Prema podacima istog istraživanja, najveći broj ustanova nudi samo jedan program za obrazovanje odraslih (15,9 %), odnosno četiri programa obrazovanja za odrasle (14,2 %). Dvije anketirane ustanove nude više od 100 programa obrazovanja za odrasle.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja regulira sljedeće programe unutar sustava obrazovanja odraslih:

• program osnovnog obrazovanja odraslih
• programe za stjecanje srednje školske spreme
• programe za stjecanje srednje stručne spreme
• programe za stjecanje niže stručne spreme
• programe prekvalifikacije
• programe osposobljavanja
• programe usavršavanja
• programe učenja stranih jezika.

Prema podacima tog istraživanja, najviše polaznika sudjeluje u programima osposobljavanja. Prema podacima iz Andragoškog zajedničkog upisnika programa za 2020. godinu, 68,3 % odraslih sudjelovalo je u programima osposobljavanja, 8 % u programima prekvalifikacije, 5 % u programima usavršavanja i 6,6 % u programima stranih jezika.

Na kraju programa obrazovanja odraslih javne isprave mogu izdavati osnovne i srednje škole, škole stranih jezika i druge ustanove koje imaju odobrenje Ministarstva znanosti i obrazovanja za obavljanje djelatnosti obrazovanja odraslih i izdavanje javnih isprava. Javna isprava sadrži podatke o razini obrazovanja, naziv i trajanje programa usavršavanja te nastavne sadržaje. Svjedodžba programa stranog jezika sadrži i oznaku završenog stupnja (od A1 do C2).

Dio programa strukovnog obrazovanja za obrtništvo donosi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (Program Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo). Te programe provodi Obrtnička komora. Programe za učenje hrvatskog jezika, povijesti i kulture za azilante i osobe pod supsidijarnom zaštitom donosi MZO u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, s kojim se organizira i provedba.

Programi za jačanje temeljnih vještina

U hrvatskom obrazovnom sustavu polazi se od činjenice da se temeljna znanja i vještine stječu u osnovnoj školi. Uz to postoje programi za razvoj temeljnih vještina za osobe koje su funkcionalno nepismene ili im hrvatski nije materinski jezik.

Osnovno obrazovanje odraslih 

Osnovno obrazovanje odraslih izvodi se prema propisanom Nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih. Osnovni cilj je smanjenje broja osoba bez završenog osnovnog obrazovanja, povećanje pismenosti i najkraći put do prvog zanimanja. Glavne su zadaće nadoknađivanje obrazovnih zaostataka odraslih osoba nastalih obrazovnim propustima u mladosti i omogućavanje daljnjeg obrazovanja.

Izrada i provedba programa povezane su s projektom Vlade Republike Hrvatske Za Hrvatsku pismenosti: put do poželjne budućnosti – Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj 2003. – 2012. Projekt je pokrenut u skladu s Rezolucijom Ujedinjenih naroda o desetljeću pismenosti u razdoblju od 2003. do 2012. godine. Godine 2003. donesen je Plan i program za osnovno obrazovanje odraslih, koji se provodi još i u 2021. godini.  Zadržan je model osnovnog obrazovanja i njegova financiranja iz Desetljeća pismenosti.

Projekt je provodilo i pratilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a nositelji aktivnosti bili su uredi državne uprave u županijama i ustanove za obrazovanje odraslih koje imaju odobrenje za izvođenje programa osnovnog obrazovanja odraslih. Polaznicima koji na ovaj način završe osnovno obrazovanje također se omogućava osposobljavanje za obavljanje jednostavnih poslova u nekom zanimanju, a radi lakšeg zapošljavanja.

U skladu s modelom usvojenim u projektu Za Hrvatsku pismenosti: put do poželjne budućnosti – Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj 2003. – 2012., svake se godine u državnom proračunu osiguravaju sredstva za financiranje polaznika programa osnovnog obrazovanja odraslih.  Za polaznike je završavanje osnovnog obrazovanja besplatno (prije ovog projekta odrasli su polaznici plaćali osnovno obrazovanje). Takav je model ušao i u Zakon o obrazovanju odraslih iz 2007. godine. 

Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih ima šest obrazovnih razdoblja, a svako traje 18 tjedana. Prvo i drugo obrazovno razdoblje odgovaraju razini redovitog obrazovanja od I. do IV. razreda osnovne škole i namijenjena su obrazovanju polaznika koji nisu završili četiri osnovnoškolska razreda. Traje ukupno 180 sati . Obrazovna razdoblja 3, 4, 5 i 6 odgovaraju razini redovitog obrazovanja od V. do VIII. razreda i namijenjena su obrazovanju polaznika koji su napustili osnovno obrazovanje između četvrtog i osmog razreda. Traju ukupno 364 sata. Izborni programi traju dodatnih 150 sati. Riječ je o različitim programima osposobljavanja za poslove i prvo manje zahtjevno zanimanje u V. i VI. obrazovnom razdoblju.

Nastava se može provoditi kao redovita ili kao konzultativno-instruktivni ili dopisno-konzultativni oblik obrazovanja. U redovitoj nastavi polaznici mogu izostati na najviše 50 % sati nastave. 

Konzultativno-instruktivni oblik obrazovanja namijenjen je polaznicima koji ne mogu polaziti redovitu nastavu. U ovom obliku obrazovanja potrebno je ostvariti najmanje 60 % nastavnih sati predviđenih nastavnim planom i programom. U konzultacijama se stavlja naglasak na one dijelove programa koje polaznici teže svladavaju samostalnim učenjem, odnosno iz udžbenika ili druge literature. 

Dopisno-konzultativni oblik obrazovanja provodi se kraćim zajedničkim ili pojedinačnim konzultacijama. Ostali dio programa provodi se na daljinu (didaktički pripremljenim udžbenicima i nastavnim pismima).

Na kraju program osnovnoškolskog obrazovanja izdaje se uvjerenje koje ima jednaku vrijednost kao svjedodžba redovne osnovne škole.  Obuhvaća razinu 1 Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira ili EQF, razina 2. i 3. ISCED-a.

U osnovno obrazovanje odraslih početkom školske godine 2019/2020.  bilo je uključeno 311 polaznika. Dvanaest ih je te programe polazilo u osnovnim školama, a ostali u drugim ustanovama (najčešće pučkim otvorenim učilištima). 

 

Kurikulum za razvoj osnovnih vještina odraslih osoba, jačanje digitalne, matematičke i čitalačke

Kurikulum za razvoj osnovnih vještina odraslih osoba, jačanje digitalne, matematičke i čitalačke pismenost izrađen je 2019. godine. Izrada Kurikuluma dio je provedbe Obnovljene europske agende za obrazovanje odraslih (2011.) i Preporuke Vijeća Europske unije o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle (2016). Implementacija do siječnja 2021. godine još nije počela.

Osnovni cilj ovog obrazovnog program je rješavanje problema nedostatne funkcionalne pismenosti odraslih osoba. Namijenjen je osobama čije su čitalačke, matematičke i digitalne vještine na niskoj razini, u pravilu ispod prve razine prema Programu za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC). Izradu Kurikuluma i način njegove provedbe vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Agencijom za odgoj i obrazovanje.

Kurikulum će se provoditi najvećim dijelom integriranjem u programe za stjecanje temeljnih strukovnih kompetencija u okviru programa osposobljavanja odraslih. Ustreba li, može se uklopiti i u druge obrazovne programe (programe usavršavanja). Provodit će ga ustanove koje su akreditirane za programe osposobljavanja i usavršavanja odraslih. Troškovi tih programa bit će pokriveni troškovima osposobljavanja ili usavršavanja u koji su uklopljeni. Plaćat će ih kompanije, lokalna samouprava, državni proračun ili sami polaznici.

Ukupan broj sati koji je potreban za provedbu cjelokupnoga Kurikuluma je 100. O polaznicima i obrazovnoj skupini ovisi koji će se dio Kurikuluma provesti i u kojem opsegu. Ovisi, naime, o njihovu prethodnom znanju, koje se procjenjuje na početku obrazovnog programa. Provedba i organizacija aktivnosti moguća je modularno, ovisno o potrebama polaznika. Tri se modula odnose na tri povezane vještine: čitalačke, matematičke i digitalne.

Na kraju provedbe ovog obrazovnog programa polaznik dobiva certifikat programa osposobljavanja ili usavršavanja u koji su uklopljeni moduli temeljnih vještina. To znači da nema posebnog formalnog uvjerenja koje bi se odnosilo samo na ove module. U dodatku uvjerenju mogu se upisati opisi stečenih vještina.

Program Hrvatski jezik za tražitelje azila, azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom 

Program Hrvatski jezik za tražitelje azila, azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom starije od 15 godina radi pristupa srednjoškolskom obrazovnom sustavu i obrazovanju odraslih  je 2012. godine donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova. Osnovna ciljna skupina su tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom stariji od 15 godina. Očekivano trajanje programa je od četiri do devet mjeseci. Najmanji ukupan broj sati je 280, što znači mjesečno barem 30 sati za devetomjesečni program. 

