Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij osposobljava studente za zapošljavanje na određenim stručnim poslovima te ih priprema za nastavak studija na diplomskoj razini.

Sveučilišni prijediplomski, odnosno stručni studiji traju tri godine, tijekom kojih studenti prikupljaju 180 ECTS bodova. Manji dio sveučilišnih prijediplomskih programa u Hrvatskoj izvodi se unutar četverogodišnjeg razdoblja, tijekom kojeg studenti prikupljaju 240 ECTS bodova.

Znanstvena područja

Prema Upisniku studijskih programa u 2023. izvodilo se 418 akreditiranih sveučilišnih prijediplomskih studija iz područja biomedicine i zdravstva, biotehničkih znanosti, društvenih znanosti, humanističkih znanosti, interdisciplinarnih područja znanosti, interdisciplinarnih područja umjetnosti / likovne umjetnosti, likovnih umjetnosti, prirodnih znanosti, tehničkih znanosti te umjetničkog područja.

Broj studijskih programa prema znanstvenom području:

• biomedicina i zdravstvo: 20

• biotehničke znanosti: 24

• društvene znanosti: 82

• humanističke znanosti: 114 
• interdisciplinarna područja: 24

• likovne umjetnosti: 1 

• prirodne znanosti: 27 

• tehničke znanosti: 75

• umjetničko područje: 50.

Prema Upisniku studijskih programa, u 2023. izvodilo se 225 akreditiranih stručnih prijediplomskih studija iz područja biomedicine i zdravstva, biotehničkih znanosti, društvenih znanosti, humanističkih znanosti, interdisciplinarnih područja znanosti, interdisciplinarnih područja umjetnosti / likovne umjetnosti, likovnih umjetnosti, prirodnih znanosti, tehničkih znanosti te umjetničkog područja.

Broj studijskih programa prema znanstvenom području:

• biomedicina i zdravstvo: 24

• biotehničke znanosti: 24

• društvene znanosti: 90

• humanističke znanosti: 2 
• interdisciplinarna područja: 1

• tehničke znanosti: 80

• umjetničko područje: 3.

Uvjeti za upis

Sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni kratki studij. Iznimno, prijediplomski studij u umjetničkom području moguće je upisati bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja na temelju provedenog priznavanja neformalnog i informalnog učenja. 

Uvjete upisa na sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij odlukom utvrđuje visoko učilište. Od 2010. godine, umjesto pojedinačnih prijemnih ispita, većina hrvatskih sveučilišta primjenjuje nacionalne ispite, koji se polažu na kraju srednje škole (državna matura). 

Visoko učilište utvrđuje postupak upisa na studij, kojim jamči ravnopravnost svih pristupnika. Visoko učilište provodi i upis na studij na temelju javnog natječaja objavljenog na svojim mrežnim stranicama najkasnije 1. svibnja tekuće godine; a koji sadrži broj upisnih mjesta, uvjete upisa, rok za prijavu na natječaj i podatke o postupku upisa i ispravama potrebnima za upis.

Kurikulum

Studij se izvodi prema izvedbenom planu studija, kojim se utvrđuju ustroj i način izvođenja studija u punoj odnosno prilagođenoj nastavnoj satnici, a donosi ga visoko učilište prije početka akademske godine. 

Njime se utvrđuje popis obveznih i izbornih kolegija s naznačenim nastavnicima i suradnicima, kao i oblici nastave, jezik izvođenja nastave, mjesta izvođenja nastave, početak i završetak te satnica izvođenja nastave, način polaganja ispita i ostvarivanja studijskih obveza, ispitni rokovi, popis ispitne literature te ostale važne obavijesti o izvođenju nastave.

Izvedbeni plan studija, satnica, raspored polaganja ispitnih rokova i drugi podatci nužni za pohađanje nastave i polaganje ispita objavljuju se studentima prije upisa na studij odnosno upisa u idući semestar, trimestar ili studijsku godinu.

Metode učenja i poučavanja

Nastava na sveučilišnim i stručnim studijima izvodi se u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom, kojim se djelomično utvrđuje i oblik njezina izvođenja (predavanja, vježbe, seminari, konzultacije, mentorstvo, provjere znanja i dr.). Nastavu izvode nastavnici i suradnici u radnom odnosu i vanjski suradnici. U nastavi mogu sudjelovati i zaposlenici koji pod neposrednim stručnim nadzorom nastavnika i suradnika sudjeluju u pripremi dijela nastave (stručni suradnici, laboranti, instruktori, programeri i ostalo pomoćno nastavno osoblje) u skladu s nastavnim planom i programom.

