Ustroj poslijediplomskih studija

Na trećoj razini visokog obrazovanja izvode se sveučilišni specijalistički studij i doktorski studij. 

Sveučilišni specijalistički studij

Sveučilišni specijalistički studij izvodi se na trećoj razini visokog obrazovanja, traje najmanje jednu godinu odnosno najviše dvije te se njegovim završetkom stječe od 60 do 120 ECTS bodova. 

Doktorski studij

Doktorski studij izvodi se na trećoj razini visokog obrazovanja, traje tri godine i njegovim završetkom stječe se 180 ECTS bodova. 

U Upisniku studijskih programa upisan je 321 sveučilišni specijalistički i 141 doktorski studijski program treće razine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2022. najviše doktorskih disertacija bilo je iz područja biomedicine i zdravstva (22,8 %), a slijedila su: područje tehničkih znanosti (20,9 %), područje prirodnih znanosti (17,4 %), područje društvenih znanosti (17,0 %), područje humanističkih znanosti (11,5 %), područje biotehničkih znanosti (8,8 %). Najmanje doktorskih disertacija bilo je iz interdisciplinarnih područja znanosti (1,6 %).

Uvjeti upisa

Sveučilišni specijalistički studij

Sveučilišni specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, dok upis može iznimno biti odobren osobi koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita. Preciznije uvjete upisa u pojedini studijski program utvrđuje visoko učilište.

Doktorski studij

Minimalni obrazovni kriterij za upis na doktorski studij jest završen odgovarajući sveučilišni diplomski studij, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni specijalistički studij. 

Uvjete upisa određuju visoka učilišta, a javni poziv u pravilu se objavljuje mjesec dana prije početka nastave. Formalni uvjeti za poslijediplomski doktorski studij su: završen odgovarajući sveučilišni diplomski studij, određena minimalna razina postignuća na prethodnoj razini obrazovanja i drugi uvjeti koje određuje visoko učilište. Akademski bodovi za sva prethodno postignuta postignuća i stečena znanja dodjeljuju se u skladu s internim aktima svake ustanove.

U većini slučajeva elementi koji se uzimaju u obzir tijekom postupka ocjenjivanja uključuju: 

• akademski uspjeh

• nacrt istraživanja

• broj i kvalitetu objavljenih radova

• preporuke mentora ili nekog drugog znanstvenika

• intervju

• poznavanje stranog jezika

• uključenost u neki znanstveni projekt i drugo.

Upisne kvote na doktorske studije određuju sama visoka učilišta ovisno o dostupnosti mentora i infrastrukture, potrebama društva i interesu kandidata. Uobičajeni način privlačenja (talentiranih) studenata na doktorski studij jest objava putem dnevnih novina i mrežnih stranica ustanove. 

Status doktoranda

Visoka učilišta donose pravilnike kojima propisuju status, prava i obveze doktoranda. 

Sukladno članku 2. stavku 1. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata (NN 120/13, 8/14, 113/22, 37/23), studenti poslijediplomskih sveučilišnih studija i studenti poslijediplomskih specijalističkih studija nemaju pravo na potporu za pokriće troškova prehrane.

Sukladno članku 4. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje (NN 68/2023), pravo na smještaj u studentskom domu ostvaruju isključivo doktorandi s invaliditetom.

Mentorstvo

Obveze mentora propisuju se pravilnicima o doktorskim studijima. 

Pretežito, mentor je obvezan: 

• pratiti istraživački rad doktoranda od pripreme idejnog koncepta doktorske disertacije do dispozicije doktorske disertacije u svim fazama postupka

• doktorandu davati upute i surađivati u utvrđivanju sadržaja i načinu rada na doktorskoj disertaciji

• doktorandu biti na raspolaganju tijekom redovnih konzultacija

• sudjelovati na prezentaciji dispozicije doktorske disertacije i na prezentaciji rezultata doktorske disertacije

• od doktoranda jednom godišnje zahtijevati usmene ili pisane izvještaje o napretku i rezultatima istraživanja

• poticati doktoranda na objavljivanje radova i omogućiti mu sudjelovanje u znanstvenim i umjetničkim projektima

• dostavljati Godišnji izvještaj mentora/komentora o radu doktoranda.

Zapošljavanje

Zapošljivost doktoranda potiče se njihovim uključivanjem u istraživačke projekte, nastavu na diplomskim i preddiplomskim studijima te uključivanjem u zajedničke projekte visokoškolskih ustanova i poslovnog sektora.

Nadalje, većina programa na razini doktorskog studija uključuje i stjecanje prenosivih vještina korisnih za daljnji razvoj karijere u znanstvenoistraživačkom i drugim područjima. Doktorande se općenito potiče da rade na svojim prezentacijskim i predavačkim vještinama – davanjem seminarskih prezentacija, sudjelovanjem u debatama na tečajevima i izlaganjem na nacionalnim i međunarodnim konferencijama.

Vrednovanje

Studenti doktorskog studija mogu upisati sljedeću godinu studija ako su do određenog roka izvršili sve obveze predviđene studijskim programom.

Napredak i usklađenost doktoranda prati se putem izvještaja njihovih mentora, na sjednicama Vijeća doktorskog studija i putem vlastitog izvještaja o napretku.

Ako Vijeće doktorskog studija na temelju godišnje ocjene ocijeni da doktorand nije uspješno radio, može mu uskratiti pravo na nastavak studija.

Doktorska disertacija mora biti izvoran i samostalan proizvod znanstvenog rada, koji prije usmenog ispita ocjenjuju mentor, visoko učilište i sveučilište koje ocjenjuje ispitno povjerenstvo.

Disertacije moraju biti javno obranjene i nakon toga su javno dostupne. Visoka učilišta koja izvode doktorske studije trebaju trajno arhivirati sve svoje disertacije u javnom mrežnom repozitoriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice za diplomske radove i doktorske disertacije - DABAR.

Isprava o završenom studiju

Nakon završetka studija, studentu se izdaju diploma i dopunska isprava o studiju.

Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija stječe se akademski naziv specijalist, uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke); a u području medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije, psihologije i drugog područja za koje je posebnim zakonom propisano specijalističko usavršavanje stječe se akademski naziv sveučilišni specijalist, uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke).

Završetkom doktorskog studija studenti stječu diplomu i dopunsku ispravu o studiju. Također, studenti stječu akademski stupanj doktora znanosti ili doktorice znanosti, uz naznaku znanstvenog područja (dr. sc. uz naznaku znanstvenog područja) te doktora umjetnosti (dr. art.). 

Ustrojbene različitosti

Informacije o ovoj temi vidjeti u članku 7.4 Sveučilišni integrirani studij i združeni studij