Završetkom programa stječe se razina koja omogućava najosnovniju komunikaciju na hrvatskom jeziku, a to je otprilike razina A1.0 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike. Program polaznicima omogućava osnovno znanje jezika kako bi mogli nastaviti školovanje u Hrvatskoj. 

 

Program učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom

Program učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvo  je 2014. godine donio ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Traje od četiri do devet mjeseci, ovisno o broju sati na tjedan, ali i drugim okolnostima. Najmanji ukupan broj sati je 280, što znači na mjesec barem 30 sati za devetomjesečni program. 

Programom su utvrđeni uvjeti za osobe koje ga mogu provoditi. Riječ je o nastavnicima koji ispunjavaju uvjete za izvođenje nastave hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama.

Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom obvezan je pohađati tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture radi uključivanja u hrvatsko društvo.

Troškovi tečaja isplaćuju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske. U slučaju nepohađanja tečaja azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom treba nadoknaditi troškove tečaja. Financiranje je osigurano i projektom integracije azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom koji provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Projekt se financira iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF – Asylum, Migration and Integration Fund).

Po ovom se programu tečajevi hrvatskog jezika za azilante i osobe pod supsidijarnom zaštitom provode od kraja 2019. godine. Program je financiran iz državnog proračuna. Ustanove za provođenje izabrane su javnom nabavom. Tender je dobilo Pučko otvoreno učilište u Zagrebu. Nastava se provodi u 41 skupini u 21 gradu u svim regijama Hrvatske.

Programi za stjecanje kvalifikacije u odrasloj dobi

Programi za stjecanje kvalifikacija koji se provode u obrazovanju odraslih programi su za stjecanje srednje školske spreme, srednje stručne spreme i niže stručne spreme te programi prekvalifikacije.

Program obrazovanja odraslih za stjecanje srednje školske spreme, srednje stručne spreme ili niže stručne spreme

Program obrazovanja odraslih za stjecanje srednje školske spreme, srednje stručne spreme ili niže stručne spreme izvode se na temelju programa propisanih za redovito obrazovanje. Programi su podijeljeni u sektore kao i za redovno strukovno obrazovanje. Uz strukovno obrazovanje provodi se i program općeg srednjoškolskog programa za odrasle (gimnazija). 

Program prekvalifikacije

Program prekvalifikacije provodi se na temelju programa propisanih za redovito obrazovanje, za polaznike sa stečenom stručnom spremom za jedno zanimanje. Provode se radi stjecanja stručne spreme iste obrazovne razine za novo zanimanje. Za svakog se polaznika utvrđuje dio programa koji je polaznik već uspješno svladao i dio programa koji je još obvezan završiti. Broj sati svakog pojedinog nastavnog predmeta programa prekvalifikacije ne može biti manji od 50 % od broja nastavnih sati propisanih nastavnim planom za redovito obrazovanje.

Programe donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Provode ih ustanove koje zadovolje kriterije iz Pravilnika o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih iz 2008.  Pravilnikom se određuju prostorni, kadrovski i materijalni uvjeti za njegovo provođenje.

Programi se provode u redovnoj nastavi, konzultativno-instruktivnoj nastavi, dopisno-konzultativnoj nastavi i multimedijskoj nastavi. Broj skupnih konzultacija ne smije biti manji od dvije trećine ukupnog broja sati u konzultativno-instruktivnoj ili 10 % nastave u dopisno-konzultativnoj nastavi. Multimedijska nastava odnosi se na uporabu računala i obrazovnih materijala koji su pohranjeni u digitalnom formatu te omogućavaju stjecanje znanja korištenjem Interneta.

Programe za stjecanje kvalifikacija najčešće plaćaju sami polaznici. Troškovi provođenja programa mogu biti dio projekata u okviru Europskog socijalnog fonda ili natječaja koje raspisuju lokalne i nacionalne vlasti. U tom su slučaju za polaznika besplatni. Najčešće je riječ o polaznicima koji su nezaposleni ili pripadaju skupinama u nepovoljnom položaju (Romi, osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposleni).

Uvjet za sudjelovanje u ovim programima je napunjenih 15 godina života. Potrebno je ispuniti i druge uvjete koji su zadani pojedinim programom. Najčešće je riječ o zdravstvenom stanju i medicinskoj dokumentaciji.

