Financiranje
Poslijesrednjoškolsko više obrazovanje provodi se kao obrazovanje odraslih.
Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj namijenjeno je polaznicima koji imaju najmanje 14 godina i koji nisu u redovitom obrazovanju, nisu pohađali redovito obrazovanje ili su ga prekinuli.
U okviru obrazovanja odraslih provodi se osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje te svi oblici neformalnog i informalnog obrazovanja. Provode ga ustanove za obrazovanje odraslih i druga tijela registrirana za izvođenje programa obrazovanja odraslih.
U usporedbi s redovitim formalnim obrazovanjem, obrazovanje odraslih je fleksibilnije i u izravnijoj vezi s gospodarskim zahtjevima i brzorastućim promjenama na tržištu rada.
Stupanjem na snagu Zakona o obrazovanju odraslih 2021. godine sustav obrazovanja odraslih u potpunosti je usklađen s propisima kojima se uređuje predtercijarno obrazovanje u Hrvatskoj, onima kojima se osigurava standardizirana kvaliteta i priznavanje kvalifikacija stečenih obrazovanjem odraslih.
Obrazovanje odraslih dio je koncepta cjeloživotnog obrazovanja kojim se promiče ideja o profesionalnoj mobilnosti kroz širok raspon obrazovnih programa namijenjenih odraslima koji se žele osposobljavati za nove vještine, usavršavati u struci ili prekvalificirati.
Osim usklađivanja s redovitim obrazovanjem, novi zakonski okvir za obrazovanje odraslih uveo je mogućnosti stjecanja mikrokvalifikacija i bolji okvir za priznavanje prethodnog učenja (programi vrednovanja) što otvara brojne mogućnosti horizontalne i vertikalne mobilnosti kroz sustav.
Zakon uređuje formalno obrazovanje odraslih koje se provodi u ustanovama koje imaju registriranu djelatnost obrazovanja odraslih u skladu s odredbama Zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj ustanova (Zakon o ustanovama).
Obrazovanje odraslih može provoditi ustanova osnovana isključivo u svrhu obrazovanja odraslih, školska ustanova, sveučilište te ustanova koja uz obrazovanje odraslih obavlja i druge djelatnosti. Ustanova za obrazovanje odraslih ima ravnatelja, andragoškog voditelja i upravno vijeće.
Sastav, način imenovanja članova, trajanje mandata članova upravnog vijeća te način odlučivanja određeni su osnivačkim aktom i statutom institucije. Ustanova može započeti s provedbom obrazovnog programa nakon što Ministarstvo znanosti i obrazovanja donese odluku o početku rada ili provedbi programa.
Djelatnost obrazovanja odraslih ustanova obavlja na temelju okvirnog godišnjeg plana i programa rada ustanove. Ustanove za obrazovanje odraslih financiraju se iz vlastitih proračuna ili lokalnih uprava, a samo određeni programi (programi za stjecanje mikrokvalifikacija za digitalne i zelene vještine) financiraju se iz državnog proračuna.
Dvije su nacionalne agencije nadležne za područje obrazovanja odraslih:
- Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) obavlja stručne i savjetodavne poslove u obrazovanju, sudjeluje u praćenju i razvoju područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te obrazovanja odraslih, među ostalim.
- Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) odgovorna je za planiranje, razvoj, organizaciju, provedbu, praćenje i poboljšanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih. Glavne zadaće Agencije su razvoj kvalifikacija temeljenih na kompetencijama i ishodima učenja, usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, izgradnja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji uključuje cjeloživotno učenje i mobilnost, pružanje stalnog stručnog usavršavanja nastavnicima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te razvoj i nadgledanje okvira osiguravanja kvalitete za obrazovne sektore u njezinoj nadležnosti.
Za provedbu programa osnovnoškolskog obrazovanja odraslih i osposobljavanja za jednostavnije poslove u zanimanjima osiguravaju se sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Financijska sredstva za provedbu ostalih programa obrazovanja odraslih mogu se osigurati u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od poslodavaca ili izravno od odraslih i polaznika te iz drugih izvora (EU fondovi).
Financiranje iz državnog proračuna mora biti transparentno i u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih, odredbama zakona kojim se uređuje proračun i sustav fiskalne odgovornosti, te u skladu s posebnim propisima koji uređuju djelokrug i rad tijela koja su ta sredstva dodjeljivala.
