Skip to main content
European Commission logo
EACEA National Policies Platform:Eurydice
Ustroj gimnazijskog obrazovanja

Croatia

6.Srednjoškolsko obrazovanje

6.1Ustroj gimnazijskog obrazovanja

Last update: 14 December 2023

 

Vrste gimnazijskih programa

Redoviti gimnazijski programi

Gimnazije su četverogodišnje općeobrazovne škole koje učenici završavaju polaganjem državne mature. U gimnazijskim programima obrazovanja učenici razvijaju svoje interese i potrebe iz općega znanja što im prvenstveno predstavlja kvalitetnu osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama. Gimnazijski program obrazovanja obogaćen je izbornom i fakultativnom nastavom te izvannastavnim aktivnostima koje škole nude sukladno svojim materijalnim i kadrovskim mogućnostima.

Tradicionalni gimnazijski programi

Postoji pet vrsta gimnazijskih programa obrazovanja koji se razlikuju u povećanom broju sati onih predmeta koji su karakteristični za pojedinu vrstu gimnazije. To su: opća gimnazija, jezična gimnazija, klasična gimnazija, prirodoslovno-matematička gimnazija i prirodoslovna gimnazija.

Opća gimnazija podrazumijeva uravnotežen odnos svih općeobrazovnih nastavnih predmeta, a od drugog razreda izborna je nastava obvezni dio nastavnog plana i programa.

Jezična gimnazija sadrži povećan broj sati učenja stranih jezika, a u trećem i četvrtom razredu umjesto jednog od prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) učenici mogu birati proširene programe stranih jezika.

Klasična gimnazija podrazumijeva učenje latinskog i grčkog jezika tijekom svih četiriju godina obrazovanja.

Prirodoslovno-matematička gimnazija sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom svih četiriju godina obrazovanja, a učenicima pruža mogućnost izbora proširenog programa matematike i informatike umjesto drugoga stranog jezika.

Prirodoslovna gimnazija temelji se na uravnoteženom odnosu matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijskim vježbama, a u okviru izbornog dijela programa učenici se mogu odlučiti za učenje drugoga stranog jezika ili osnova ekologije.

Postoje, također, i obrazovni programi koji se provode u pojedinim gimnazijama. To su sportski odjeli, međunarodni programi te dvojezični programi.

Sportski odjeli. Učenici koji se aktivno bave sportom i postižu iznimne uspjehe mogu upisati Športsku gimnaziju u Zagrebu ili posebne sportske razredne odjele u drugim školama, a organizacija rada i nastave u tim je razrednim odjelima prilagođena specifičnim potrebama sportaša. Za upis je potrebna potvrda odgovarajućeg nacionalnog sportskog saveza o statusu sportaša ili o značajnim postignućima u određenom sportu.

Međunarodni program (International Baccalaureate). Međunarodni program (IB) je općeobrazovni program koji u dvije cjeline obuhvaća cjelokupnu srednju školu u trajanju od četiri godine: (1) Midlle Years Programme (IBMYP) koji se ostvaruje u prvom i drugom razredu, (2) Diploma Programme (IBDP) koji se ostvaruje u trećem i četvrtom razredu, a poznat je i pod nazivom međunarodna matura. Nastava u međunarodnom programu izvodi se na engleskom jeziku. Školovanje se plaća, a nastava se izvodi u: XV. gimnaziji u Zagrebu te Prvoj gimnaziji Varaždin u Varaždinu.

Dvojezični program. Pojedine gimnazije učenicima nude i mogućnost pohađanja dijela nastavnih predmeta, osim na hrvatskom jeziku, i na jednom od stranih jezika – engleskom, njemačkom ili francuskom. Nastava se odvija uvijek polazeći od hrvatskog jezika uz pomoć hrvatskih udžbenika i udžbenika na stranom jeziku, ali prema hrvatskim nastavnim planovima i programima. Dakle, učenici koji pohađaju navedeni program savladavaju isto gradivo kao i svi ostali, s tom razlikom što se nastavni sadržaji odvijaju i na jednom od tri navedena jezika.

Eksperimentatlni gimnazijski programi

U novije je vrijeme hrvatski odgojno-obrazovni sustav bogatiji za nove gimnazije i gimnazijske programe koji se provode eksperimentalno, kao što su, primjerice, umjetnička gimnazija, tehnička gimnazija, ekonomska gimnazija, turistička gimnazija, agro gimnazija, zdravstvena te gimnazija održivog razvoja.

Umjetnička gimnazija. Umjetnička gimnazija je specijalizirana gimnazija u kojoj se u obveznom dijelu uz gimnazijske općeobrazovne i umjetničke programe (likovna i glazbena umjetnost) uključuju i novi programi umjetničkog i kulturološkog karaktera (filmska umjetnost, scenska umjetnost i medijska kultura). Program umjetničke gimnazije karakterizira uvjerenje da umjetnosti imaju presudnu ulogu u razvoju učenikovih sposobnosti kao i razvoju svestrane osobnosti, te pridonosi većem sudjelovanju mladih u kulturnom životu što je i imperativ razvoja demokratskog društva.

Tehnička gimnazija. Posebnost nastavnog programa tehničke gimnazije je u tome što učenik uz općeobrazovne predmete ima tehničke predmete iz područja elektrotehnike, elektronike, računalstva, računalnih mreža, mehatronike, robotike. Tehnička je gimnazija namijenjena učenicima koje zanima prirodoslovlje, tehnika i moderne tehnologije te nakon srednje škole namjeravaju nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.

Ekonomska gimnazija. Specifičnosti programa ekonomske gimnazije prepoznaje se u prikupljanju, djelomično evidentiranju i pohranjivanju poslovnih isprava u proizvodnim i neproizvodnim tvrtkama pri čemu se u poslovnoj komunikaciji učenici služe hrvatskim standardnim jezikom i dvama stranim jezicima. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja u programu Ekonomska gimnazija učenik sudjeluje u poslovima istraživanja tržišta, prodaje i nabave proizvoda i usluga te u marketinškim aktivnostima trgovačkog društva ili obiteljskog posla.

Turistička gimnazija. Program turističke gimnazije koncipiran je na pružanju usluga klijentima/gostima u smještajnim ugostiteljskim objektima. Učenik komunicira s korisnicima usluga, služeći se hrvatskim standardnim jezikom te stranim jezicima (engleski, njemački, talijanski, španjolski) te pri pružanju usluga koristi odgovarajuću stručnu terminologiju. U okviru programa turističke gimnazije učenik obavlja poslove informiranja i promocije turističkih sadržaja destinacije; prikuplja podatke o razini zadovoljstva klijenata u destinacijama; sudjeluje u organizaciji različitih događanja u destinacijama, te komunicira sa svim subjektima turističkog sustava u provođenju mjera turističke politike.

