Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj izvodi se na sveučilišnim i stručnim studijima. Sveučilišni studiji osposobljavaju studente za rad u područjima znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća. Stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Razvojem binarnog sustava visokog obrazovanja pokrenut je policentrični razvoj stručnih studija u Hrvatskoj, čime se omogućava pristup visokom obrazovanju za potencijalne studente koji žive izvan velikih gradskih središta.

Sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj prošao je kroz sveobuhvatnu reformu u okviru Bolonjskog procesa. Prema odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine, svi studijski programi restrukturirani su u skladu s načelima Bolonjskog procesa, tako da se uvode tri obrazovne razine, prijenos ECTS-a i dopunska isprava za studij (eng. diploma supplement). U akademskoj godini 2005./2006. uvedeni su reformirani studijski programi i studenti više nisu mogli upisivati predbolonjske programe. Uz to, ovaj je Zakon povećao razinu autonomije sveučilišta. Sukladno odredbama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22) autonomija sveučilišta uključuje: uređenje unutarnjeg ustroja u skladu sa Zakonom; utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji te financijsku autonomiju u sklopu programskog ugovora.

Obrazovne kriterije za upis na studijske programe utvrđuju visoka učilišta. Od 2010. godine većina hrvatskih sveučilišta koristi se nacionalnim ispitima koji se polažu na kraju srednje škole (državna matura). Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta postao je središnji servis za upis u sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Akademska godina započinje 1. listopada, a završava 30. rujna iduće godine. Nastava može započeti prije početka akademske godine, ali ne prije 1. rujna, ako je tako utvrđeno izvedbenim planom.

Studij se izvodi prema izvedbenom planu studija kojim se utvrđuju ustroj i način izvođenja studija u punoj odnosno prilagođenoj nastavnoj satnici, a donosi ga visoko učilište prije početka akademske godine.

Glavna upravna tijela

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) je tijelo državne uprave mjerodavno za upravne i druge poslovi, a koji se odnose na: 

• razvoj visokoga obrazovanja 

• ostvarivanje nacionalnih strategija i programa za visoko obrazovanje 

• osiguravanje i praćenje financijskih i materijalnih uvjeta za rad visokih učilišta 

• pripremanje i predlaganje izvještaja o radu i vrednovanju visokih učilišta i studijskih programa

• subvencioniranje troškova studija, studentski standard, praćenje uspješnosti studija i drugih procesa visokog obrazovanja

• upravljanje provedbom Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira

• vođenje upisnika visokih učilišta i registra studijskih programa

• upravljanje bazama podataka o visokom obrazovanju

• poticanje cjeloživotnoga učenja i visokoga obrazovanja odraslih

• upravni nadzor nad visokim učilištima. 

Rektorski zbor uključuje sve rektore javnih i privatnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Razmatra pitanja od zajedničkoga interesa za djelovanje i razvoj sveučilišta, fakulteta i umjetničkih akademija u Republici Hrvatskoj. 

Zbor veleučilišta Republike Hrvatske tijelo je u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja koje čine dekani svih veleučilišta koja djeluju u Republici Hrvatskoj i koja izvode stručne studije. Zbor veleučilišta razmatra pitanja od zajedničkog interesa za djelovanje i razvoj veleučilišta.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) je tijelo mjerodavno za sve vrste vrednovanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti sukladno Europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ESG). Agenciju je osnovala Republika Hrvatska, a Europsko udruženje za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA) redovito je akreditira i periodično vrednuje te je upisana u Europski registar agencija za osiguravanje kvalitete (EQAR). Agencija također provodi vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija i služi kao kontaktna točka za sve informacije o inozemnim obrazovnim i stručnim kvalifikacijama (ENIC/NARIC ured), administrira centralizirane prijave na visoka učilišta te obavlja druge stručne poslove u visokom obrazovanju. 

Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU), nacionalna je agencija koja provodi decentralizirane aktivnosti programa Europske unije i druge međunarodne programe u području obrazovanja i osposobljavanja, mladih, znanosti i sporta, od kojih je Erasmus+ najveći program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. 

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj (NVZVOTR) predlaže i potiče donošenje mjera za unaprjeđenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja; daje mišljenje o aktima strateškog planiranja Republike Hrvatske, o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta i o drugim pitanjima važnima za razvoj sustava visokog obrazovanja. Administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće obavlja MZO.

Zakonodavstvo u području visokog obrazovanja

Visoko obrazovanje u Hrvatskoj propisano je Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22). Zakon je jednak za privatna i javna visoka učilišta.

Novi Zakon o akademskom i stručnom zvanju i akademskom stupnju (NN 123/23) donesen je u listopadu 2023. godine, čime se uredila primjena akademskih naziva, stručnih naziva i akademskih stupnjeva te njihovo stjecanje, primjena i ujednačavanje u Republici Hrvatskoj.

Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN 71/07) donesen je 2007. godine, čime je reformiran sustav studentskog predstavljanja u Hrvatskoj. Njime se omogućava jači nadzor studenata nad vlastitim predstavnicima te uvodi mjesto obaveznog studentskog pravobranitelja (ombudsmana) na svim ustanovama visokog obrazovanja.

Zakonom o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti iz 2022. godine (NN 151/22) uređuje se vanjsko i unutarnje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te djelokrug i ustrojstvo Agencije za znanost i visoko obrazovanje, zadužene za postupke vanjskog vrednovanja. Zakonom se jamči autonomija Agencije u svom radu, poglavito u postupcima vanjskog osiguravanja kvalitete. 

Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj i osigurava njihovu usklađenost s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini kao i usporedivost i povezivost s razinama Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) i Kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA). Više podataka o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru (HKO) dostupno je na službenim mrežnim stranicama HKO-a.

­Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija propisano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22).  Zakonom se uređuju način i postupci vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u profesijama koje nisu uključene u Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te način i postupci priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija i razdoblja obrazovanja radi nastavka obrazovanja.