Uvjeti za upis i odabir ustanove RPOO-a

Upis djece u programe dječjeg vrtića

Upis u vrtić moguć je tijekom cijele školske godine pod uvjetom da vrtić ima slobodnih mjesta.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Grada Zagreba svake godine objavljuje godišnji poziv za upis djece u programe predškolskog odgoja i obrazovanja.

Sukladno tome, svaki dječji vrtić dužan je pridržavati se provedbenih propisa kojima se uređuje postupak prijema u vrtić.

Sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, prednost pri upisu u javne dječje vrtiće imaju djeca:

• roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata;
• zaposlenih roditelja;
• samohranih roditelja;
• iz udomiteljskih obitelji;
• iz obitelji s troje ili više djece;
• s teškoćama u razvoju, ako ih je moguće integrirati u redoviti program;
• koja za godinu dana kreću u školu;
• roditelja koji primaju doplatak za djecu.

Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.

 

Postupak upisa

U skladu s planom upisa, u dječjem se vrtiću svake godine objavljuje oglas za upis djece radi ostvarivanja programa predškolskog odgoja.

Roditelj, odnosno skrbnik djeteta u terminu koji određuje osnivač podnosi zahtjev za upis djeteta u određeni program dječjeg vrtića, u pravilu, najbližoj predškolskoj ustanovi prema mjestu stanovanja odnosno ako ima interes za izabrani program koji nudi dječji vrtić.

Uz zahtjev za upis djeteta roditelj odnosno skrbnik prilaže:

• rodni list ili izvadak iz matice rođenih ili potvrdu s podacima o rođenju djeteta ili pisanu privolu roditelja da dječji vrtić može sam provjeriti podatke o rođenju djeteta u maticama rođenih,
• uvjerenje o mjestu prebivališta djeteta i presliku osobnih iskaznica roditelja,
• dokaze o činjenicama bitnim za ostvarivanje prednosti pri upisu.

Postupak upisa djece u programe dječjeg vrtića provodi povjerenstvo za upis djece koju imenuje upravno vijeće dječjeg vrtića. Upravno vijeće imenuje predsjednika i dva člana povjerenstva iz reda odgojitelja i stručnih suradnika dječjeg vrtića, na vrijeme od dvije godine. Komisija odlučuje o zahtjevima za upis djece u odgojno-obrazovni program na temelju rezultata cjelovitog uvida o razvoju i potrebama svakog djeteta, analize dostavljene dokumentacije, rezultata inicijalnog razgovora s roditeljima odnosno skrbnicima djece, uz nazočnost djeteta, koji timski obavljaju članovi stručno-razvojne službe, uz mogućnost konzultacije s vanjskim stručnjacima radi pribavljanja mišljenja i podataka bitnih za odlučivanje.

Dobne skupine i mjerila za broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama

Veličina dječjeg vrtića ovisi o broju odgojno-obrazovnih skupina djece, broju djece u skupinama, dobi djece u pojedinim odgojnim skupinama, veličini prostorija za dnevni boravak, opremi i broju odgojitelja u skupini. Uvjeti su propisani Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.

Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode različiti programi za djecu predškolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti i trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.

Dječji vrtić optimalne veličine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili 340 do 400 djece ukupno. Dječji vrtić s područnim odjelima optimalne veličine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece. Dječji vrtić može imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najviše 25 djece.

Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta i broju djece s teškoćama uključene u odgojnu skupinu.

Maksimalan broj djece u skupini prema uzrastu djece

Izvor: Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja (Narodne novine br.: 63/08 i 90/2010).

 

Maksimalan broj djece u mješovitoj skupini prema uzrastu djece

Izvor: Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja (Narodne novine br.: 63/08 i 90/2010).

U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg vrtića, samo jedno dijete s lakšim teškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece.

Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvođenju pokusnih programa i slično, dječji vrtić može, uz suglasnost osnivača, u odgojnu skupinu uključiti manji broj djece od broja djece za odgojne skupine utvrđene Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja.

Predškolske programe za djecu s teškoćama u dječjim vrtićima i u posebnim ustanovama ostvaruju odgojitelji i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila raznih usmjerenja u suradnji s drugim članovima stručnog tima. 

Sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju minimalna razina potrebnih kvalifikacija za odgojno-obrazovno osoblje u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za bilo koju dobnu skupinu je završen preddiplomski studij (ISCED 6).

Pripravnički staž u trajanju od godinu dana za vrijeme kojeg se pripravnik osposobljava za samostalni rad obvezan je za sve djelatnike ustanove RPOO-a. 

Broj potrebnih radnika u dječjem vrtiću utvrđuje se ovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina, trajanju i vrsti programa te uvjetima rada u skladu s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja.

U dječjem vrtiću neposredne zadaće odgoja i naobrazbe predškolske djece od navršenih šest mjeseci do polaska u osnovnu školu provode odgojitelji. Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini propisan je Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja s obzirom na trajanje programa tijekom dana. 

 

Godišnja, tjedna i dnevna organizacija vremena

Svaki dječji vrtić prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim specifičnostima i sl.) razvija svoj vlastiti odgojno-obrazovni program.

Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju nacionalnoga i školskoga kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine. Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna. 

Radno vrijeme predškolskih ustanova traje od 7 do 17 sati, ali se, u pravilu, prilagođava utvrđenim potrebama roditelja.

Rad subotom organizira se, u pravilu, na temelju prethodne prijave najmanje petoro djece na lokacijama na kojima su najmanji troškovi boravka djece, uz međusobni dogovor predškolskih ustanova na svakom gradskom području. 

Prema potrebama obitelji mogu se organizirati poslijepodnevni, višednevni i vikend programi. Sukladno pedagoškim normama, tijekom ljeta i u drugim prigodama kad je smanjen broj nazočne djece, predškolske ustanove organiziraju rad na smanjenom broju lokacija.

Prema Nacionalnom kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, dječje aktivnosti ne bi trebale biti strukturirane po području učenja niti na bilo koji način planirane. Djeci treba omogućiti izbor i osnažiti ih da ojačaju svoju neovisnost u aktivnostima. Aktivnu i istraživačku prirodu djece treba jačati u procesa učenja. Fokus je na planiranju kontekstualnih uvjeta (okoliša) i poticanju sveobuhvatnog rasta djece. Obrazovni procesi i sadržaji učenja ne bi trebali biti fragmentirani.

Sljedeća tablica je primjer rasporeda vrtića tijekom radnog tjedna. 

U tabličnom prikazu donesen je primjer rada u jednom dječjem vrtiću tijekom jednog radnoga tjedna u programima za djecu od druge do sedme godine života.