Agro gimnazija. Učenici Agro gimnazije dobivaju kvalitetna znanja iz predmeta matematike, fizike, računalstva, biologije i kemije, te se u potpunosti pripremaju za uspješno polaganje državne mature kao i upis na sveučilišne studije na svim fakultetima prirodne i ekonomske skupine. Uz to učenici dobivaju stručna znanja koja im omogućavaju zapošljavanje ukoliko ne žele nastaviti školovanje na fakultetu. Agro gimnazija je namijenjena učenicima koje zanima prirodoslovlje i ekologija te koji dolaze iz obitelji koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom ili koji nakon srednje škole namjeravaju nastaviti školovanje na visokoškolskim ustanovama.

Zdravstvena gimnazija pruža učenicima mogućnost stjecanja znanja za nastavak školovanja na medicinskom, stomatološkom, biokemijsko-farmaceutskom, prirodoslovno-matematičkom fakultetu, kao i znanja za nastavak obrazovanja na studiju sestrinstva, primaljstva, laboratorijske dijagnostike, fizioterapije, radne terapije, rtg dijagnostike i dentalnog higijeničara. Zdravstvena gimnazija kod učenika razvija svijest i odgovornosti za poštivanje i promicanje ljudskih prava, pripremajući ih za kvalitetan osobni život, uspostavljanje kvalitetnih osobnih, obiteljskih i društvenih odnosa.

Gimnazija održivog razvoja. Gimnazija održivog razvoja pruža učenicima mogućnost stjecanja vrlo širokih općeobrazovnih znanja te osnovnih tehničkih i stručnih znanja što omogućuje upis učenika na sve visokoškolske ustanove, a posebice na tehničke fakultete. Program je namijenjen učenicima koje zanima prirodoslovlje, tehnika i nove tehnologije. Zanimljivost gimnazije održivog razvoja je mogućnost izbora između tri različita modula u trećem razredu: (1) M1-eko održivost, (2) M2-energetska održivost, (3) M3-održiva gradnja.

Vjerske i privatne srednje škole s pravom javnosti

Osim javnih škola, u sustavu srednjoškolskog obrazovanja djeluje 16 vjerskih te 30 privatnih srednjih škola s gimnazijskim programom s pravom javnosti u kojima se izvodi nastava u skladu s nacionalnim kurikulumom i nastavnim planovima i programima za srednju školu koje je donijelo ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Odgoj i obrazovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina

Pravo je pripadnika nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na svome jeziku i pismu kojim se služe, a ostvaruje se sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 155/2002, 47/2010, 80/2010, 93/2011). Prema članku 43. Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, br: 63/2008, i 90/2010) obrazovanje u školama na jezicima i pismu nacionalnih manjina ostvaruje se u sredinama u kojima žive pripadnici manjina na temelju triju modela organiziranja i provođenja nastave, i to:

  • model A (cjelokupna nastava izvodi se na jeziku i pismu nacionalne manjine uz obvezno učenje hrvatskog jezika) - talijanska nacionalna manjina i srpska nacionalna manjina
  • model B (nastava se izvodi dvojezično)
  • model C (nastava s izvodi na hrvatskom jeziku te se njeguje kultura i jezik nacionalne manjine).

Posebni oblici nastave (seminari, ljetne i zimske škole, dopisno-konzultativna nastava, nastava na daljinu i drugo) organiziraju se ponajprije za one nacionalne manjine koje ne iniciraju obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u tri navedena modela (A, B ili C) tj. za one učenike za koje ne postoji mogućnost organiziranja takve nastave zbog objektivnih razloga (npr. disperzivnosti stanovanja). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sufinancira organiziranje i provođenje posebnih oblika nastave.

U modelu A obrazuju se: talijanska nacionalna manjina, srpska nacionalna manjina, mađarska nacionalna manjina i češka nacionalna manjina. U modelu B obrazuje se češka nacionalna manjina. U modelu C obrazuje se srpska i češka nacionalna manjina.

Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio sadrži i sadržaje u vezi s posebnošću nacionalne manjine, a odnose se na materinski jezik, književnost, povijest, geografiju, likovnu i glazbenu kulturu.

Kad je u pitanju organiziranje nastave na jeziku i pismu nacionalne manjine, razredni odjel i odgojno-obrazovna skupina mogu se ustrojiti i za manji broj učenika sukladno Standardu.

Na početku šk. god. 2013./2014. srednjoškolskim obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina u svim modelima (A, B i C) bilo je obuhvaćeno 1.725 učenika u 24 srednje škole u 164 razredna odjela/skupine. modelom A bilo je obuhvaćeno 1.400 učenika u 12 srednjih škola137 razrednih odjela, Modelom B 44 učenika u 4 razredna odjela, Modelom C 189 učenika u pet (5) županija.

Odgoj i obrazovanje darovitih učenika

Škola je obvezna sustavno tijekom školske godine identificirati darovite učenike, raditi s njima po posebnome programu te pratiti njihov napredak. Prema članku 46. Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« br: 63/2008, i 90/2010) rad s darovitom djecom provodi se u interesnim grupama u sklopu izbornih programa, radionica ili izvannastavnih aktivnosti. Učenicima koji pokazuju iznimne sklonosti u nekome nastavnom predmetu ili području omogućuje se dodatna nastava iz toga područja. Škole također u sklopu fakultativnog programa rada okupljaju darovite učenike i organiziraju nastavu sukladno njihovim interesima.

Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama

Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama provodi se u redovitoj školi uz potpunu ili djelomičnu integraciju prema stupnju i vrsti teškoće, po redovitim, individualiziranim i posebnim nastavnim programima ili iznimno, ako je učenicima potrebna i dodatna zdravstvena i socijalna skrb, u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama. Prema člancima 47. i 48. Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« br: 63/2008, i 90/2010) u srednjim školama provode se programi za učenike s teškoćama kao redoviti programi ili prilagođeni programi, uz primjenu individualiziranih postupaka.

Nastava u kući i zdravstvenoj ustanovi

Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu polaziti nastavu u školi, škola uz odobrenje ministarstva nadležna za obrazovanje organizira nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem liječenju. Takva se vrst nastava može provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Škola u okviru raspoloživih sredstava tim učenicima osigurava odgovarajuća pomagala za provođenje nastave na daljinu.

Zemljopisna dostupnost

Nakon završene osnovne škole, svakom je učeniku omogućen nastavak srednjoškolskog obrazovanja pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima te stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.

S tim u svezi, početkom 2004. godine započet je niz projekata vezanih za poboljšanje standarda u odgojno-obrazovnim ustanovama kako bi učenici na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava u svim dijelovima Republike Hrvatske imali jednake odgojno-obrazovne uvjete. U svezi s navedenim, godine 2008. doneseni su Državni pedagoški standardi srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« br. 63/2008. i 90/2010.), a godine 2011. donesena je Mreža srednjoškolskih ustanova i programa (»Narodne novine« br. 70/2011.).

