Skip to main content
European Commission logo
EACEA National Policies Platform:Eurydice
Praćenje i vrednovanje u osnovnoj školi

Croatia

5.Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje

5.3Praćenje i vrednovanje u osnovnoj školi

Last update: 14 December 2023

 

Vrednovanje odgojno-obrazovnih postignuća učenika

Načini, postupci i elementi vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj i školi proizlaze iz nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma, nastavnoga plana i programa, školskoga kurikuluma te te Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 112/2010) kao i pravila ponašanja učenika koje donosi škola.

Elemente ocjenjivanja određenoga nastavnoga predmeta te načine i postupke vrednovanja izrađuje učitelj određenoga nastavnoga predmeta s učiteljima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga područja.

Uspjeh se učenika ocjenjuje temeljem primjene učenikova znanja. Kod učenika s teškoćama vrednuje se njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima.

Tijekom godine učitelj ima mogućnost usmenoga i pisanoga provjeravanja postignute razine kompetencija učenika, a na početku nastavne godine učitelj može provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje.

Pod usmenim se provjeravanjem podrazumijevaju svi usmeni oblici provjere postignute razine kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnome satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po učeniku.

Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom učenikovog pisanoga uratka. Provodi se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja, kontinuirano tijekom nastavne godine. Razlikuju se pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta koje se, osim trajanjem, moraju bitno razlikovati opsegom nastavnoga sadržaja.

Svaka je škola dužna za tekuću godinu imati okvirni vremenik pisanih provjera znanja koji se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izrađen je prema izvedbenome nastavnome planu i programu i rasporedu sati pojedinih razrednih odjela. Vremenik predlaže učitelj određenoga nastavnoga predmeta, a usklađuje i donosi učiteljsko vijeće.

Učitelji određenoga nastavnoga predmeta na početku školske godine na stručnim aktivima pojedinih nastavnih predmeta utvrđuju elemente, načine i postupke u procesu zaključivanja ocjene a s elementima ocjenjivanja, kao i s načinima i postupcima vrednovanja dužan je upoznati učenike, razrednika te stručnu službu (pedagoga, psihologa i stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila). Stručni aktiv škole je dužan uskladiti načine, postupke i elemente praćenja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini iz svih nastavnih predmeta, odnosno odgojno-obrazovnih područja.

Tijekom praćenja učenikova razvoja učitelj u rubriku bilježaka u imeniku upisuje samo ona zapažanja koja su učitelju u praćenju učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju mogu pomoći u konačnome ocjenjivanju uspjeha u nastavnome predmetu, odnosno odgojno-obrazovnome području.

Učenika iz pojedinoga nastavnoga predmeta ocjenjuje učitelj koji poučava nastavni predmet. Učitelj je dužan svaku ocjenu javno priopćiti i obrazložiti učeniku te priopćenu ocjenu upisati u imenik. Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova, učitelj je dužan dati učeniku na uvid i čuvati u školi do kraja školske godine.

Učenik ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i načine i postupke vrednovanja od svakoga učitelja za svaki nastavni predmet. Učenik je dužan pridržavati se svih pravila koja se odnose na načine i postupke vrednovanja, te na pravila ponašanja učenika u školi. Ukoliko se učenik ne pridržava pravila, učitelj može predložiti određenu pedagošku mjeru razredniku, razrednome vijeću ili učiteljskome vijeću, koje može donijeti odluku o izricanju pedagoške mjere učeniku.

Roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i načine i postupke vrednovanja za svaki nastavni predmet. O načinima i postupcima vrednovanja i ocjenjivanja roditelje informira razrednik na roditeljskim sastancima i individualnim informativnim razgovorima. Roditelj je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom. Roditelj ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta na organiziranim individualnim informativnim razgovorima s razrednikom. Roditelj ima pravo od razrednika zatražiti individualni informativni razgovor s predmetnim nastavnikom. Roditelj ima pravo izvijestiti ravnatelja ako mu razrednik ili predmetni učitelj odbija dati pravodobne i potrebne obavijesti o uspjehu njegovoga djeteta. Roditelj/i ima pravo na pisane i usmene predstavke (primjedbe, komentare i sugestije) o vrednovanju učenika koje podnose ravnatelju i/ili vijeću roditelja. U posljednjem tjednu prije završetka nastavne godine ne organiziraju se roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori.