Na kraju programa polaznici dobivaju uvjerenje koje ima jednaku vrijednost kao i uvjerenje iz redovnog obrazovanja, razredne svjedodžbe, svjedodžbe o završnom radu (u strukovnom obrazovanju odraslih) i svjedodžba o maturi. Kvalifikacije koje se stječu odgovaraju trogodišnjim i četverogodišnjim srednjim školama, ali i onima kraćim od tri godine. Prema tome, postoji mogućnost da se stekne kvalifikacija razine 3 HKO-a (60 ECVET-a), razine 4.1. HKO-a (180 ECVET-a) ili razine 4.2. HKO-a (240 ECVET-a).

Ispitu završne mature mogu pristupiti svi polaznici koji su završili četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. U postupku testiranja nema razlike u odnosu na redovno obrazovanje.

Priprema i polaganje majstorskog ispita

Poseban program za stjecanje kvalifikacije je priprema i polaganje majstorskog ispita. Regulirani su Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti (NN 88/02). Provodi ih Hrvatska obrtnička komora.

Polaganjem majstorskog ispita stječe se V. razina obrazovanja prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koja je povezana s istom razinom obrazovanja u Europskom kvalifikacijskom okviru. Polaganjem majstorskog ispita dobiva se majstorska diploma, koja je javni dokument. 

Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje imaju neki oblik srednjoškolskog obrazovanja i određeno radno iskustvo u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit. To iskustvo može biti od 1 do 3 godine, ovisno o prethodnom obrazovanju. Program majstorskog ispita odlukom donosi ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore. Troškove polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskog ispita snosi polaznik sam ili fizička i pravna osoba koja polaznika upućuje na ispit. Obrazovne pripreme za majstorski ispit su poželjne, ali nisu obavezne. Prema tome bi se ti ispiti mogli svrstati u provjeru znanja koje je prethodno stečeno obrazovanjem, radnim iskustvom i samostalnom pripremom polaznika.

U 2019. godini majstorske je ispite položilo 1179 osoba. 

Programi usmjereni za prijelaz na tržište rada

Formalni programi obrazovanja odraslih koji su prije svega namijenjeni osposobljavanju za tržište rada su programi osposobljavanja i usavršavanja.

Programima osposobljavanja stječe se teorijsko i praktično znanje potrebno za obavljanje jednostavnijih poslova prvog stupnja složenosti prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja. Za upis u većinu programa osposobljavanja dovoljna je završena osnovna škola. Zbog toga se u projektu Za Hrvatsku pismenosti (opisanom u ovom poglavlju) povezano provode osnovno obrazovanje odraslih i osposobljavanje do prvog zanimanja. 

Izvođenje programa osposobljavanja u pravilu ne može trajati kraće od 120 nastavnih sati. Kada je riječ o osposobljavanju za jednu ili manji broj radnih operacija koje se stječu pretežito individualnim nastavnim radom, to može biti najmanje 60 nastavnih sati.

Programima usavršavanja polaznici sa završenom srednjom školom dopunjuju i proširuju stečeno stručno znanje zbog zahtjeva tržišta rada i radi stjecanja znanja o novim tehnikama i tehnologijama i njihovoj primjeni.

U usavršavanju program ne može trajati kraće od 150 nastavnih sati. Za poslove višeg stupnja složenosti program ne može trajati manje od 500 sati. Veći dio ovih programa treba se provoditi kao vježbe i praktična nastava, a manji kao teorijska nastava.

Bez pohađanja praktične nastave i vježbi stečeno se znanje može praktično provjeriti pred tročlanim povjerenstvom ustanove. Na taj je način u ove programe uključena provjera i priznavanje prethodno stečenih znanja i vještina.

Programe osposobljavanja i usavršavanja donosi ustanova za obrazovanje odraslih. Izrađuje ih prema metodologiji koju je donijela Agencija za odgoj i obrazovanje odraslih. Programi moraju odgovarati potrebama tržišta rada. Svoje mišljenje o programu daje Agencija za odgoj i obrazovanje odraslih. Na temelju tog mišljenja odobrenje programa daje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Provedbom Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, programi osposobljavanja i usavršavanja trebaju biti usklađeni sa standardima zanimanja, standardima kvalifikacija i ishodima učenja u kvalifikacijskom okviru.

Programe osposobljavanja i usavršavanja provode ustanove za obrazovanje odraslih, koje moraju imati zadovoljene prostorne, kadrovske i materijalne uvjete u skladu s programom koji provode.