Državni pedagoški standardi srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja

Državnim pedagoškim standardima srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine br.: 63/2008, i 90/2010) postavljeni su čvrsti temelji za daljnji razvoj te odgojno-obrazovni rad u srednjim školama. Osiguravanjem jednakih uvjeta provedbom odredaba državnih pedagoških standarda, kojima se uređuju minimalni infrastrukturni, financijski, materijalni i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj sustava, osigurana je jednaka kvaliteta obrazovanja za sve učenike u srednjim školama u Republici Hrvatskoj, uz načelo racionalnosti i jednake dostupnosti odgojno-obrazovnih programa i ustanova. Standardima se, također, uređuju i jedinstveni uvjeti za kvalitetan odgojno-obrazovni rad i uspješno ostvarivanje ciljeva i zadataka u odgojnim i obrazovnim ustanovama. Posebno su uređena pitanja djece s posebnim obrazovnim potrebama te regulirana nastava za bolesnu djecu u zdravstvenim ustanovama i nastavom u kući.

Standardi su ustvrđeni prema mjerilima, a mjerila prate vremenski koeficijenti izvodljivosti. Mjerila kojima se ostvaruju zadani standardi su:

  1. mjerila za veličinu srednjoškolske ustanove s obzirom na: broj razrednih odjela i učenika u srednjoj školi, broj učenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini, te broj radnika,
  2. mjerila za uvjete provođenja odgojno-obrazovnog procesa s obzirom na: opterećenost učenika u nastavi, smještaj učenika u učeničkim domovima i nabava udžbenika, prostorno-tehničke uvjete u srednjoškolskim ustanovama, opremu srednjoškolskih ustanova, zdravstvenu zaštitu učenika,
  3. mjerila za ostvarivanje uvjeta rada: za posebne potrebe u srednjem školstvu i u učeničkim domovima.

Mreža srednjoškolskih ustanova i programa obrazovanja

Člankom 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014) propisano je donošenje mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja.

Mreža škola obvezno sadrži:

  1. popis škola/ustanova u kojima se izvode: redoviti programi odgoja i obrazovanja, posebni programi za učenike s teškoćama, redoviti programi i posebni programi za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima, programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, umjetnički programi, sportski programi, međunarodni programi, alternativni programi, produženi boravak ili cjelodnevna nastava, srednjoškolski programi po sektorskim područjima za programe koje škole izvode;
  2. popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom;
  3. popis školskih ustanova imenovanih vježbaonicama;
  4. popis školskih ustanova imenovanih centrima izvrsnosti;
  5. popis učeničkih domova.

Zakonom je propisano da su sastavni dio mreže sve ustanove u kojima se provodi odgoj i obrazovanje, kako one koje su u sustavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, tako i one koje su u nadležnosti Ministarstva socijalne politike i mladih te škole kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe, čime se obrazovnoj politici omogućava uvid u mogućnosti odgoja i obrazovanja na nacionalnoj razini, odnosno izrada racionalne i optimalne mreže koja će udovoljavati iskazanim potrebama tržišta rada temeljne na sustavnom praćenju i predviđanju demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području za koje se utvrđuje. Dostupnost podrazumijeva mogućnost srednjeg odgoja i obrazovanja učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkom domu, dok racionalni ustroj upisnih područja podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

Mrežom se planiraju i nove školske ustanove i to samo one koje se financiraju iz državnoga proračuna dok se škole koje nisu financirane iz državnog proračuna (privatne škole) mogu osnivati i bez da su prethodno planirane u Mreži. Na taj je način Zakon usklađen s Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu u dijelu u kojem se odnosi na usluge privatnog obrazovanja.

Mrežu škola za svoje područje predlažu osnivači temeljem čega ministarstvo nadležno za obrazovanje, uz prethodno mišljenje Nacionalnoga vijeća za razvoj ljudskih potencijala, izrađuje prijedlog mreže za područje Republike Hrvatske. Mrežu škola na prijedlog ministarstva nadležna za obrazovanje donosi Vlada Republike Hrvatske.

Mreža školskih ustanova i programa obrazovanja kao trajno razvojni dokument donesena je u lipnju 2011. godine (Narodne novine br.: 70/2011), a njome se , među ostalim, utvrđuju školske ustanove koje obavljaju djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, sa svim njihovim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje, te programi obrazovanja koje školske ustanove ostvaruju, uključujući i posebne programe za učenike s teškoćama.

Donošenjem mreže postignuti su sljedeći učinci:

  • udovoljeno je zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnog područja,
  • zadovoljna su pedagoška mjerila i propisani standardi u odnosu na veličinu škola, rasprostranjenost i dostupnost obrazovnih programa, demografske uvjete, potrebe društva i prostorno-tehničke, kadrovske i ostale didaktičke uvjete,
  • osigurana je zaštita nacionalnih i lokalnih interesa,
  • osigurano je zadovoljavanje svih preduvjeta za uspješnu provedbu programa srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

Sukladno navedenom, u školskoj godini 2014./2015. u Republici Hrvatskoj djeluju 473 srednje škole i učenička doma, od čega je 416 srednjih škola (gimnazija i strukovnih škola), u što je uključeno i 9 izdvojenih lokacija, te 57 učeničkih domova, od čega je 6 privatnih (vjerskih). Od ukupnog broja (416) srednjih škola (gimnazija i strukovnih škola), 30 je privatnih škola.

Rad škola

Sukladno Državnom pedagoškom standardu (Narodne novine br.: 63/2008, i 90/2010) optimalno je da srednja škola provodi rad u jednoj smjeni s mogućnošću cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada u školi u sklopu dodatne i dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti za učenike te organiziranja aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja za cjelokupnu lokalnu zajednicu. Škola ne smije raditi u više od dvije smjene.

Škola je dužna osigurati boravak učenicima u školi koji iz objektivnih razloga dolaze prijevremeno, odnosno čekaju prijevoz. S ciljem racionalizacije prijevoza učenika škola može imati vlastito vozilo za prijevoz učenika pod uvjetom da sredstva za osiguranje vozila osigurava osnivač, lokalna zajednica ili donator.

Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014) za učenike s teškoćama osiguran je prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja.

Jednako tako, sukladno Zakonu, Vlada Republike Hrvatske može, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, za svaku školsku godinu donijeti odluku o financiranju, odnosno sufinanciranju prijevoza za učenike srednjih škola. Sukladno navedenom, Vlada je za školsku godinu 2012./2013. donijela odluku o financiranju, odnosno sufinanciranju međumjesnog prijevoza za učenike srednjih škola.

Navedenom upisnom politikom i aktivnostima postiže se učinak ravnomjernoga razvoja sukladno kojemu svaki učenik u srednjoj školi u Republici Hrvatskoj, neovisno u kojem dijelu države živjelo, ima pravo na jednake uvjete školovanja, jednake šanse za uspjeh te mogućnost stjecanja znanja i sposobnosti za rad, kao i mogućnost nastavka školovanja na nekoj od visokoškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj.

Upis i izbor škole

Upisno područje sastavni je dio mreže školskih ustanova. Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u srednju školu smatra se Republika Hrvatska. Za učenike s teškoćama (učenici s teškoćama u razvoju, učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima) koji srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama prema posebnim obrazovnim programima upisno se područje određuje prema najbližoj školi koja provodi obrazovanje prema odgovarajućem programu.

