Struktura poglavlja

Ovo poglavlje pruža tematski i kronološki pregled nacionalnih reformi i razvoja politika od 2022. godine.

Mrežne stranice koje prate reforme grupirane su prema sljedećim tematskim područjima:

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
• Opće školsko obrazovanje
• Strukovno obrazovanje i osposobljavanje
• Visoko obrazovanje
• Obrazovanje i osposobljavanje odraslih.

Unutar svakog tematskog područja reforme su organizirane kronološki. Prvo su opisane najnovije reforme.

Vladini ključni ciljevi za obrazovanje

Vlada Republike Hrvatske usvojila je u ožujku 2023. godine Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine i prateći Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje do 2024. godine. Nacionalni plan definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030 godine. Krovni strateški dokument u okviru strateškog cilja „Obrazovani i zaposleni ljudi“ kao prioritetna područja javnih politika navodi dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, stjecanje i razvoj temeljnih i stručnih kompetencija, unaprjeđenje visokog obrazovanja i perspektivnog tržišta rada.

Tematska područja Nacionalnog plana obuhvaćaju rani i predškolski odgoj i obrazovanje, osnovnoškolsko obrazovanje te srednjoškolsko opće i umjetničko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje i obrazovanje odraslih, visoko obrazovanje, obrazovanje učenika s posebnim obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske te primjenu digitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu.

Za provedbu mjera Nacionalnog plana predviđeno je ukupno više od 2 milijarde eura, a glavni izvor financiranja projekata u području obrazovanja bit će sredstva Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kao i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Predviđena financijska sredstva predstavljaju značajan iskorak u ulaganjima u područje ranog i općeg odgoja i obrazovanja te omogućuju provedbu ključnih reformskih procesa u sustavu.

Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine definira 10 ciljeva koje treba ostvariti do 2027. godine:

1. Omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu
2. Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika unaprjeđenjem kvalitete, učinkovitosti, djelotvornosti i pravednosti sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja
3. Osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
4. Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa obrazovanja odraslih
5. Poboljšati i osigurati kvalitetu, relevantnost i pristupačnost visokog obrazovanja
6. Osigurati pristup odgoju i obrazovanju učenicima s teškoćama u razvoju i studentima s invaliditetom
7. Povećati dostupnost identifikacije darovite djece i učenika, njihovu obrazovnom smjeru te praćenju i pružanju potpore uspostavom koherentnog sustava
8. Unaprijediti odgoj i obrazovanje djece i učenika pripadnika nacionalnih manjina
9. Unaprijediti odgoj i obrazovanje djece i učenika pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske
10. Nastaviti proces informatizacije i primjene digitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu na svim razinama.

U području digitalizacije, Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine ima poseban cilj posvećen digitalizaciji obrazovnog sustava. Nadalje, krajem 2022. godine Hrvatski sabor usvojio je Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. Jedan od strateških ciljeva – razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalnom dobu – obuhvaća digitalnu tranziciju kao podršku razvoju obrazovnog i istraživačkog sustava.

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO)

Revidiranim Zakonom o HKO-u (2021.) opisuju se različite vrste kvalifikacija (djelomične i cjelovite), njihov opseg (npr. CSVET ili ECTS bodovi) i dodjela unutar razina HKO-a. Oni čine temelj za uspostavu sustava vrednovanja. Revidiranim Zakonom definira se i postupak priznavanja i vrednovanja jedinica ishoda učenja.
 

Ključni izazovi i prilike za hrvatski obrazovni sustav

Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine identificira ključne izazove u sustavu. Glavni izazovi su sustavne slabosti (načini financiranja, upravljanje kvalitetom sustava i sposobnost praćenja), nedovoljna podrška institucijama (infrastrukturni, materijalni i kadrovski kapaciteti institucija) i nedovoljna podrška učenicima (pristup sustavu, prolazak kroz sustav i uspješan završetak). 

Predstavljeni na određenoj razini sustava, izazovi su sljedeći:

• Predškolski odgoj: nedostatak kapaciteta i kadrovske osposobljenosti, neučinkovit model financiranja i neadekvatna kvaliteta.
• Osnovnoškolsko obrazovanje: niski broj nastavnih sati, slabija postignuća, nedostatak pripremljenosti nastavnika i nedovoljna upotreba evaluacijskih alata.
• Strukovno obrazovanje: smanjen interes za trogodišnje programe, nedovoljna osposobljenost poslodavaca i sporo prilagođavanje programa potrebama tržišta rada.
• Obrazovanje odraslih: niska uključenost, nedostatak kvalitetnih programa i mehanizama za priznavanje prethodnog učenja.
• Visoko obrazovanje: niska stopa završetka studija, loša povezanost s tržištem rada i slaba internacionalizacija.

 Cjelodnevna škola

Godine 2023. Hrvatska je započela najopsežniju obnovu sustava osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u posljednjih trideset godina. Projekt pod nazivom Cjelodnevna škola provodit će se u prvoj fazi kao četverogodišnji pilot projekt u 62 škole. Tijekom pilot faze pripremit će se i provesti svi programi, elementi i aktivnosti te će se obaviti i njihovo vanjsko vrednovanje. Potpuna provedba projekta predviđena je za školsku godinu 2027./2028.

Obrazovanje odraslih

Stupanjem na snagu Zakona o obrazovanju odraslih u prosincu 2021. godine sustav obrazovanja odraslih u potpunosti je usklađen sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a metodologija izrade programa obrazovanja odraslih temelji se na propisima kojima se uređuje Hrvatski kvalifikacijski okvir. Novim zakonodavnim okvirom obrazovanja odraslih uvedene su novosti koje do sada nisu provedene u hrvatskom obrazovnom sustavu: formalni programi za stjecanje mikrokvalifikacija (mikrokvalifikacije u Hrvatskoj) i priznavanje prethodnog neformalnog i informalnog učenja.

Nacionalni kurikulum 

Nacionalni kurikulumi za sve razine obrazovanja definiraju ciljeve, sadržaje i metodologiju nastave, a uključuju i međupredmetne teme poput osobnog i socijalnog razvoja, zdravlja, održivog razvoja, i digitalne kompetencije.

Novi Nacionalni kurikul predškole predviđa produljenje programa predškole s najmanje 250 sati, po važećemu kurikulumu, na 700 sati tijekom jedne pedagoške godine. Kao i do sada, program će biti obvezan za svu djecu godinu prije polaska u osnovnu školu. Nadalje, djeca u dobi od četvrte godine do šeste godine bit će obuhvaćena programom predškole prilagođene novim okolnostima, u različitom godišnjem programu.