Financiranje programa obrazovanja odraslih koje financira država pod nadzorom je Ministarstva znanosti i obrazovanja. Financiranje ustanova za obrazovanje odraslih u pravilu nadziru osnivači (jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) ili, u slučaju osnivača koji su pravne ili fizičke osobe, financiranje nadziru osnivači kako je propisano memorandumom i statutom ustanova.
Sredstva za financiranje i poticanje obrazovanja odraslih osiguravaju se u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neposredno od polaznika i poslodavaca te iz drugih izvora u skladu sa zakonom. U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:
- troškove izvođenja programa osnovnog školovanja odraslih,
- troškove izvođenja programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih osoba koje imaju završenu samo osnovnu školu ili drugih obrazovnih programa,
- troškove praćenja , unaprjeđivanja i razvoja obrazovanja odraslih.
U proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se osigurati sredstva za:
- investicije i investicijsko održavanje u ustanovama za obrazovanje odraslih kojima je osnivač
- materijalne troškove poslovanja u svrhu obavljanja djelatnosti obrazovanja odraslih u ustanovama za obrazovanje odraslih kojima je osnivač
- troškove izvođenja programa.
Iz državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se odobriti financijski poticaji ustanovama za obrazovanje odraslih za: opremanje nastavnim i drugim materijalnim sredstvima, te razvoj i provedbu inovativnih programa.
Sredstva iz državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se ustanovama za obrazovanje odraslih na temelju javnog natječaja.
Upravni i inspekcijski nadzor nad ustanovama za obrazovanje odraslih provodi ministarstvo nadležno za obrazovanje. Nadzor nad stručnim radom ustanova za obrazovanje odraslih obavlja Agencija.
U skladu sa zakonskom obvezom izrade metodologije iz članka 12. Zakona o obrazovanju odraslih i financiranja programa formalnog obrazovanja vaučerima prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti Republike Hrvatske 2021. – 2026., Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih izradila je Metodologiju za izradu programa obrazovanja odraslih za stjecanje mikrokvalifikacija, djelomičnih kvalifikacija i cjelovitih kvalifikacija financiranih putem vaučera i drugih izvora financiranja. Osim toga, Agencija i ustanove za obrazovanje odraslih razvile su 150 programa za stjecanje mikrokvalifikacija.
Sukladno Zakonu o obrazovanju odraslih postupak provedbe vrednovanja prethodnog učenja definirat će se pravilnikom (podzakonskim aktom) čija je izrada u tijeku. Paralelno s donošenjem podzakonskog akta razvija se metodologija vrednovanja na temelju koje će se razvijati programi vrednovanja prethodnog učenja. Programi će se razvijati u skladu sa standardima kvalifikacija i skupovima ishoda učenja. Na temelju vrednovanja prethodnog učenja izdaje se javna svjedodžba.
Trenutno OECD i Europska komisija u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih provode projekt „Uspostava sustava vrednovanja prethodnog neformalnog i informalnog učenja u Hrvatskoj“. Projekt je započeo u srpnju 2022. i trajat će do kraja 2023. godine. Podijeljen je u tri faze. Prva faza usmjerena je na suradnju s ključnim hrvatskim dionicima te pregled europskih praksi i informacija o postojećim praksama vrednovanja i priznavanja u Hrvatskoj, zajedno s njihovim ograničenjima. Dionici su različiti pružatelji formalnih i neformalnih programa obrazovanja odraslih.
Druga faza projekta posvećena je izradi preporuka, a uključuje doprinos podzakonskom aktu i metodologiji za priznavanje prethodnog učenja. Završna faza usmjerena je na provedbu i uključivat će izradu praktičnih smjernica za novi sustav vrednovanja obrazovanja odraslih.
Financijska potpora polaznicima programa obrazovanja odraslih
Stupanjem na snagu Zakona o obrazovanju odraslih u prosincu 2021. godine sustav obrazovanja odraslih u potpunosti je usklađen sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a metodologija izrade programa obrazovanja odraslih temelji se na propisima kojima se uređuje Hrvatski kvalifikacijski okvir.