Upis učenika u I. razred srednje škole u Republici Hrvatskoj reguliran je odlukom o upisu učenika u I. razred srednje škole i Pravilnikom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (Narodne novine, broj 49/2015). Pravilnikom o elementima i kriterijima utvrđuju se zajednički, dodatni i posebni elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, a odlukom o upisu postupak i način upisa učenika, broj upisnih mjesta u razrednim odjelima prvih razreda srednjih škola, kao i rokovi za prijavu i upis te ostali uvjeti i postupci za upis učenika u I. razred srednje škole.

Odluku o upisu, čiji je sastavni dio konačan plan strukture razrednih odjela i broj učenika po programima, za svaku školsku godinu donosi ministar. Strukturu razrednih odjela i broj učenika po programima za svoje područje planiraju osnivači u suradnji sa srednjim školama, a konačan plan strukture razrednih odjela i broja učenika po programima izrađuje ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Odluka o upisu učenika u I. razred srednje škole

Od školske godine 2013./2014. učenici se u Republici Hrvatskoj prijavljuju i upisuju u I. razred srednje škole elektroničkim načinom putem mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ) www.upisi.hr a na temelju natječaja za upis koji raspisuju i objavljuju škole.

Odluku o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2015./2016. (Narodne novine, broj 52/2015). donio je ministar nadležan za obrazovanje 8. svibnja 2015. godine.

U postupku provedbe elektroničkih prijava i upisa u srednje škole pripremne i druge radnje provode upisna povjerenstva osnovnih i srednjih škola, ureda državne uprave, upravnih odjela nadležnih za obrazovanje u županijama, odnosno Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Središnji prijavni ured (SPU) Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Kvalitetu postupka provedbe elektroničkih prijava i upisa u srednje škole prati i vrednuje ministarstvo nadležno za obrazovanje (MZOS) odnosno tijela koja ono ovlasti.

Učenici se prijavljuju za upis i upisuju u I. razred srednjih škola u ljetnome i jesenskome upisnom roku, a natječaj za upis učenika objavljuje se na mrežnim stranicama i oglasnim pločama srednje škole i osnivača.

Natječaj za upis sadrži: popis programa obrazovanja i broj upisnih mjesta po vrstama programa obrazovanja sukladno Strukturi, rokove za upis učenika u I. razred, predmet posebno važan za upis koji određuje srednja škola, natjecanje iz znanja koje se vrednuje pri upisu, a određuje ga srednja škola, popis zdravstvenih zahtjeva za programe obrazovanja u koje srednja škola planira upisati učenike (sukladno Jedinstvenome popisu zdravstvenih zahtjeva srednjoškolskih programa u svrhu upisa u I. razred srednje škole), popis potrebnih dokumenata koji su uvjet za upis u pojedini program obrazovanja, datume provođenja dodatnih ispita i provjera sukladno rokovima navedenima u odluci o upisu, popis stranih jezika koji se izvode u školi kao obvezni nastavni predmeti, popis nastavnih predmeta koji se izvode na nekom od stranih jezika (ako škola ima odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje za izvođenje dijela nastave na nekom od stranih jezika), naknadu za povećane troškove obrazovanja, iznos školarine ako se naplaćuje te ostale kriterije i uvjete upisa koji se utvrđuju u skladu s odlukom o upisu i Pravilnikom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (Narodne novine, broj 49/2015).

Kada je u pojedinoj školi uvjet za upis znanje određenoga stranog jezika koji učenik u osnovnoj školi nije učio, upisno povjerenstvo srednje škole u koju se učenik prijavljuje za upis dužno je nakon pisanog zahtjeva učenika provjeriti njegovo znanje iz tog jezika. Datum održavanja provjere znanja stranoga jezika srednje škole dužne su objaviti u natječaju za upis učenika i NISpuSŠ-u. Datum, način i postupak te druge važne elemente provođenja dodatnih ispita i provjera sposobnosti i darovitosti utvrđuje srednja škola koja ih provodi.

Srednje škole koje planiraju upis učenika u programe obrazovanja za vezane obrte, dužne su u natječaju za upis objaviti točan naziv programa i oznaku »JMO« uz programe obrazovanja za vezane obrte. Sve škole koje planiraju upis učenika u te programe dužne su pravodobno i na prikladan način (oglasna ploča škole, mrežne stranice škole, NISpuSŠ i sl.) izvijestiti učenike i roditelje/skrbnike učenika o načinu obrazovanja u programima za vezane obrte (o broju nastavnih sati, broju sati i drugim pojedinostima o praktičnoj nastavi i vježbama naukovanja, izradi i obrani završnoga rada i sl.) te o drugim uvjetima koji su navedeni u Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (Narodne novine, broj 49/2015) - dokazivanje zdravstvene sposobnosti kandidata za obavljanje poslova i radnih zadaća u odabranome zanimanju, sklapanje ugovora o naukovanju i dr.

Prijava učenika za upis u srednju školu

Učenici koji osnovno obrazovanje završavaju kao redoviti učenici osnovne škole u Republici Hrvatskoj, kao i učenici koji osnovno obrazovanje ne završavaju kao redoviti učenici osnovne škole u Republici Hrvatskoj (kandidati koji osnovno obrazovanje završavaju ili su završili u inozemstvu ili drugim obrazovnim sustavima; kandidati koji nisu s pozitivnim uspjehom završili prvi razred srednje škole u Republici Hrvatskoj, ispisali su se te žele ponovno upisati prvi razred u drugome obrazovnom programu; kandidati koji su prethodne školske godine završili osnovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj, ali se nisu upisali u srednju školu) prijavljuju se Središnjem prijavnom uredu (SPU) kako je navedeno u publikaciji Prijave i upisi u srednje škole za školsku godinu 2015./2016. – Idemo u srednju!.

Učenici koji se žele upisati u I. razred srednje škole, a stekli su svjedodžbe koje nisu izdane u Republici Hrvatskoj, dužni su pokrenuti postupak priznavanja završenoga osnovnog obrazovanja. Na temelju Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (»Narodne novine«, broj 158/2003, 198/2003, 138/2006 i 45/2011) postupak priznavanja završenoga osnovnog obrazovanja u inozemstvu, radi pristupa srednjem obrazovanju u Republici Hrvatskoj, provodi školska ustanova u koju se podnositelj zahtjeva upisuje.

Postupci potvrđivanja (zaključavanja) lista prioriteta, potpisivanja i pohranjivanja prijavnica s konačnom listom prioriteta učenika opisani su u publikaciji Prijave i upisi u srednje škole za školsku godinu 2015./2016. – Idemo u srednju!.

Upis učenika u I. razred srednje škole

Na temelju javne objave konačnih ljestvica poretka učenika u NISpuSŠ-u (http://www.upisi.hr), učenik ostvaruje pravo upisa u I. razred srednje škole, a svoj upis potvrđuje vlastoručnim potpisom i potpisom roditelja/skrbnika na obrascu (upisnici) dostupnom na mrežnoj stranici NISpuSŠ-a kojeg je u propisanom roku dužan dostaviti u srednju školu.

Nakon što učenik potvrdi svoj upis vlastoručnim potpisom i potpisom roditelja/skrbnika na obrascu (upisnici) i dostavi ga srednjoj školi, učenik je upisan u I. razred srednje škole.