Razrednik je dužan informirati roditelje i učenike o elementima ocjenjivanja, kao i načinima i postupcima vrednovanja. Razrednik je, jednako tako, dužan tijekom nastavne godine održati najmanje tri roditeljska sastanka na kojima daje pregled razrednih postignuća u prethodnome razdoblju, informira roditelje o aktivnostima u razrednome odjelu te osigurava razmjenu informacija između roditelja i učitelja/nastavnika, stručne službe i ravnatelja. Razrednik je dužan jednom tjedno organizirati individualni informativni razgovor za roditelje na kojemu izvješćuje roditelja o postignutim razinama kompetencija njegovoga djeteta kroz sve nastavne predmete, izostancima i vladanju, a o terminima informativnih razgovora razrednik upoznaje učenike, roditelje, ravnatelja i stručne suradnike na početku školske godine. Razrednik je, jednako tako, dužan dogovoriti informativni razgovor s predmetnim nastavnikom kada to roditelj zahtijeva.

Ravnatelj škole dužan je na početku školske godine informirati sve učitelje i stručne suradnike o načinima, postupcima i elementima vrjednovanja odgojno-obrazovnih postignuća.

Uspjeh redovitih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a učenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz vladanja. Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene iz vladanja opisno.

Brojčane ocjene učenika u pojedinim nastavnim predmetima su: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1), a sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne. Učenici koji na kraju školske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u viši razred. U prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno-obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjemu školovanju.

Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i loše.

Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta izraz je postignute razine učenikovih kompetencija u nastavnome predmetu/području i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja. Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.

U školama koje ostvaruju alternativni ili međunarodni program učenik se ocjenjuje sukladno programu koji se ostvaruje, a u školi koja izvodi nastavu po nastavnom planu i programu jezika i kulture za pripadnike nacionalne manjine, učenik se posebno ocjenjuje te se ocjena upisuje u razrednu svjedodžbu. Ocjene učenika s teškoćama iskazuje se opisno ili brojčano, ovisno o programu u koji je uključen.

Učenici koji postižu iznimne rezultate mogu biti usmeno i pisano pohvaljeni, odnosno nagrađeni. Usmenu pohvalu izriče razrednik, pisanu pohvalu daje razredno vijeće, a nagradu dodjeljuje učiteljsko vijeće.

Zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja učenicima mogu biti izrečene sljedeće pedagoške mjere: opomena, ukor, strogi ukor, odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka i preseljenje u drugu školu. Škole su dužne provoditi pedagoške mjere poštujući učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, opće stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje utječu na njegov razvoj. Pored odlučnih činjenica utvrđuju se sve činjenice učenikovog razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima živi te sve druge važne okolnosti.

Uspjeh i napredovanje učenika

Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan. Opći uspjeh učenika koji ima sve ocjene prolazne utvrđuje se aritmetičkom sredinom ocjena iz svih predmeta, i to ocjenom:

  • odličan – ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50
  • vrlo dobar – ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49
  • dobar – ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49
  • dovoljan – ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49

Učeniku se utvrđuje opći uspjeh nedovoljan (1) ako mu je na kraju nastavne godine zaključena ocjena nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta, odnosno ako nije položio popravni ispit u propisanim rokovima.

Riječ dovoljan dodjeljuje se uz ocjenu 2, a to znači da se procjenjuje da učenik može i treba postići više, odnosno da se od njega očekuje bolji uspjeh i, k tomu, dodatni napor.

Ono čime je ocjenjivač zadovoljan opisuje se riječju (ocjenom) dobro. To znači da je ocjenjivač zadovoljan učenikovim postignućem, tj. da je učenik napravio ono što se od njega očekivalo.

Ako kakav učenikov rad, odnosno ispitni rezultat nadmašuje očekivanja to se opisuje riječima (ocjenom) vrlo dobro, što bi trebalo značiti da je ispitivač zadovoljan iznad svojih očekivanja, odnosno da učenikovo postignuće zahtijeva isticanje kvalitete rada i uložena napora.

Kad se učenici posebno istaknu originalnošću i kvalitetom svojega rada, uloženim naporom i čime sličnim što se ističe u odnosu na ostale, to se označava riječima (ocjenom) izvrsno ili odlično.

Učenik koji ima sve ocjene prolazne prelazi u viši razred, dok učenik kojemu je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred. Iznimno u viši razred može prijeći učenik od prvog do trećeg razreda osnovne škole koji je na kraju nastavne godine iz jednog nastavnog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan (1) uz napomenu kako taj učenik ne može prijeći dva puta u viši razred ako ima ocjenu nedovoljan iz istog predmeta. Odluku o prelasku donosi učiteljsko vijeće na prijedlog razrednika. Učeniku koji je prešao u viši razred osnovne škole priznaje se da je završio razred.

Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati. Trajanje dopunskog rada utvrđuje učiteljsko vijeće po nastavnim predmetima. U slučaju da učenik tijekom dopunskog rada ostvari očekivane ishode učitelj mu zaključuje prolaznu ocjenu. S ocjenom ili potrebom upućivanja na popravni ispit učitelj je dužan upoznati učenika na zadnjem satu dopunskog rada. Ako se učeniku nakon dopunskog rada ne zaključi prolazna ocjena, učenik se upućuje na popravni ispit koji se održava krajem školske godine, a najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine.

Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od dana priopćenja ocjene podnijeti zahtjev učiteljskom, odnosno nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene. Učenik ima pravo na polaganje ispita pred povjerenstvom ako i nakon preispitivanja ocjene nije zadovoljan ocjenom. Učenik ili roditelj može podnijeti zahtjev za polaganjem ispita pred povjerenstvom, u roku od dva dana od priopćenja odluke učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća. Povjerenstvo čine tri člana koje određuje učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, a ocjena povjerenstva je konačna. Način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom škole.

Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita. Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu. Razlozi i način polaganja razrednih i predmetnih ispita utvrđuju se statutom škole.

Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj školskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima, ako ti nastavni sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke. Odluku o oslobađanju učenika donosi učiteljsko vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite. Učeniku koji je tijekom cijele nastavne godine oslobođen pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen.

Učenici koji imaju status kategoriziranog športaša sukladno odredbama Zakona o športu, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja, mogu završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa.

Svjedodžbe i druge isprave o ocjenama

U osnovnoj se školi vodi pedagoška dokumentacija i evidencija o učenicima, praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu učenika, ocjenjivanju i uspjehu učenika, pedagoškim mjerama i ispitima (obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju prvog polugodišta, svjedodžba, prijepis ocjena kada učenik prelazi iz jedne škole u drugu, matična knjiga, dnevnik rada, imenik učenika i spomenica škole).

Matična knjiga i svjedodžba javne su isprave. Na završetku svakog razreda osnovne škole učeniku se izdaje razredna svjedodžba. Svjedodžba osmog razreda je isprava o završetku osnovne škole. Osnovna škola trajno čuva matičnu knjigu i spomenicu škole, dok imenik i evidenciju o ispitima čuva deset godina.

Kao ispravu o ocjenama, postignutome uspjehu, stečenome znanju ili vještinama škole učenicima na završetku petoga do osmoga razreda kao i učenicima s teškoćama polaznicima osnovnih škola izdaju svjedodžbu. Svjedodžba osmog razreda isprava je o završetku osnovne škole.

Sadržaj i oblik svjedodžbi, uvjerenja i potvrdnice te obrazac pedagoške dokumentacije i evidencije, uključujući i obrazac evidencije ustanova koje provode posebne programe za učenike s teškoćama, propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Razredna svjedodžba je svjedodžba koja se izdaje učenicima osnovnih škola na završetku prvog do osmoga razreda kao i učenicima s teškoćama polaznicima osnovnih škola. Razredna svjedodžba o završetku prvog do osmog razreda osnovne škole, među ostalim, sadrži: školsku godinu upisa učenika u razred za koji se izdaje svjedodžba te po koji put je učenik upisan u taj razredu, pune nazive ili prostor za upis naziva obveznih nastavnih predmeta, prostor za upis izbornih nastavnih predmeta, prostor za upis izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti učenika, prostor za upis ocjene iz vladanja, prostor za upis ukupnoga broja sati izostanaka učenika, od toga neopravdanih, prostor za upis ocjene općega uspjeha učenika, podatke o vrsti odgojno-obrazovne potpore koja je učeniku potrebna tijekom školovanja, podatke o primjerenome programu koji je učenik polazio i iz kojih nastavnih predmeta, tekst: »Ocjene za uspjeh iz nastavnih predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1).«, tekst: »Ocjena za vladanje: uzorno, dobro, loše.«

Reference:

  • Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(»Narodne novine« br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12)
  • Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje
  • Nastavni plan i program za osnovnu školu (»Narodne novine« br. 102/06.)
  • Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 112/10.)
  • Pravilnik o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama (NN 032/2010)
  • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama (NN 050/2011)
  • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama (NN 145/2011)