Novim zakonodavnim okvirom obrazovanja odraslih uvedeno je nekoliko novosti: formalni programi za stjecanje mikrokvalifikacija i priznavanje prethodnog neformalnog i informalnog učenja.
Dodatni poticaj za razvoj i provedbu mikrokvalifikacija daju mogućnosti financiranja programa za stjecanje kompetencija potrebnih na tržištu rada kroz strukturne i investicijske fondove te mehanizme za oporavak i otpornost, s posebnim naglaskom na razvoj zelenih i digitalnih vještina.
U području daljnjeg strukovnog obrazovanja i osposobljavanja odrasli polaznici obično pokrivaju troškove programa obrazovanja koji pohađaju. Iznimka su programi osnovnoškolskog obrazovanja koji su besplatni za odrasle, a financiraju ih Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Zavod za zapošljavanje, kao dio aktivne politike tržišta rada, pokriva troškove obrazovanja nezaposlenih, a neki programi obrazovanja odraslih nedavno su financirani kroz različite projekte koje financira ESF.
Najveća promjena je novouspostavljeni sustav vaučera koji je predviđen Hrvatskim nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a cilj mu je podržati cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina, posebice zelenih i digitalnih. To je model financiranja cjeloživotnog učenja zaposlenih i nezaposlenih osoba s ciljem stjecanja vještina potrebnih za tržište rada. Vaučer je financijski instrument za dodjelu javnih sredstava za obrazovanje odraslih i njegova je vrijednost 39 milijuna EUR. Sustav vaučera ima četiri cilja:
- povećanje udjela odraslih u cjeloživotnom učenju
- povećanje kompetencija zaposlenika
- osiguranje visokokvalitetne radne snage
- potpora prijelazu s nezaposlenosti na zapošljavanje.
Ciljna vrijednost sustava vaučera jest da se do kraja 2. tromjesečja 2026. godine iskoristi ukupno 30 000 vaučera, od čega najmanje 12 000 za dugotrajno nezaposlene, neaktivne ili mlade osobe koje nisu u sustavu obrazovanja, zapošljavanja ili osposobljavanja.
Provedbene mjere (aktivne mjere na tržištu rada) u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uključuju potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje, potpore za usavršavanje, financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba, zapošljavanje na javnim radovima i druge mjere.
Privatno obrazovanje
Ustanove za obrazovanje odraslih može osnovati: Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, druga pravna i fizička osoba. Na ustanove za obrazovanje odraslih primjenjuje se Zakon o ustanovama.
Ustanove za obrazovanje odraslih moraju ispunjavati odredbe Pravilnika o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih, kojim se propisuju standardi i normativi te način i postupak za utvrđivanje uvjeta koje mora ispunjavati ustanova za izvođenje programa obrazovanja odraslih.
Pravilnikom se utvrđuju minimalni tehnički i higijenski uvjeti prostora u kojemu se izvode programi obrazovanja odraslih, minimalni prostorni, kadrovski i materijalni uvjeti potrebni za izvođenje programa obrazovanja odraslih, standardi izvođenja programa obrazovanja odraslih te način i postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za izvođenje programa obrazovanja odraslih.
Radi obavljanja djelatnosti osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe odraslih, djelatnosti glazbenih i srodnih škola izvan redovitoga školskog sustava, djelatnosti javnog prikazivanja filmova, novinsko-nakladničke djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti te obavljanje djelatnosti povezanih s osposobljavanjem, usavršavanjem i prekvalifikacijom mladeži i odraslih izvan sustava redovite naobrazbe, jedinice lokalne samouprave i fizičke i pravne osobe mogu osnivati javne ustanove za trajnu naobrazbu i kulturu pod nazivom pučka otvorena učilišta.
Javne ustanove za trajnu naobrazbu – pučka otvorena učilišta – djelatnosti obavljaju kao javnu službu. Na pučka otvorena učilišta primjenjuju se posebni zakoni kojima je uređeno obavljanje pojedinih djelatnosti iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona i Zakona o ustanovama. Pučka otvorena učilišta polaznicima osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe odraslih te polaznicima programa osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije izdaju svjedodžbe ili potvrde čiji oblik i sadržaj propisuje ministar znanosti i obrazovanja.