Ustrojavanje razrednih odjela

Upis učenika u I. razred srednje škole provodi se u skladu sa Strukturom upisa koja je sastavni dio odluke o upisu. Škola može uz odobrenje ministra nadležnog za obrazovanje povećati broj upisnih mjesta utvrđenih u Strukturi najviše do 28 učenika u razrednom odjelu i to u slučaju ako učenik srednje škole ne položi popravni ispit te ponavlja I. razred (učenik ponavljač).

Iznimno, škola može uz pisanu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje povećati broj upisnih mjesta utvrđenih u Strukturi najviše do 30 učenika u razrednom odjelu isključivo u slučajevima: ako učenik srednje škole ne položi popravni ispit u jesenskome roku te ponavlja I. razred; ako je učenik hrvatski državljanin čiji su roditelji državni službenici koji su po službenoj dužnosti u ime Republike Hrvatske bili upućeni na rad u inozemstvo, a koji su se najmanje dva od posljednjih četiriju razreda prethodnoga obrazovanja školovali u inozemstvu te imaju pravo na izravni upis uz uvjet da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama u kojima je to uvjet za upis; ako je više učenika ostvarilo jednak broj bodova i nalaze se na istome mjestu konačne ljestvice poretka u razrednom odjelu, a njihovim bi upisom bio premašen ukupan broj od 26 učenika u tom razrednom odjelu; ako škola integrira učenika glazbenog ili plesnog programa obrazovanja u nastavu općeobrazovnih predmeta pojedinoga razrednog odjela.

U slučajevima navedenih iznimki, srednja je škola dužna ministarstvu nadležnom za obrazovanje dostaviti obrazloženje uz zahtjev za povećanje broja učenika u razrednom odjelu u odnosu na Strukturom utvrđeni broj učenika u razrednom odjelu, podatke o svakom učeniku za kojega srednja škola podnosi zahtjev, te dokaze iz kojih je vidljivo da učenik ostvaruje pravo upisa.

U slučaju smanjenog interesa učenika za upis u pojedini program obrazovanja, škola može ustrojiti razredni odjel s manjim brojem učenika od utvrđenog u Strukturi uz uvjet da taj razredni odjel nema manje od 20 učenika.

Škola može u kombiniranim razrednim odjelima odstupiti od Strukture, uz odobrenje ministra nadležnog za obrazovanje, te povećati broj upisnih mjesta u jednom programu obrazovanja i smanjiti broj u drugom, ovisno o interesu učenika, ako taj broj nije manji od šest učenika u istom programu obrazovanja. U tim kombiniranim razrednim odjelima ne može biti ukupno manje od 20 učenika.

Škole na otocima, područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima, škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina, škole koje izvode programe za rijetka i tradicijska zanimanja, privatne škole s pravom javnosti te škole koje izvode umjetničke programe obrazovanja, sukladno članku 4. stavku 3. Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« br: 63/2008, i 90/2010) mogu odstupiti od Strukture te ustrojiti razredni odjel i s manjim brojem učenika. Jednako tako, u kombiniranim se razrednim odjelima u navedenim školama mogu ustrojiti skupine i s manjim brojem učenika.

Škole koje izvode prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju mogu odstupiti od Strukture, uz odobrenje ministra nadležnog za obrazovanje, i ustrojiti razredni odjel i s manjim brojem učenika.

Prije objave konačne ljestvice poretka u oba upisna roka ministar nadležan za obrazovanje može u NISpuSŠ-u promijeniti strukturu i broj razrednih odjela te broj učenika u razrednom odjelu ovisno o broju učenika prijavljenih u pojedini razredni odjel obrazovnog programa. Ustroj i broj razrednih odjela objavljen u NISpuSŠ-u smatra se konačnim brojem razrednih odjela te broja upisanih učenika.

Naknade za povećane troškove obrazovanja

Za pojedine programe obrazovanja mogu se utvrditi povećani troškovi obrazovanja. Odluku o iznosu participacije roditelja/skrbnika učenika te cijeni obrazovanja za svaku godinu obrazovanja donosi školski odbor, uz suglasnost osnivača školske ustanove, a objavljuje u natječaju za upis učenika u I. razred i NISpuSŠ-u. Škola može potpuno ili djelomično osloboditi učenika obveze plaćanja povećanih troškova obrazovanja. Odluku o oslobađanju od plaćanja donosi školski odbor na prijedlog ravnatelja te uz suglasnost osnivača.

Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole

Pravilnikom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (»Narodne novine« broj 49/2015) utvrđuju se zajednički, posebni i dodatni elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole u Republici Hrvatskoj.

Pravo upisa u I. razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu koju za svaku školsku godinu donosi ministar nadležan za obrazovanje. Pod jednakim uvjetima u srednje škole upisuju se kandidati hrvatski državljani, Hrvati iz drugih država te djeca državljana iz država članica Europske unije.

U srednju školu može se upisati i redovito obrazovati bez plaćanja troškova školovanja i kandidat koji je strani državljanin iz zemlje izvan Europske unije, a ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

  1. ako za to postoji međudržavni ugovor ili drugi interes tijela državne ili lokalne vlasti odnosno javnih ustanova;
  2. ako takva osoba ima status izbjeglice u Hrvatskoj koji je utvrdilo ovlašteno upravno tijelo u Hrvatskoj;
  3. ako je roditelj ili skrbnik te osobe hrvatski državljanin;
  4. ako roditelj ili skrbnik te osobe ima radnu dozvolu i dozvolu privremenoga boravka ili poslovnu dozvolu u Hrvatskoj;
  5. ako roditelj ili skrbnik te osobe ima odobren stalni boravak u Hrvatskoj;
  6. ako je roditelj ili skrbnik te osobe diplomatski ili poslovni predstavnik strane države u Hrvatskoj;
  7. ako je takva osoba ili roditelj ili skrbnik te osobe azilant ili tražitelj azila;
  8. ako je takva osoba ili roditelj ili skrbnik te osobe stranac pod supsidijarnom zaštitom ili stranac pod privremenom zaštitom.

Kandidat strani državljanin iz zemalja izvan Europske unije, koji ne ispunjava niti jedan od navedenih uvjeta, može se upisati u srednju školu kao redoviti učenik uz obvezu plaćanja troškova školarine, ako ima reguliran status boravka sukladno zakonu kojim je uređen status stranaca.

Kandidat koji u osnovnoj školi nije učio određeni strani jezik može prilikom prijave programa obrazovanja odabrati učenje toga stranog jezika kao prvoga stranog jezika uz uvjet da je na provjeri znanja utvrđena mogućnost učenja toga stranog jezika kao prvoga stranog jezika.

Elementi i kriteriji za upis kandidata u I. razred srednje škole propisani navedenim pravilnikom koriste se i za upis u međunarodne programe. Troškove školovanja u međunarodnim programima donosi školski odbor uz suglasnost osnivača, a kod upisa u međunarodne programe može se provoditi provjera znanja koju propisuje i provodi škola.

