposobnosti učenika (nacionalni ispiti) te provjere ostalih sastavnica odgojno-obrazovnog procesa. 

Nacionalne ispite i vrednovanje drugih dijelova obrazovnog procesa organizira i provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u suradnji sa školama. NCVVO analizira podatke prikupljene vanjskim vrednovanjem i izrađuje izvještaje o rezultatima. Školi se dostavlja izvještaj koji sadrži zbirne rezultate vanjskog vrednovanja na razini škole, uz usporedbu s rezultatima na nacionalnoj razini. Škole imaju obavezu koristiti rezultate nacionalnih ispita i državne mature te sve druge pokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje radi trajnog unaprjeđivanja kvalitete rada škole.

NCVVO obavještava škole o planu provedbe vanjskog vrednovanja, upoznaje ih sa svrhom, ciljem te načinom i postupkom provedbe vrednovanja te priprema i distribuira potrebne materijale. Škole su dužne osigurati potrebne uvjete i podatke za provedbu vanjskog vrednovanja te poštivati stručne i etičke kriterije i pravila koja NCVVO donosi u vezi s tim procesom.
 

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Vrednovanje ustanova za strukovno obrazovanje definirano je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakonom o strukovnom obrazovanju te uključuje postupke samovrednovanja i vanjskog vrednovanja.

U skladu sa Zakonom o strukovnom obrazovanju, sustav osiguravanja kvalitete uspostavlja se na razini pružatelja strukovnog obrazovanja i na razini kvalifikacija. Ustanove za strukovno obrazovanje dužne su sudjelovati u postupku vanjskog vrednovanja i samovrednovanja, a rezultate moraju koristiti za unaprjeđivanje kvalitete rada i ostvarivanje boljih rezultata. 

Metodologiju i područja samovrednovanja donosi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO). Metodologiju vanjskog vrednovanja ustanova za strukovno obrazovanje donosi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u suradnji s ASOO-om.

Ustanove za strukovno obrazovanje dužne su provoditi samovrednovanje u suradnji s ASOO-om, a vanjsko vrednovanje u suradnji s NCVVO-om. 

Unutarnje vrednovanje 

U ustanovama za strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj proces samovrednovanja razvijen je na preporukama Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET), a provodi se prema Zakonu o strukovnom obrazovanju (NN 30/2009, 25/2018, 69/2022).

Škole prema kriterijima kvalitete procjenjuju razinu svoje uspješnosti u provedbi odgojno-obrazovnog procesa. O provedenom procesu samovrednovanja ustanova za strukovno obrazovanje sastavlja izvješće te koristi rezultate za planiranje i sustavno unaprjeđenje svog rada.

Samovrednovanje se provodi za sljedeća područja:

• planiranje i programiranje rada 

• poučavanje i podrška učenju 

• postignuća učenika i ishodi učenja 

• materijalni uvjeti i ljudski potencijali te profesionalni razvoj radnika ustanove 

• suradnja unutar ustanove za strukovno obrazovanje i suradnja s ostalim dionicima

• promicanje ustanove i upravljanje (ustanova i kvaliteta).

Svako prioritetno područje podijeljeno je u nekoliko područja kvalitete koja su opisana kriterijima kvalitete. 

Samovrednovanje škole prati i vrednuje Povjerenstvo za kvalitetu ustanove za strukovno obrazovanje, koje se sastoji od pet članova – predsjednika Povjerenstva (ravnatelj ustanove) i četiri člana (predstavnici nastavničkog vijeća, polaznika, roditelja i dionika na prijedlog osnivača).

Za operativnu provedbu procesa samovrednovanja zadužen je školski tim za samovrednovanje, koji imenuje ravnatelj ustanove i koji ima tri člana iz reda nastavnika i stručnih suradnika.

Kao podrška strukovnim školama u provedbi procesa samovrednovanja i izradi izvješća o samovrednovanju razvijena je aplikacija e-Kvaliteta i izrađeni su Priručnik za samovrjednovanje (ASOO, 2012.) i Metodologija samovrjednovanja ustanova za strukovno obrazovanje (ASOO, 2020.). 

Vanjsko vrednovanje 

Vanjsko vrednovanje ustanova za strukovno obrazovanje provodi se sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Provodi ga NCVVO, a odnosi se na provođenje nacionalnih ispita te mjerenje stupnja kvalitete svih sastavnica nacionalnoga kurikuluma.

Stručno-pedagoški nadzor

Stručno-pedagoškim nadzorom prati se ostvarivanje propisanih nastavnih planova i programa, organizacije i izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada u školskim ustanovama te stručnog i pedagoškog rada nastavnika. Provodi ga ASOO u skladu sa Zakonom o stručno-pedagoškom nadzoru, Zakonom o ustanovama i Zakonom o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. 

Provodi se na temelju redovnoga godišnjeg plana stručno-pedagoških nadzora ASOO-a, na temelju nalaza radi utvrđivanja poduzetih mjera, na temelju pisanog podneska fizičke/ pravne osobe ili na temelju zahtjeva drugih tijela za nadležno postupanje.