Kurikulum, predmeti i broj sati
Odgoj i obrazovanje u srednjoj školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.
Nacionalni kurikulum
Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje. Sukladno članku 26. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014) nacionalni kurikulum donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Izradom Strategije za izradu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje te donošenjem Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011.), strukturiranog prema odgojno-obrazovnim razinama i odgojno-obrazovnim ciklusima, stvoren je prostor za dublje zahvate u odgojno-obrazovnome sustavu. Na taj se dokument nastavlja Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, br.: 124/2014.). koja pruža holistički pristup obrazovanju, a usredotočena je na nekoliko glavnih ciljeva koji strategiju ujedno i prožimaju: kvalitetno, učinkovito i relevantno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima. Strategija uvažava prethodno donesene strateške i razvojne dokumente te predviđa omogućivanje fleksibilnosti i prilagodljivosti sustava obrazovanja, ali i njegovu podložnost stalnom preispitivanju i periodičnim revizijama. Strategija je usmjerena obrazovanju koje aktivno potiče cjelovit individualni razvoj svakog učenika, te promiče društvenu jednakost i demokratske vrijednosti i snažno pridonosi društvenome i gospodarskome razvoju.
U poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje Strategija definira osam razvojnih područja i za svako od njih određuje ključni strateški cilj. Ključni cilj drugog razvojnog područja provođenje je cjelovite kurikularne reforme čija prva dionica (veljača 2015. - siječanj 2016.) uključuje izradu kurikularnih dokumenata poput, primjerice, temeljnoga dokumenta Okvira nacionalnog kurikuluma, zatim Nacionalnoga kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje i Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje nakon kojih slijedi izrada i donošenje predmetnih kurikuluma po vrstama obrazovnih programa i po godinama.
Nacionalni planovi i programi
Do donošenja nacionalnih, odnosno predmetnih kurikuluma, nastava se u srednjim školama u Republici Hrvatskoj izvodi sukladno nastavnim planovima i programima. Nastavnim planovima i programima utvrđuje se tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta. Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete na početku školske godine.
Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva i obrazloženja roditelja učenika i učenika učiteljskom vijeću do početka školske godine pod uvjetom da obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi.
Nastavni plan i program gimnazija sadrži zajednički, izborni i fakultativni dio.
Zajednički dio nastavnog plana i programa gimnazije sadrži nastavne predmete koji su obvezni za sve učenike određene vrste programa, a izborni dio obuhvaća predmete od kojih učenik obvezno bira jedan ili više nastavnih predmeta prema svojim sklonostima.
Fakultativni dio nastavnog plana i programa u gimnaziji obuhvaća nastavne predmete, odnosno nastavne sadržaje kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole te sadržaje i oblike slobodnih aktivnosti. Ako se učenik srednje škole opredijeli za fakultativni predmet, dužan ga je pohađati tijekom nastavne godine.
Nastavni plan i program te zajednički i izborni dio nastavnog plana i programa donosi ministar, a fakultativni dio srednja škola.
Nastavni planovi i programi za gimnazije sadrže zajednički i izborni dio. U zajedničkom dijelu su sljedeći nastavni predmeti: hrvatski jezik, prvi strani jezik, drugi strani jezik, latinski jezik, glazbena umjetnost, likovna umjetnost, psihologija, logika, filozofija, sociologija, povijest, zemljopis, matematika, fizika, kemija s vježbama, biologija, informatika, politika i gospodarstvo, tjelesna i zdravstvena kultura, te geologija. U izbornom dijelu su: izborni predmet, vjeronauk ili etika, strani jezik, strani jezik ili osnove ekologije, matematika ili informatika.
U Republici Hrvatskoj postoji pet vrsta gimnazijskih programa obrazovanja koji se razlikuju u povećanom broju sati onih predmeta koji su karakteristični za pojedinu vrstu gimnazije. To su: opća gimnazija, jezična gimnazija, klasična gimnazija, prirodoslovno-matematička gimnazija i prirodoslovna gimnazija.
Odgojno-obrazovni rad u srednjoj školi
Srednja škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada. Školski kurikulum i godišnji plan i program objavljuju se na mrežnim stranicama škole u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka (Narodne novine, br.: 103/2003, 118/2006, 41/2008, 130/2011 i 106/2012).
Školski kurikulum. Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. Školski kurikulum odnosi se na načine na koje škole implementiraju kurikulumski okvir uzimajući u obzir odgojno-obrazovne potrebe i prioritete učenika i škole te sredine u kojoj škola djeluje. Izrađuje se u suradnji s djelatnicima škole, učenicima, roditeljima i lokalnom zajednicom. Školski kurikulum se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta, modula i drugih odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i dopunske nastave, projekte škole, razreda, skupine učenika, ekskurzije, izlete, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Programi školskoga kurikuluma nisu obvezni. Međutim, ako se školski kurikulum odnosi na stjecanje određenih kompetencija u vidu fakultativnoga predmeta, dodatne nastave (primjerice, učenje stranoga jezika) ili druge ponude učeniku (primjerice, poseban kurikulum za darovitoga učenika), određene aktivnosti (primjerice, poduzetničko učenje), onda se učenikovo postignuće može vrjednovati opisnom ili brojčanom ocjenom. Ova je ocjena izvan učeničkoga standarda i može se upisati u dodatak svjedodžbi ako je transparentno objavljena kao ponuda na početku školske godine. Školski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvanškolskih programa i aktivnosti koje će škola programski razraditi i uskladiti vodeći računa o sklonostima i razvojnim mogućnostima učenika te o mogućnostima škole, a posebice o optimalnome opterećenju učenika. Školski kurikulum donosi školski odbor do 30. rujna tekuće školske godine na prijedlog nastavničkog vijeća.