Elementi vrednovanja

Za upis u I. razred srednjeg obrazovanja u srednjim školama prijavljenim kandidatima vrednuju se i boduju zajednički, dodatan i poseban element.

Zajednički elementi vrednovanja

Zajednički element vrednovanja za upis kandidata u sve srednjoškolske programe čine prosjeci svih zaključnih ocjena svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja. Na takav način moguće je steći najviše 20 bodova.

Za upis kandidata u gimnazijske programe i programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od najmanje četiri godine, vrednuje se zajednički element za upis kandidata u sve srednjoškolske programe obrazovanja kojeg čine prosjeci zaključnih ocjena iz svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja. Uz navedeno vrednuju se i zaključne ocjene u posljednja dva razreda osnovnog obrazovanja iz nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Matematika i prvi strani jezik te triju nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja od kojih su dva propisana Popisom predmeta posebno važnih za upis koji je sastavni dio Pravilnika o elementima i kriterijima, a jedan samostalno određuje srednja škola od obveznih nastavnih predmeta koji se uče u osnovnoj školi. Za programe koji se provode na jeziku i pismu nacionalnih manjina to je, u pravilu, nastavni predmet iz jezika nacionalne manjine (materinski jezik). Na takav način moguće je steći najviše 80 bodova.

U slučaju da kandidatu u svjedodžbama za posljednje četiri godine osnovnog obrazovanja nije upisana ocjena iz nekog od nastavnih predmeta koji su značajni za prijavu za upis, za utvrđivanje broja bodova iz toga nastavnoga predmeta koristi se prosjek svih zaključnih ocjena na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja.

Dodatni element vrednovanja

Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava.

Od školske godine 2016./2017. srednje će škole moći, u opravdanim slučajevima, provoditi provjere posebnih znanja iz nastavnih predmeta posebno važnih za upis kandidata u pojedini program obrazovanja. Provjeru posebnih znanja moći će provoditi samo one škole koje su u prethodnoj školskoj godini temeljem ostalih elemenata vrednovanja, a koji isključuju izravan upis, upisale kandidate s ukupnim brojem bodova u rasponu od 4% maksimalnog broja mogućih bodova. Za provedbu provjere posebnih znanja srednje će škole morati ministarstvu nadležnom za obrazovanje uputiti obrazloženi prijedlog kojim dokazuju opravdanost provedbe te s tim u svezi ishoditi suglasnost. Na temelju navedene provjera kandidat može ostvariti najviše 5 bodova. Izradu i provedbu ispita iz posebnih znanja koordinira Ministarstvo.

Vrednovanje uspjeha za upis u razredne odjele za sportaše

Pravo prijave za upis u razredne odjele za sportaše imaju kandidati koji su uvršteni na rang-listu određenoga sportskog saveza. Bodovanje za upis kandidata u I. razred razrednih odjela za sportaše provodi se na sljedeći način:

  • maksimalan broj bodova koje kandidat za upis u ove programe može ostvariti na temelju kriterija sportske uspješnosti i uspjeha u prethodnom obrazovanju je 160;
  • od navedenoga maksimalnog broja bodova, do 80 bodova kandidat ostvaruje na temelju kriterija sportske uspješnosti kojeg provode nacionalni sportski savezi;
  • daljnjih najviše 80 bodova kandidat ostvaruje na temelju zajedničkoga elementa vrednovanja uspjeha u prethodnom školovanju.

Kriterije sportske uspješnosti za svaki pojedini sport autonomno utvrđuju odgovarajući nacionalni sportski savezi te ih objavljuju na svojim mrežnim stranicama i dostavljaju ministarstvu nadležnom za obrazovanje.

Konačna ljestvica poretka kandidata utvrđuje se zbrajanjem bodova dobivenih prema kriterijima sportske uspješnosti te zajedničkog, dodatnog i posebnog elementa vrednovanja. Izračun broja bodova kandidata prema kriterijima sportske uspješnosti uzima u obzir sljedeće parametre: položaj pojedinoga kandidata na rang-listi matičnoga nacionalnoga sportskog saveza; ukupan broj kandidata na rang-listi matičnoga nacionalnoga sportskog saveza; skupina u koju je pojedini sport razvrstan, sukladno odluci Povjerenstva za upis učenika u I. razred srednje škole u tekućoj školskoj godini za razredne odjele za sportaše; rang-liste kandidata za svaki nacionalni sportski savez jedinstvene su u smislu da obuhvaćaju i ženske i muške kandidate.

Vrednovanje rezultata kandidata postignutih na natjecanjima iz znanja

Pravo na izravan upis ili dodatne bodove ostvaruju kandidati na osnovi rezultata koje su postigli na natjecanjima u znanju iz: Hrvatskoga jezika, Matematike, prvoga stranog jezika, natjecanjima u znanju iz dvaju nastavnih predmeta posebno značajnih za upis u skladu s Popisom predmeta posebno važnih za upis, jednome natjecanju iz znanja koji samostalno određuje srednja škola iz Kataloga natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO). U svezi s navedenim, vrednuju se državna natjecanja iz znanja iz Kataloga natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), a koja je odobrilo ministarstvo nadležno za obrazovanje, te međunarodna natjecanja koja verificira Agencija za odgoj i obrazovanje.

Vrednovanje rezultata kandidata postignutih na sportskim natjecanjima

Kandidatima koji su postigli uspjeh na sportskim natjecanjima vrednuju se rezultati koje su postigli u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja na natjecanjima školskih sportskih društava koja su ustrojena prema Propisniku Državnoga prvenstva školskih sportskih društava Republike Hrvatske pod nadzorom natjecateljskog povjerenstva Hrvatskoga školskoga športskog saveza (HŠŠS). Pravo na dodatne bodove kandidati ostvaruju na temelju službene evidencije o rezultatima održanih natjecanja školskih sportskih društava koju vodi Hrvatski školski športski savez.

Poseban element vrednovanja

Poseban element vrednovanja kandidata čini vrednovanje uspjeha: kandidata sa zdravstvenim teškoćama; kandidata koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima; kandidata za upis na osnovi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. (Vlada RH, 2012.); kandidata hrvatskih državljana čiji su roditelji državni službenici koji su po službenoj dužnosti u ime Republike Hrvatske bili upućeni na rad u inozemstvo.

Vrednovanje uspjeha kandidata sa zdravstvenim teškoćama

Kandidat sa zdravstvenim teškoćama je kandidat koji je osnovno obrazovanje završio po redovitome nastavnom planu i programu, a kojem su teže zdravstvene teškoće i/ili dugotrajno liječenje utjecali na postizanje rezultata tijekom prethodnoga obrazovanja i/ili mu značajno sužavaju mogući izbor srednjoškolskoga programa obrazovanja. Kandidatu sa zdravstvenim teškoćama dodaje se jedan bod na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja za programe obrazovanja za koje posjeduje stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ). S tako utvrđenim brojem bodova kandidat se rangira na ukupnoj ljestvici poretka.

Vrednovanje uspjeha kandidata koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima

Kandidatu koji živi u otežanim uvjetima uzrokovanim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima, a koji su mogli utjecati na njegov školski uspjeh u osnovnoj školi, dodaje se jedan bod na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja. S tako utvrđenim brojem bodova kandidat se rangira na ukupnoj ljestvici poretka.

