U provođenju obrazovanja razlikuju se ustanove koje provode formalno obrazovanje i organizacije koje provode neformalno obrazovanje odraslih. Organizacije koje provode formalno obrazovanje su ustanove za obrazovanje odraslih. Neformalne programe mogu provoditi različite organizacije (ustanove, udruge, poduzeća).

Ustanova za obrazovanje odraslih osniva se aktom o osnivanju, a osnivači mogu biti fizičke i pravne osobe. Odluku o osnivanju i statut donosi osnivač. Osnivač ustanove za obrazovanje odraslih podnosi Ministarstvu znanosti i obrazovanja zahtjev za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom. Nakon što Ministarstvo donese rješenje o ocjeni sukladnosti, osnivač podnosi nadležnom trgovačkom sudu prijavu za upis ustanove za obrazovanje odraslih u sudski registar. Kada je ustanova upisana u registar trgovačkog suda i kada je stekla pravnu osobnost, može početi s radom. 

Da bi ustanova mogla početi provodi programe formalnog obrazovanja, treba dobiti rješenje o zadovoljavanju minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta prostora. Donosi ga nadležni ured državne uprave u županiji, a uvjeti koje treba zadovoljiti propisani su Pravilnikom o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (2008). 

Prema podacima Andragoškog zajedničkog upisnika programa, u Hrvatskoj su osnovane 642 ustanove za obrazovanje odraslih. Najviše je redovnih srednjih strukovnih škola i pučkih otvorenih učilišta. 

 

Tablica 1. Vrsta ustanova koje provode obrazovanje odraslih

AZUP, 2021.

Tradicionalno su središta obrazovanja odraslih bila pučka otvorena učilišta i narodna sveučilišta, koja su osnovana u svakom gradu i županiji. Uz redovne srednje škole rasprostranjene su škole stranih jezika. Ostali obrazovni centri bave se nekim specijaliziranim obrazovanjem odraslih. Primjerice, zavodi koji se bave zaštitom na radu i obrazovanjem odraslih ili Zavod za zavarivanje i toplinsku energiju, koji osposobljava zavarivače.

Prema anketi  koja je provedena za Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, najveći broj ustanova za obrazovanje odraslih nalazi se u Zagrebu (trećina svih ustanova). Dakle, vrlo su neravnomjerno teritorijalno raspoređene. Neravnomjerno je, međutim, raspoređeno i stanovništvo Hrvatske te su velike regionalne razlike u BDP-u. Prema tome, i raspored ustanova odgovara broju i strukturi stanovnika i razlikama u razvijenosti.

Tablica 2. Županije u kojima je sjedište ustanova 

ASOO, 2020., str. 3

Dio programa obrazovanja odraslih provode obrtnici uz uključenost obrtničkih komora i ministarstva zaduženog za taj sektor. Riječ je o pripremama i provedbi naučničkih i majstorskih ispita.  

Dio programa obrazovanja odraslih provode ministarstva za svoje zaposlenike. Državna škola za javnu upravu provodi stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih dužnosnika, državnih službenika, javnih službenika i zaposlenika u pravnim osobama s javnim ovlastima te izabranih dužnosnika i službenika u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te obrazovanje odraslih. Cilj je trajno jačanje kompetencija radi oblikovanja profesionalnog, djelotvornog i učinkovitog javnog sektora.

Nema sustavno izrađenog pregleda ostalih organizacija koje se bave neformalnim obrazovanjem odraslih. Ti programi u pravilu nisu financirani javnim sredstvima.

Dio programa neformalnog obrazovanja provode ustanove kojima obrazovanje nije osnovna djelatnost. To su knjižnice, koje sve više šire svoju socijalnu funkciju. Muzeji zapošljavaju muzejske pedagoge koji pripremaju programe za sve uzraste. Centri za kulturu imaju veliki broj programa za odrasle (najčešće kreativne radionice). Neke od ovih aktivnosti mogu biti financirane kao programske aktivnosti ili dio javno financiranih projekata. Postoji mogućnost i da su financirane plaće zaposlenika, ali ne i programska sredstva. Financiranje najčešće ide iz lokalnih (gradskih) proračuna. 

Neformalne programe često provode nevladine organizacije koje u obrazovanju djeluju samostalno ili unutar pojedinih mreža. Na primjer, inicijativa GOOD (Građanski odgoj i obrazovanje)  okuplja brojne organizacije koje se bave obrazovanjem u području ljudskih prava, građanskim obrazovanjem, rodnim pitanjima, obrazovanjem za zaštitu okoliša i održivim razvojem. Dio aktivnosti ove organizacije provode kao neformalno obrazovanje u redovnim školama, a dio se usmjerava na odrasle polaznice i polaznike. Glavni zajednički cilj je uvođenje građanskog obrazovanja u redovni školski sustav. Ove organizacije nemaju stalno javno financiranje. Dio ih financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva putem programa za institucionalnu podršku stabilizaciji i jačanju udruga. 

Osim navedene skupine, u obrazovanje odraslih uključene su i laičke udruge povezane s Katoličkom crkvom. Sportske udruge imaju razvijene programe za različite oblike rekreativnih ili poluprofesionalnih aktivnosti. Ti se programi često financiraju iz lokalnih proračuna.

Neke organizacije imaju programe za svoje članstvo ili zaposlenike. To su sindikalne organizacije ili političke stranke. Kompanije organiziraju neformalne programe za svoje zaposlenike. U tome je Hrvatska imala bogatu tradiciju (tvorničkih obrazovnih centara). Dio tih centara prestao je raditi 1990-ih godina. Ti programi u pravilu nisu financirani iz javnih sredstava, osim ako su dio nekog projekata (na primjer, Europskog socijalnog fonda). 

Referentni izvori:

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2008). Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslihhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_11_129_3708.html
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2021). Andragoški zajednički upisnik programa. 
• ASOO i Dedal komunikacije (2020). Prosječne cijene programa za obrazovanje odraslih, za potrebe projekta EPALE. Anketiranje ustanova za obrazovanje odraslih na području Republike Hrvatske. https://epale.ec.europa.eu/sites/default/files/asoo_izvjestaj_programi_obrazovanja_za_odrasle.pdf
• Hrvatska obrtnička komora (2020). Majstorski ispiti. https://www.hok.hr/obrazovanje/majstorski-ispit
• Državna škola za javnu upravu (2020). https://dsju.hr/dsju/about_us
• GOOD inicijativa (2020). http://goo.hr/
• Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva (2020). https://zaklada.civilnodrustvo.hr/pregled-podrski