Predškolski odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine

Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina organiziran je prema Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina te Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i obrazovanja.

Programi predškolskog odgoja i obrazovanja mogu biti na jeziku i pismu nacionalne manjine i dvojezični, a provode se u odgojno-obrazovnim skupinama određene nacionalne manjine i u predškolskim ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih manjina.

Dvojezični programi su programi koji se realiziraju na hrvatskom jeziku i materinskom jeziku nacionalne manjine u ravnomjernoj zastupljenosti.

Dio programa predškolskog odgoja na jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno se izvodi i na hrvatskome jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnoj skupini.

Vjerski odgoj u predškolskim ustanovama

Programe vjerskog odgoja djece predškolske dobi u predškolskim ustanovama moguće je ustrojavati prema odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanja  i Ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama od 29. siječnja 1999. Vjerskim odgojem je obuhvaćeno 19.700 (12,9 %) djece predškolske dobi (čiji su roditelji u ime djeteta odlučili svoje dijete uključiti u taj program) od 152.284 (64 %) djece koja su uključena u programe predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj. Broj dječjih vrtića kojima su osnivači vjerske zajednice je 50, od kojih je 48 osnovala Katolička crkva, a po jedan je evangelički i židovski dječji vrtić.

Predškolski odgoj i obrazovanje za djecu sa zdravstvenim poteškoćama

Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati kao kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi (igraonice) pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama-obrtnicima. Za djecu predškolske dobi koja imaju zdravstvenih problema, u partnerstvu dječjih vrtića i bolnica ustrojeno je pri bolnicama šest (6) programa za bolesnu djecu u Zagrebu, Sisku, Zadru i Rijeci.

Dječji vrtić Bukovac u suradnji s Kliničkom bolnicom Rebro i Dječji vrtić Izvor u suradnji s Klinikom za djecu Klaićeva imaju ustrojene programe za bolesnu djecu u Zagrebu, takve programe provode i Dječji vrtić Sisak Stari i Dječji vrtić Sisak Novi u suradnji s Bolnicom dr. Ive Pedišića Sisak u Sisku.

U programu za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama ostvaruju se bitne zadaće:

• stvaranje pozitivnog socio-emocionalnog okruženja odnosno odgojne sredine koja zadovoljava dječje potrebe o specifičnim bolničkim uvjetima
• uz motorički i spoznajni razvoj, potrebno je utjecati i na sva druga područja razvoja kojima se važnost povećava paralelno s odrastanjem djeteta i time uspostavlja ravnotežu između djetetovih potreba i mogućnosti
• pravilno i pravovremeno prepoznavanje i zadovoljavanje osobnih potreba podržavanjem razvoja samopouzdanja i samopoštovanja jačanjem socijalnih vještina
• uvažavanje specifičnosti dobi, zdravstvenog stanja i individualnih potreba djece
• primjerenim sadržajima utjecati na zadovoljavanje djetetovih potreba za govornim izražavanjem, stjecanjem novih znanja i kreativnošću
• omogućiti članovima obitelji da nazoče radu s djecom i u njemu aktivno sudjeluju.

Alternativni programi i vrtići

Montessori pedagogija

U Hrvatskoj djeluje pet dječjih vrtića koji ostvaruju programe rada s djecom predškolske dobi samo po načelima i pedagoškim pristupima Montessori pedagogije. Montessori programi provode se i u 11 redovitih dječjih vrtića. Pristup Marije Montessori, danas kao i prije sto godina, bio je pažljivo promatrati dijete kako bi procijenila koje bi mogle biti njegove osobne potrebe. Bila je svjesna da se potrebe djeteta mijenjaju kako se mijenja društvo. Najvažnije je, smatrala je, biti svjestan tih promjena i omogućiti djetetu da se s njima nosi. Zlatno je pravilo i dalje promatrati, slušati, štititi i poticati sigurnu obiteljsku zajednicu punu ljubavi - koliko god ta zajednica bila različita od obitelji do obitelji i u različitim vremenskim razdobljima. I danas je to polazišna točka.

Waldorfska pedagogija

Waldorfska pedagogija je obrazovni sustav utemeljen na antropozofskim principima Rudolfa Steinera. U dnevnom, tjednom i godišnjem ritmu odvijaju se razne aktivnosti: igra, jelo, odmaranje, umjetnost i rad. Igračke, namještaj i didaktički materijali su prirodnog podrijetla, oblikovani i obojeni tako da pružaju blage i nijansirane poticaje za zdrav razvoj osjetila. Na taj se način njeguje duboko razumijevanje ekologije. Sve aktivnosti i sadržaji usmjereni su na razvijanje aktivne, nenasilne i kreativne igre koja proizlazi iz djetetove nutrine. Takve igre odgovaraju ozbiljnom i kreativnom radu u svijetu odraslih i pomažu djeci da postanu slobodna ljudska bića. U Hrvatskoj se Waldorfska pedagogija provodi u 14 dječjih vrtića u pet gradova.

Agazzi pedagogija

Ova metoda nastala je kao rezultat istraživačkog i obrazovnog rada sestara Agazzi, Rose i Caroline, i njihovog učitelja Pietra Pasqualija, te sociokulturnog konteksta u kojem su djelovale, krajem 19. stoljeća. Osnovna značajka Agazzi pedagogije je da dijete stavlja u središte i da je vrtić organizacija dječjih aktivnosti. Glavna vrijednost Agazzi psihologije je razvoj odnosa između djeteta i odgojitelja na poseban način: odnos se rađa od prvog susreta s djetetom u kontekstu življenja s drugima, igre, rada, govora i glume. sami od sebe. Dječji vrtić Zraka Sunca u Križevcima slijedi načela pedagogije zajednice sestara Agazzi koju je utemeljila Chiara Lubich.