Vrednovanje uspjeha kandidata na osnovi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020.

Kandidatu za upis koji je pripadnik romske nacionalne manjine, a živi u uvjetima koji su mogli nepovoljno utjecati na njegov školski uspjeh u osnovnoj školi, dodaju se dva boda na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja. S tako utvrđenim brojem bodova kandidat se rangira na ukupnoj ljestvici poretka. Za ostvarivanje dodatnih bodova kandidat prilaže preporuku Vijeća romske nacionalne manjine odnosno registrirane romske udruge.

Vrednovanje uspjeha hrvatskih državljana čiji su roditelji državni službenici koji su po službenoj dužnosti u ime Republike Hrvatske bili upućeni na rad u inozemstvo

Pravo na izravni upis u srednju školu, uz uvjet da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama u kojima je to uvjet za upis, imaju kandidati hrvatski državljani čiji su roditelji državni službenici koji su po službenoj dužnosti u ime Republike Hrvatske bili upućeni na rad u inozemstvo, a koji su se najmanje dva od posljednjih četiriju razreda prethodnoga obrazovanja školovali u inozemstvu. Za ostvarivanje prava na izravan upis kandidat obvezno mora priložiti odgovarajuće dokaze o boravku u inozemstvu, trajanju školovanja i razlozima boravka u inozemstvu (dokaz o državljanstvu, trajanju i razlozima boravka u inozemstvu te svjedodžbe razreda završenih u inozemstvu).

Vrednovanje uspjeha kandidata s teškoćama u razvoju

Kandidat s teškoćama u razvoju je kandidat koji je osnovnu školu završio prema rješenju ureda državne uprave u županiji odnosno Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba o primjerenome programu obrazovanja. Navedeni kandidati rangiraju se na zasebnim ljestvicama poretka, a temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja, u programima obrazovanja za koje posjeduju stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ). Kandidati moraju zadovoljiti na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama u kojima je to uvjet za upis. Pravo upisa u nekome programu obrazovanja ostvaruje onoliko kandidata koliko se u tome programu obrazovanja može upisati kandidata s teškoćama u razvoju sukladno Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« br.: 63/2008, i 90/2010).

Zdravstvena sposobnost kandidata

Kandidat koji se upisuje u programe za koje je posebnim propisima i mjerilima određeno obvezno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, pri upisu u te programe (ovisno o tome što je propisano za određeni program obrazovanja) obvezno dostavlja: potvrdu nadležnoga školskog liječnika o zdravstvenoj sposobnosti kandidata za propisani program ili liječničku svjedodžbu medicine rada.

Provedba dodatnih provjera sklonosti i sposobnosti kandidata

Škola koja upisuje kandidata u programe obrazovanja za koje je potrebna određena tjelesna, glasovna i slična spretnost ili sposobnost mogu provoditi provjeru sklonosti i sposobnosti kandidata za taj program obrazovanja.

Minimalni bodovni prag

Za programe obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine, škola može utvrditi minimalni broj bodova potrebnih za prijavu kandidata za upis u pojedini program obrazovanja. Utvrđeni minimalni broj bodova primjenjuje se tijekom cijeloga upisnog postupka.

Za programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od tri godine, programe obrazovanja za vezane obrte te za programe obrazovanja koji traju manje od tri godine, a najmanje godinu dana, ne utvrđuje se minimalni broj bodova potreban za prijavu.

Utvrđivanje ukupnoga rezultata kandidata

Ljestvica poretka kandidata utvrđuje se na osnovi zajedničkoga, dodatnoga i posebnog elementa vrednovanja uz dokazivanje zdravstvene sposobnosti kandidata za obavljanje poslova i radnih zadaća u odabranom zanimanju, ako je to za odabrano zanimanje potrebno.

Dob učenika i organizacija nastave

U prvi razred srednje škole mogu se upisati kandidati koji do početka školske godine u kojoj upisuju prvi razred srednje škole navršavaju 17 godina. Iznimno, uz odobrenje školskog odbora, u prvi razred srednje škole može se upisati kandidat do navršenih 18 godina, a uz odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje kandidat stariji od 18 godina.

Broj razrednih odjela i učenika u srednjoj školi

Sukladno članku 3. Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, br., 63/2008, 90/2010) srednja škola optimalne veličine ima 16 do 20 razreda odnosno 400 do 500 učenika. Broj razrednih odjela ne smije biti veći od 32, odnosno do 800 učenika u školi.

Odstupanja od ovog standarda mogu biti u srednjim školama za rijetka zanimanja, umjetničkim školama, školama s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina i školama za učenike s teškoćama, školama na otocima i na područjima od posebne državne skrbi, školama na brdsko-planinskim područjima te privatnim školama s pravom javnosti koje mogu organizirati školu i s manjim brojem razrednih odjela.

Broj učenika u razrednom odjelu

Optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 24, a razredni se odjel može ustrojiti i s 20 učenika, ali ne s više od 28 učenika, ako posebnim propisima nije drugačije utvrđeno. U jednom razrednom odjelu mogu se obrazovati učenici za najviše tri srodna zanimanja, s time da je u razrednom odjelu najmanje šest učenika istog zanimanja. Razredni odjeli u školama na otocima i područjima od posebne državne skrbi, u brdsko-planinskim područjima te razredni odjeli u umjetničkim školama, školama koje izvode programe za rijetka i tradicijska zanimanja, školama na jezicima i pismu nacionalnih manjina i privatnim školama s pravom javnosti mogu se ustrojiti i s manjim brojem učenika.

U razredni odjel mogu biti uključena najviše tri učenika s teškoćama. Ako je u razredni odjel uključen jedan učenik s teškoćama, razredni odjel ne može imati više od 26 učenika, s dva uključena učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 23 učenika, a s tri uključena učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 20 učenika.

Odgojno-obrazovna skupina

Rad u odgojno-obrazovnim skupinama rad je s manjim brojem učenika koji ne može biti manji od 10, osim ako posebnim propisima nije drugačije utvrđeno. Odgojno-obrazovna skupina može se formirati radi kvalitetnog izvođenja neposrednoga odgojno-obrazovnog procesa u: zajedničkom dijelu programa, izbornom dijelu programa, fakultativnoj nastavi, izvannastavnim aktivnostima, dodatnoj nastavi te dopunskoj nastavi.

Iznimno, odgojno-obrazovne skupine u srednjim školama na otocima i područjima od posebne državne skrbi, u brdsko-planinskim područjima, u umjetničkim školama, školama koje izvode programe za rijetka i tradicijska zanimanja, školama na jezicima i pismu nacionalnih manjina i privatnim školama s pravom javnosti mogu imati i manji broj učenika.

U skladu s nastavnim planovima i programima formiraju se manje odgojno-obrazovne skupine i provode se zajednički dijelovi programa i izborni dijelovi programa. Svaka škola prema interesu učenika odabire i provodi fakultativne sadržaje i izvannastavne aktivnosti. Prema potrebi organizira dodatnu i dopunsku nastavu kako za učenike slabijih rezultata tako i za one koji žele napredovati u svome znanju, pa i organizira pripreme za polaganje ispita državne mature.