Na kraju programa izdaje se uvjerenje o usavršavanju i osposobljavanju kao javni dokument, certifikat.

U ukupnom broju polaznika formalnih programa obrazovanja odraslih više od polovice ih sudjeluje u programima osposobljavanja i usavršavanja.

Provode se mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kojima se potiče obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba. Moguće je pokrivanje do 70 % troškova usavršavanja. Mjere su namijenjene nezaposlenim ili zaposlenim osobama kojima su potrebne nove kompetencije za zadržavanje radnog mjesta ili novo zapošljavanje. Pojedine mjere mogu koristiti pojedinci, poslodavci ili ustanove za obrazovanje odraslih, što ovisi o vrsti mjere. Ovisno o mjeri, osposobljavanje se može provoditi na radnome mjestu i u ustanovama za obrazovanje odraslih.

 

Provođenje nestrukovnog obrazovanja za osobni razvoj i djelovanje u zajednici

Prema Zakonu o obrazovanju odraslih (2007.), jedan od ciljeva obrazovanja odraslih je ostvarivanje prava na slobodan razvoj osobnosti. To su neformalni programi koji se odnose na procese učenja usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj (članak 1. i 3.).  U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije  naveden je niz neformalnih programa koji se odnose na kulturno izražavanje, društvenu uključenost (volonterski, ekološki, politički i slični aktivizmi, usvajanje te primjena demokratskih vrijednosti i stavova), kreativno i umjetničko vrednovanje i izražavanje te razvijanje osnovne ekonomske, financijske i medijske pismenosti.

Većina ovih programa nema kontinuiranu javnu potporu. Moguće je financiranje javljanjem na natječaje lokalnih ili regionalne vlasti ili putem EU-projekata (Europski socijalni fond, program Erasmus). Darovnicama se najčešće financiraju programi koji traju od 1 do 3 godine.

Programe kreativnih radionica, sociokulturne animacije i jačanje socijalnih vještina tradicionalno provode centri za kulturu. Centri za kulturu za te programe mogu dobiti potporu iz lokalnih proračuna na temelju godišnjih programa. Većina tečajeva provodi se po ciklusima koji traju jedan semestar (najčešće 30 do 60 sati). Za programe koji ne dobivaju potporu lokalnih vlasti troškove snose sami polaznici, ali je moguće da troškove zaposlenika i održavanja prostora snose lokalne vlasti. U sklopu Europskog socijalnog fonda i Ministarstva kulture i medija sufinancirani su neki programi za posebne ciljne skupine (starije osobe, mlađe osobe, osobe u nepovoljnom položaju). 

Programi Sveučilišta za treću dob programi su neformalnog obrazovanja starijih osoba. Sustavno se provode u nekoliko institucija u Hrvatskoj (POU Zagreb i Sveučilište Rijeka). Najveće Sveučilište za treću životnu dob je u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. Ovi su programi organizirani po semestrima i traju u pravilu 32 sata u semestru. Programi su grupirani u kreativne radionice, programe s kulturnim i povijesnim temama, programe za jačanje psihofizičkog zdravlja te programe učenja stranih jezika i osnova informatike. Programe u cijelosti plaćaju polaznici. Godišnje se potpore povremeno dobivaju iz gradskog proračuna samo za neke aktivnosti (izrada biltena, tribine). Za razvoj novih programa koriste se projekti Erasmusa i međunarodna suradnja. Do 2020. godine u programima je na godinu sudjelovalo 800 do 1000 polaznica i polaznika starije dobi. 

 

Značajan dio neformalnih programa odnosi se na građansko obrazovanje, održivi razvoj, rodnu ravnopravnost i poštivanje ljudskih prava. Te programe najvećim dijelom provode nevladine organizacije. Većina ih je okupljena u GOOD inicijativi u kojoj promoviraju građansko obrazovanje. Trenutno su u članstvu ove mreže navedene 54 organizacije. Razlikuju se vrsta i način organiziranja te trajanje i financiranje. 

 

Školu održivosti je razvila i provodi Zelena akcija . Škola osposobljava aktiviste i jača druge organizacije civilnog društva. Programi traju od 1 do 7 dana. Organizirani su uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Mirovne studije organizira Centar za mirovne studije. Riječ je o programu neformalnog obrazovanja koji osposobljava, motivira, osnažuje i povezuje ljude za rad na društvenoj promjeni.  Ovaj program je prošlo 700 polaznica i polaznika. Program traje 100 sati predavanja, radionica i praktičnog rada. Studije plaćaju polaznici s 1000 do 1500 kuna. 

