Globalna i interkulturalna dimenzija u razvoju kurikuluma
Strateški okvir za razvoj internacionalizacije obrazovanja uključuje strateške dokumente Europske unije (EU), Bolonjskoga procesa i mjere iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.
Ciljevi definirani u Strategiji definirani su u skladu s ciljevima europskog strateškog dokumenta Europa 2020 i inicijativama koje iz njega proizlaze. S ciljem da se hrvatski obrazovni sustav visokog obrazovanja uklopi u europske razvojne trendove. Strategija definira Cilj 7: Internacionalizirati visoko obrazovanje i jače ga integrirati u Europski i svjetski visokoobrazovni prostor:
- povećati međunarodne mobilnosti studenata i nastavnika
- poticati uvođenje nastave na stranim jezicima
- poticati formiranje združenih studija s eminentnim europskim i svjetskim visokim učilištima
- povećati broj inozemnog akademskog osoblja na visokim učilištima
- povećati broj inozemnog akademskog osoblja na visokim učilištima.
U namjeri da jačanjem visokog obrazovanja postavi temelje bržeg razvoja prema društvu znanja, tolerancije i jednakih mogućnosti implementiran je i Bolonjski proces, reforme visokog obrazovanja kao temelj daljnjeg razvoja europskih visokih učilišta. Europski razvojni trendovi u koje se nužno mora uklopiti i hrvatski sustav visokog obrazovanja odraz su svijesti da se jedino sinergijom visokog obrazovanja, znanosti, inovacija i tehnologije može postići konkurentnost Europe u globalnim okvirima.
Među ostalim aspektima internacionalizacije visokog obrazovanja značajni su razvoj Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira i njegovo povezivanje s Europskim kvalifikacijskim okvirom i Kvalifikacijskim okvirom Europskog prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA) te internacionalizacija sustava osiguravanja kvalitete.
Iz Europskoga socijalnog fonda financira se 30 projekata u sklopu kojih visoka učilišta razvijaju studije na stranim jezicima, kolegije i module na stranim jezicima, kao i međunarodne kratke programe (ljetne i zimske škole).
Inicijativa Europska sveučilišta jedna je od vodećih inicijativa koje su odraz nastojanja EU-a da stvori europski prostor obrazovanja. Rezultat je suradničkog rada ustanova visokog obrazovanja, studentskih organizacija, država članice i Europske komisije. Europska sveučilišta transnacionalni su savezi koji promiču europske vrijednosti i identitet te pridonose kvaliteti i konkurentnosti europskoga visokog obrazovanja. Obuhvaćaju različite vrste ustanova visokog obrazovanja iz svih država članica i izvan njih. Svaki savez u prosjeku čini sedam ustanova visokog obrazovanja. Neki su savezi opći i obuhvaćaju sve discipline, a drugi su, primjerice, usmjereni na održivi razvoj, zdravlje i dobrobit, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju te umjetnost, inženjerstvo ili svemir.
Sveučilišta, odnosno transnacionalni savezi ustanova visokog obrazovanja iz cijelog EU-a, udružuju se u korist studenata, profesora i društva. Uz financijsku potporu iz programa Erasmus+ i Obzor 2020. pridonijet će kvaliteti, uključenosti, digitalizaciji i privlačnosti europskog visokog obrazovanja. Dosad su dijelom saveza Europskih sveučilišta već postala sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Zadru.
Promicanje sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske u inozemstvu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za mobilnost i programe Europske unije koordiniraju nacionalnu promidžbu visokih učilišta iz RH u inozemstvu pod sloganom „Study in Croatia “. Informativno-promotivne aktivnosti uključuju zajedničko sudjelovanje visokih učilišta iz RH pod sloganom „Study in Croatia“ na sajmovima visokoga obrazovanja u inozemstvu te ažuriranje portala i nacionalne brošure.
Partnerstva i mreže
Europska je unija razvila Europski kvalifikacijski okvir za lakše razumijevanje i usporedbu nacionalnih kvalifikacija. Njime se podupire prekogranična mobilnost te promiče cjeloživotno učenje i profesionalni razvoj u cijeloj Europi. Europski kvalifikacijski okvir je okvir s osam razina koji se temelji na ishodima učenja za sve vrste kvalifikacija te omogućava razumijevanje i usporedbu različitih nacionalnih kvalifikacijskih okvira. Europski okvir pomaže u poboljšanju transparentnosti, usporedivosti i prenosivosti kvalifikacija te omogućava usporedbu kvalifikacija iz različitih zemalja i institucija.
Zemlje članice Europske unije na temelju Europskoga kvalifikacijskog okvira implementiraju nacionalne kvalifikacije radi bolje prohodnosti i prekogranične suradnje.
Hrvatska je također usvojila vlastiti instrument uređenja sustava kvalifikacija - Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO). Njime se osigurava jasnoća, pristupanje stjecanju, pouzdano stjecanje, prohodnost i kvaliteta kvalifikacija, kao i povezivanje razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija Europskoga kvalifikacijskog okvira (EKO) i Kvalifikacijskog okvira Europskoga prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA) te, posredno, s razinama kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje aktivno sudjeluje u radu europskih i svjetskih mreža za poticanje mobilnosti i priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (ENIC i NARIC mreža) te je uz ENQA-u (Europska udruga za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju) članica i INQAAHE-a (Međunarodna mreža agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju), CEENQA-e (Mreža agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju centralne i istočne Europe), Foruma za upravljanje institucijama u sustavu visokog obrazovanja (Institutional management in Higher Education – IMHE) i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (Organization for economic co-operation and development – OECD) te je uvrštena u EQAR (Europski registar agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju). Agencija je, također, članica Europskoga konzorcija za akreditaciju (European Consortium for Accreditation - ECA), projektno orijentiranog udruženja europskih agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, te je i članica sa statusom promatrača Mreže agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju Azije i Pacifika (Asia-Pacific Quality Network – APQN).
Hrvatska je također članica međunarodnog udruženja GUIDE Association – Global Universities In Distance Education u kojem je od 2018. godine predstavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Međunarodno udruženje za cilj ima razvoj međunarodne suradnje i učenja na daljinu.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje također predstavlja Hrvatsku u udruženju CHEA International Quality Group, IREG Observatory on Academic Ranking and Excellence, a od 2016. godine i u mreži EUPRIO (European Association of Communication Professionals in Higher Education). Agencija za znanost i visoko obrazovanje članica je mreže prijavnih ureda iz cijelog svijeta (International Association of Admissions Organisations - IAAO), kao i mreže institucija potpisnica Groningenške deklaracije (The Groningen Declaration Network - GDN) te mreže EMREX čija je svrha poticanje studentske mobilnosti.
CEEPUS (Srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije) regionalni je program mobilnosti u visokom školstvu namijenjen studentima i nastavnom osoblju. Cilj CEEPUS-a je unaprjeđenje suradnje u području visokog obrazovanja i vezane znanstvene djelatnosti, s naglaskom na međusveučilišnu suradnju i mobilnost. Uz Hrvatsku, u programu sudjeluje 15 država srednje i istočne Europe. Okosnicu programa čine CEEPUS-mreže, partnerstva visokih učilišta kroz koje se odvija glavnina svih mobilnosti.
EURAXESS je program Europske komisije namijenjen povećanju i olakšavanju mobilnosti istraživača i znanstvenika. Mreža EURAXESS sastoji se od više od 1100 službenika u više od 570 EURAXESS-ovih uslužnih centara u 40 europskih zemalja. Glavni je zadatak ovog programa pomagati stranim istraživačima i znanstvenicima pri dolasku u Hrvatsku na rad na znanstvenim projektima.