Sukladno članku 51. i članku 52. Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, br.: 63/2008, i 90/2010) učenički dom optimalne veličine ima najviše 10 odgojno-obrazovnih skupina. Odgojno-obrazovna skupina ima najmanje 15, a najviše 20 učenika. Odgojno-obrazovna skupina u kojoj su integrirani učenici s teškoćama ima najviše 15 učenika. Odgojno-obrazovne skupine u učeničkome domu ustrojene su s prosječno 25 učenika sukladno članku 18. Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (Narodne novine, br. 94/2010.).

Organizacija školske godine

Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta. Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor. Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna. Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu odlukom propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2015./2016. (Narodne novine, br.: 26/2015) donio je ministar nadležan za obrazovanje 3. ožujka 2015. godine. Sukladno predmetnoj Odluci nastavna godina za sve učenike počima 7. rujna 2015., a završava 10. lipnja 2016. godine, s time da za učenike završnih razreda srednje škole nastavna godina završava 17. svibnja 2016. godine.

Sukladno članku 13. Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, br: 63/2008, i 90/2010) optimalno je da škola provodi rad u jednoj smjeni s mogućnošću cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada u školi u sklopu dodatne i dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti za učenike te organiziranja aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja za cjelokupnu lokalnu zajednicu. Škola ne smije raditi u više od dvije smjene.

U školi se izvodi nastava tijekom pet radnih dana tjedno, a srednja škola može izvoditi nastavu tijekom šest dana tjedno ako to zahtijevaju prostorni, organizacijski ili drugi uvjeti rada. Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati. Za učenike srednje škole godišnji broj nastavnih sati može iznositi najviše 1.120 sati, a tjedni 32 nastavna sata, osim u programima čiji se veći dio izvodi u obliku vježbi i praktične nastave. Učenik uključen u nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine može biti opterećen većim dnevnim, tjednim i godišnjim brojem sati, sukladno Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, br: 63/2008, i 90/2010). Nastavni sat traje 45 minuta ako nastavnim planom i programom nije drukčije određeno. Iznimno, trajanje nastavnog sata može se mijenjati zbog posebnih okolnosti, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje. Sat praktične nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan srednje škole. Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini.

Sukladno članku 12. Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, br: 63/2008, i 90/2010) opterećenje učenika teorijskom nastavom ne smije biti veće od 6 sati dnevno, odnosno 30 sati tjedno. Opterećenje učenika praktičnom nastavom u školi i izvan škole ne smije biti veće od 8 sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno.

Dnevna i tjedna organizacija nastave u školi

Odgoj i obrazovanje u srednjoj školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. Nastavnim planom za srednju školu propisuje se tjedni i godišnji broj sati po razredima za obvezne i izborne predmete, ostale oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada kao što su dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i sat razrednika, produženi stručni postupak za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Opseg, sadržaj i realizacija izvannastavnih aktivnosti ovisi o organizaciji nastavnog procesa u školi, odnosno o mogućnostima izvođenja cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada. U suradnji s tijelima lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, civilnim društvom, roditeljima/skrbnicima te ostalima osiguravaju se uvjeti za provedbu programa i aktivnosti izvannastavnih sadržaja koje škola provodi u skladu s mogućnostima škole i interesima učenika. Nastavni sat traje 45 minuta. Učenicima se mora osigurati odmor između nastavnih sati (odmor između dva nastavna sata traje 5 minuta, a nakon trećeg sata 15 ili 20 minuta). Nastavni sat u glazbenim školama za zbor i orkestar traje 90 minuta, a za sve ostale predmete 45 minuta. Opterećenje učenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina može biti više za dva do pet sati od propisanoga.

Rad se srednje škole ostvaruje, u pravilu, u jednoj, a može i u dvjema smjenama. Tjedna se nastava izvodi tijekom pet radnih dana, a dnevno se trajanje nastave učenika utvrđuje rasporedom sati. S tim u svezi, organizacija se rad u srednjim školama u Republici Hrvatskoj razlikuje od škole do škole. U tabličnim prikazima naveden je primjer raspreda sati u gimnaziji u kojoj se nastava ostvaruje u dvjema smjenama.



Gimnazija: Raspored sati u 1 razredu – jutarnja smjena

sat
trajanje sata
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
1.
08:00 - 08:45
geografija
hrvatski jezik
sat razrednog odjela
povijest
biologija
2.
08:50 - 09:35
fizika
hrvatski jezik
tjelesna i zdravstvena kultura
glazbena umjetnost
strani jezik 1
3.
09:40 - 10:25
likovna umjetnost
kemija
matematika
latinski
informatika
 
10:25 - 10:45
odmor
odmor
odmor
odmor
odmor
4.
10:45 - 11:30
tjelesna i zdravstvena kultura
latinski
vjeronauk
hrvatski jezik
matematika
5.
11:35 - 12:20
hrvatski jezik
povijest
fizika
matematika
kemija
6.
12:25 - 13:10
biologija
matematika
strani jezik 2
strani jezik 1
geografija
7.
13:15 - 13:55
strani jezik 2
strani jezik 1
 
 
 





Gimnazija: Raspored sati u 1 razredu – poslijepodnevna smjena

sat
trajanje sata
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
1.
14:00 - 14:45
geografija
kemija
sat razrednog odjela
kemija
hrvatski jezik
2.
14:50 - 15:35
povijest
hrvatski jezik
matematika
glazbena umjetnost
strani jezik 1
3.
15:40 - 16:25
matematika
vjeronauk
povijest
matematika
matematika
 
16:25 - 16:45
odmor
odmor
odmor
odmor
odmor
4.
16:45 - 17:30
strani jezik 1
matematika
likovna umjetnost
biologija
latinski
5.
17:35 - 18:20
biologija
informatika/fizika
latinski
informatika
geografija
6.
18:25 - 19:10
fizika
informatika/fizika
tjelesna i zdravstvena kultura
hrvatski jezik
izborna nastava
7.
19:15 - 20:00
tjelesna i zdravstvena kultura
strani jezik 1
fizika
hrvatski jezik
izborna nastava



 

Reference:

  • Ustav Republike Hrvatske (»Narodne novine« br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10)
  • Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12).
  • Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (»Narodne novine« br. 51/00, 56/00
  • Zakon o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine« br. 30/09)
  • Zakon o umjetničkom obrazovanju (»Narodne novine« br. 130/11)
  • Državni pedagoški standardi srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« br. 63/08. i 90/10.)
  • Odluka o donošenju Mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja (»Narodne novine« br. 70/11.)
  • Nastavni planovi i programi za gimnazije (http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/dokumenti)
  • Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2012./2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11578&sec=2194)
  • Kalendar rada za školsku godinu 2012./2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11578&sec=2194)
  • Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ((»Narodne novine« br. 112/10)
  • Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2012./2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11613)
  • Odluka o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2012./2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11753&sec=2239)
  • Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (NN, 94/10)