Obrazovni programi Centra za ženske studije odnose se na feminističko obrazovanje. Programi traju jedan ili dva semestra, a uključuju tridesetak polaznica i polaznika. Od 1995. godine program je završilo njih 700. Za jednosemestralni program participacija polaznika iznosi 400 kuna uz mogućnost volontiranja dijela iznosa. 

Za potpore u organiziranju ovih programa organizacije se javljaju na javne natječaje. Najredovitije natječaje raspisuje Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Povremeno se raspisuju i natječaji iz Europskog socijalnog fonda.

Nakon završetka tečajeva mogu se izdavati uvjerenja ili slični dokumenti koji nemaju važnost javne isprave. 

Ostale vrste programa za odrasle koji se provode uz javnu potporu

Stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika. Svi državni službenici dužni su sudjelovati u organiziranim programima osposobljavanja na koje ih uputi državno tijelo ili im je pohađanje pojedinih obrazovnih programa odobreno. To je obrazovanje regulirano Uredbom o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe državnih službenika.  Programi se financiraju iz državnog proračuna.

Programi su iz područja javnog upravljanja, EU-programa i javnih politika. Postoji niz posebnih programa. Često su to programi za jačanje informatičkih kompetencija, poštivanja ljudskih prava i etičkih dimenzija djelovanja. Važan dio je i osposobljavanje službenika za širenje znanja (trening-trenera).

Programi mogu biti zajednički i posebni. Zajednički su programi osposobljavanja namijenjeni svim državnim službenicima, neovisno o tijelu u kojem su zaposleni. Posebni programi namijenjeni su isključivo državnim službenicima zaposlenima u istom državnom tijelu. Programi imaju vrlo različito trajanje (od 1 do 7 dana).

Programe osposobljavanja u pravilu organiziraju Državna škola za javnu upravu i Služba za državni ispit, stručno osposobljavanje i usavršavanje u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Obrazovanje se provodi na temelju Plana izobrazbe državnih službenika, koji na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave svake godine donosi Vlada Republike Hrvatske. Posebne programe mogu, osim Državne škole za javnu upravu, samostalno organizirati resorna tijela državne uprave.

Nakon završetka programa ne izdaje se javna isprava, nego se evidentira znanje koje su stekli polaznici za provođenje upravnih postupaka.

Godine 2019. Škola je organizirala provedbu 566 radionica za 10.440 sudionika. 

Osim ovog programa i onih koji su u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, postoje i posebni programi koje reguliraju druga ministarstva. Ti su programi javno verificirani, ali potvrdu u završetku ne izdaje Ministarstvo obrazovanja i znanosti. Primjerice ovlaštenje institucijama za obrazovanje o održivom korištenju pesticida izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Program Voditelja brodice kategorije C provodi se strogo prema programu koji propisuje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, koje provode ovlaštena pomorska učilišta.  Ti programi mogu biti financirani javnim sredstvima ako su dio nekih projekata ili ulaze među deficitarna zanimanja.

 

Referentni izvori:

• Zakon o obrazovanju odraslih (NN 17/07, 107/07, 24/10); https://www.zakon.hr/z/384/Zakon-o-obrazovanju-odraslih
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2017). Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj 2017. Rezultati istraživanja. https://epale.ec.europa.eu/sites/default/files/asoo_istrazivanje.pdf 
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2020). Podaci iz Andragoškog zajedničkog upisnika programa
• Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20) https://www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2017). Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj 2017. Rezultati   Zakon o obrazovanju odraslih (NN 17/07, 107/07, 24/10); https://www.zakon.hr/z/384/Zakon-o-obrazovanju-odraslih
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2017). Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj 2017. Rezultati istraživanja. https://epale.ec.europa.eu/sites/default/files/asoo_istrazivanje.pdf 
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2020). Podaci iz Andragoškog zajedničkog upisnika programa
• Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20) https://www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2017). Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj 2017. Rezultati istraživanja.
• Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2020). Programi obrazovanja odraslih. https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/obrazovanje-odraslih/programi-obrazovanja-odraslih/580
• Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (2020). Program Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo za 2020. godinu https://gospodarstvo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Program%20Cjelo%C5%BEivotno%20obrazovanje%20za%202020.%20godinu.pdf
• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (2014). Odluka o Programu za učenje hrvatskog jezika, povijesti i kulture za azilante i osobe pod supsidijarnom zaštitom za uključivanje u hrvatsko društvo https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_129_3178.html