Nastava se izvodi u nastavnim skupinama čija je satnica propisana izvedbenim planom. Nastavne skupine u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi broje:

• predavanje – do 150 studenata
• predavanja na umjetničkim akademijama – do 50 studenata
• seminari – do 30 studenata
• vježbe – do 50 studenata, uz iznimke (vježbe iz stranog jezika – do 30 studenata; vježbe tjelesne i zdravstvene kulture – do 50 studenata; metodičke vježbe, vježbe primijenjene kineziologije, vježbe na računalima, vježbe u praktikumu, terenske vježbe – do 15 studenata; vježbe lektorske i govorne vježbe, laboratorijske, eksperimentalne, sekcijske i projektantske vježbe – do 10 studenata; konstrukcijske i kliničke vježbe – do 6 studenata; posebne kliničke vježbe, individualizirane vježbe na umjetničkim akademijama – do 4 studenta).

Napredovanje tijekom studija

Pojedini kolegij odnosno druga studijska obveza vrednuje se ECTS bodovima koji odražavaju prosječno ukupno utrošen rad koji student mora uložiti da bi ostvario predviđene ishode učenja kolegija. Jedan ECTS bod označava 30 sati procijenjenog prosječno utrošenog studentskog rada pri ostvarivanju ishoda učenja. Kriteriji i uvjeti priznavanja i prijenosa ECTS bodova među različitim studijima utvrđuju se općim aktom visokog učilišta.

Student upisuje studij u redovitom ili izvanrednom statusu. Student upisan u redovitom statusu u skladu s izvedbenim planom nastave upisuje u pravilu 60 ECTS bodova u akademskoj godini i studira u sklopu pune nastavne satnice. Student upisan u izvanrednom statusu u skladu s izvedbenim planom nastave upisuje u pravilu 30 do 60 ECTS bodova u akademskoj godini i studira u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice.

Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Student je obvezan završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Zapošljavanje

Studenti koji su stekli sveučilišni stupanj prve razine mogu se prijaviti na sveučilišne diplomske programe, specijalističke stručne diplomske programe ili mogu ići izravno na tržište rada.

Vrednovanje studenata

Ostvareni ishodi učenja studenta provjeravaju se i ocjenjuju tijekom nastave i na ispitu te se unose u odgovarajuću ispravu i evidenciju studenta. Usmene provjere znanja su javne. Pisane provjere znanja čuvaju se do kraja akademske godine.

Ishodi učenja ostvareni izvanrednim uspjehom ocjenjuju se ocjenom izvrstan (5), koja odgovara slovnoj ocjeni A. Ishodi učenja ostvareni natprosječnim uspjehom ocjenjuju se ocjenom vrlo dobar (4), koja odgovara slovnoj ocjeni B. Ishodi učenja ostvareni prosječnim uspjehom ocjenjuju se ocjenom dobar (3), koja odgovara slovnoj ocjeni C. Ishodi učenja ostvareni zadovoljavajućim uspjehom ocjenjuju se ocjenom dovoljan (2), koja odgovara slovnoj ocjeni D. Ishodi učenja koji nisu ostvareni zadovoljavajućim uspjehom ocjenjuju se ocjenom nedovoljan (1), koja odgovara slovnoj ocjeni F. 

Studijskim programom može se utvrditi da se neki kolegij ocjenjuje opisno. Kolegiji koji se ocjenjuju opisno ne ulaze u izračun prosjeka ocjena studija.

Isprava o završenom studiju

Sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij završava polaganjem ispita, izvršenjem drugih studijskih obveza te izradom i obranom završnog rada ili polaganjem završnog ispita. Visoko učilište dužno je objaviti završni rad u roku od 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju odnosno repozitoriju visokog učilišta. 

Nakon završetka prijediplomskog studija, studentu se izdaje diploma i dopunska isprava o studiju. Svjedodžbu, diplomu i dopunsku ispravu o studiju visoko učilište izdaje bez naknade, na hrvatskom i engleskom jeziku, u potpisanom i ovjerenom ispisu te u digitalnom obliku. Oblik i sadržaj svjedodžbe, diplome i dopunske isprave o studiju ministar utvrđuje pravilnikom.

Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv „sveučilišni prvostupnik” (baccalaureus) uz naznaku struke (univ. bacc.). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv „prvostupnik” (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc.).