Godišnji plan i program rada. Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma, a donosi ga školski odbor do 30. rujna tekuće školske godine. Godišnjim planom i programom rada srednje škole utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži, u pravilu, podatke o uvjetima rada, podatke o izvršiteljima poslova, godišnji kalendar rada, podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada, tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika, planove rada školskog, odbora i stručnih tijela, plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole, te podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja osnovne škole.
U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni rad u srednjoj školi ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom. Obvezni su predmeti obvezni za sve učenike, dok su izborni predmeti obvezni tijekom cijele školske godine za one učenike koji se za njih opredijele. Izborni predmet kojeg učenik bira na početku školske godine, učenik može prestati pohađati nakon pisanog zahtjeva i obrazloženja roditelja učenika i učenika nastavničkom vijeću do početka školske godine pod uvjetom da obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi.
Redovita nastava odnosi se na obvezno uključivanje učenika u odgojno-obrazovni rad srednje škole. Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednog odjela koji se formira od učenika istog razreda.
Izborna nastava odnosi se na učenikov osobni izbor određenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadržaja u školi. Izborni nastavni predmet postaje obvezatni nastavni predmet u školskoj godini u kojoj se učenik za njega opredijelio. Svrha organiziranja izborne nastave je omogućivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa, proširivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom području za koje učenik pokazuje posebne sklonosti i pojačan interes.
U srednjim se školama u Republici Hrvatskoj kao izborni predmet, među ostalim, izvodi se nastava vjeronauka koju mogu izvoditi one vjerske zajednice koje s Vladom RH imaju sklopljen ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa. Vjeronauk je izborni predmet i obavezan za one učenike koji ga izaberu. O izboru vjeronauka kao izbornog predmeta roditelji i učenici daju pisanu izjavu ravnatelju škole. Nastava se vjeronauka izvodi u okviru nastavnog plana i programa kojeg izrađuje vjerska zajednica, a donosi, odnosno na njega daje suglasnost ministar nadležan za obrazovanje. Učenici koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk kao alternativu i mogućnost odabira imaju nastavni predmet Etiku. Oba se predmeta izvode se kao izborni predmeti.
Nastavne metode i nastavni materijali
Odgojno-obrazovna djelatnost u srednjoj školi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima. Odgojno-obrazovni se rad u srednjoj školi ostvaruje redovitom i izbornom nastavom, te ostalim oblicima neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada. U svezi s navedenim, i nastavnici su osposobljeni za rad u raznim oblicima odgojno obrazovnoga rada kao i u svim vidovima odgoja i obrazovanja – frontalnom, skupnom i individualiziranom radu s učenicima.
U postizanju odgojno-obrazovnih postignuća, učiteljima je dana potpuna sloboda a svoju punu potvrdu nalaze sljedeće metode, oblici i načini rada: istraživačka nastava, nastava temeljena na učenikovom iskustvu, projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup učeniku, interdisciplinarni pristup, problemsko učenje, učenje u parovima, učenje u skupinama i slično.
Odgoj i obrazovanje u srednjoj školi i učeničkom domu temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavršavanja svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti – nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja te ostalih radnika. U skladu s navedenim, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo ministarstvo nadležno za obrazovanje. Pod stalnim stručnim osposobljavanjem i podrazumijeva se pojedinačno i organizirano usavršavanje u matičnoj znanosti u području pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, obrazovnih politika i drugih područja relevantnih za učinkovito i visokokvalitetno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u srednjim školama. Programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno usavršavanje, kao i visoka učilišta te subjekti iz civilnog sektora. Program stručnog osposobljavanja i usavršavanja treba sadržavati temu, namjenu, ciljeve programa iskazane kompetencijama, metode poučavanja, organizaciju, način vrednovanja i oblik certificiranja, broj polaznika, vrijeme trajanja programa i troškovnik. Način i postupak stručnog osposobljavanja i usavršavanja nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja propisuje ministar. Svaka škola godišnjim planom i programom rada, međi ostalim, utvrđuje plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja svojih djelatnika.
Kao pomoć u postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva, metoda i oblika rada, u srednjoj školi se upotrebljavaju udžbenici i pripadajuća dopunska nastavna sredstva koje je odobrilo ministarstvo nadležno za obrazovanje prema odredbama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (Narodne novine, br.: 27/2010, 55/2011 i 101/13). Standardi koje udžbenik i pripadajuće dopunsko nastavno sredstvo trebaju ispunjati propisani su udžbeničkim standardom kojim se utvrđuju znanstveni, pedagoški, psihološki, didaktičko-metodički, etički, jezični, likovno-grafički i tehnički zahtjevi i standardi za izradu udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava kao vrsta i oblik, odnosno oblici u kojima udžbenici i dopunska nastavna sredstva mogu biti izdana (tiskano izdanje, elektronički oblik ili komplet viševrsne građe).
Reference:
- Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(»Narodne novine« br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12).
- Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685)
- Nastavni planovi i programi za gimnazije (http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/dokumenti)
- Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN, 27/10., 55/11.)