Temeljna načela nacionalnog obrazovnog sustava Republike Hrvatske propisana su Ustavom Republike Hrvatske. Člankom 65. Ustava propisano je da je u Hrvatskoj obrazovanje dostupno svim građanima pod jednakim uvjetima u skladu s njihovim sposobnostima, kao i da je obvezatno obrazovanje (koje obuhvaća osam godina jedinstvenog osnovnoškolskog obrazovanja – razredna i predmetna nastava) besplatno za sve.

Zakonodavstvo u području obrazovanja

Predškolsko obrazovanje regulirano je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 57/22).

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 64/20) uređuje djelatnost osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u javnim ustanovama. Zakonom se definiraju ciljevi obrazovanja u školskim ustanovama i utvrđuju načela obrazovanja na razini osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.

Osnovnoškolsko obrazovanje (razredna i predmetna nastava) u Hrvatskoj (ISCED 1 i 2) je jedinstveni sustav obvezatnog obrazovanja u trajanju od osam godina. Počinje u dobi od 6 do 7 godina, a završava u dobi od 14 do 15 godina. Iznimka su učenici s teškoćama u razvoju kojima obrazovanje može trajati do navršene 21. godine života. 

Osnovnoškolsko obrazovanje pruža se kao javno i privatno. Programi koje provode osnovne škole mogu biti redoviti i posebni. Posebni programi odnose se na programe za djecu s teškoćama, alternativni kurikulumi (Waldorf pedagogija, Montessori metoda i dr.), programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, kao i umjetničko obrazovanje.

Osnovnoškolsko obrazovanje u obliku osnovnog umjetničkog obrazovanja izvodi se usporedno s redovitim programima, a može biti glazbeno i plesno. Djeca koja imaju pravo upisati se u prvi razred osnovnoškolskog umjetničkog obrazovanja u pravilu su navršila sedam i devet godina te zadovoljila kriterije propisane kurikulumom umjetničkog obrazovanja.

Dodatni odgojno-obrazovni rad u osnovnim školama organizira se kroz produženi boravak za učenike prvih i drugih razreda, a u nekim školama i za učenike trećih razreda.

Osnovnoškolsko obrazovanje obuhvaća opće obrazovanje i priprema učenike za nastavak obrazovanja u srednjim školama. Uvjeti upisa u srednje škole temelje se na prosjeku završnih ocjena. Neke škole, uglavnom prirodoslovne gimnazije, uvele su dodatne prijamne ispite.

Srednjoškolsko obrazovanje pružaju srednje škole ili druge javne ustanove. Srednjoškolsko obrazovanje omogućava stjecanje znanja i vještina potrebnih za rad ili daljnje obrazovanje. Ovisno o vrsti obrazovnog programa, srednje škole mogu biti: gimnazije, umjetničke i strukovne škole.

Programi na razini ISCED 2 ili predmetna nastava najčešće su smišljeni kao nadgradnja ishoda učenja s razine ISCED 1.

Srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj (ISCED 3) nije obvezatno, ali ga većina učenika pohađa. Srednjoškolsko obrazovanje počinje u dobi od 14 do 15 godina. Učenici se mogu upisati u prvi razred srednje škole do 17. godine, a iznimno do 18. godine ili kasnije.

Strukovno srednjoškolsko obrazovanje regulirano je Zakonom o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (NN 69/22). Ciljevi strukovnog obrazovanja su:

• omogućavanje polaznicima usvajanje osnovnih i strukovnih kompetencija za stjecanje kvalifikacija potrebnih na tržištu rada, za nastavak obrazovanja i za potrebe osobnog razvoja te ekonomskog i općeg razvoja društva
• osiguravanje međunarodne usporedivosti stečenih stručnih kvalifikacija
• osiguravanje razvoja otvorenih kurikuluma.

Umjetničko srednjoškolsko obrazovanje regulirano je Zakonom o umjetničkom obrazovanju (NN 130/11).

Visoko obrazovanje regulirano je Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22).

Obrazovanje odraslih regulirano je Zakonom o obrazovanju odraslih (NN 144/21) i Zakonom o pučkim otvorenim učilištima (NN 139/10).

Obrazovanje odraslih može pružati ustanova osnovana isključivo u svrhu obrazovanja odraslih, školska ustanova, sveučilište te ustanova koja uz obrazovanje odraslih obavlja i druge djelatnosti.

Osoblje u nacionalnom obrazovnom sustavu

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju  propisuje da sljedeće odgojno-obrazovno osoblje radi u odgoju i obrazovanju, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti te skrbi za djecu u vrtićima: odgojitelj i stručni suradnici – pedagog, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator i socijalni pedagog te medicinska sestra kao zdravstveni djelatnik.

Također je propisano da, kako bi se zadovoljile potrebe djece s teškoćama u razvoju, dječji vrtić može zaposliti, dodatnog odgojitelja, pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju ili stručnog komunikacijskog posrednika.

Pravilnikom o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću propisano je da posebne programe (tzv. kratke programe – rano učenje stranog jezika, umjetnosti, glazbe, sporta i drugih programa) u dječjem vrtiću mogu provoditi odgojitelji uz stečeno dodatno obrazovanje propisano programom i odgojno-obrazovno osoblje odgovarajuće struke koje ispunjava uvjete za rad u osnovnoj školi.

Nadalje, Pravilnikom i Državnim pedagoškim standardom propisano je da u dječjim vrtićima mogu raditi pomoćni radnici za njegu i skrb, pomažući djeci u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Pomoćni radnik za djecu s teškoćama u razvoju, stručni komunikacijski posrednik i pomoćni radnik za njegu i skrb ne provode samostalno obrazovne aktivnosti.

U osnovnoškolskom obrazovanju djeluje nastavno i nenastavno osoblje. Nastavnici su ravnatelji škola, stručni suradnici (pedagozi, psiholozi, stručnjaci obrazovnog i rehabilitacijskog profila poput edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga), školski knjižničari i nastavnici.

Nenastavno osoblje uključuje tajnike, voditelje računovodstva, računovodstvene ili administrativne službenike, medicinske sestre/zdravstvene tehničare u školi za djecu s poteškoćama u razvoju, kuhare, domare i osoblje za čišćenje.

Uvjeti za uspostavu radnog odnosa u školi za osobe koje su uključene u odgojno-obrazovni rad s učenicima su odgovarajuća razina i vrsta obrazovanja, stečene pedagoške kompetencije i znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u mjeri koja omogućuje izvođenje odgojno-obrazovnog rada. Radni odnos se također može uspostaviti s osobom koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, ali nema potrebne pedagoške kompetencije, uz uvjet stjecanja tih kompetencija.

Obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina sastavni je dio cjelokupnog obrazovanja, a ključni dokumenti obrazovne politike odnose se i na taj aspekt obrazovnog sustava. Nacionalne manjine ostvaruju svoje pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina , te Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina provodi se u osnovnim i srednjim školama koje izvode nastavu na jeziku i pismu koji se koriste, pod uvjetima i na način propisan posebnim programom nadležnog ministarstva i koji se bavi obrazovanjem na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na obrazovanje ostvaruju na temelju tri osnovna modela školovanja. To uključuje: Model A – nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina (sva nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine), Model B – dvojezična nastava (prirodoslovlje se izvodi na hrvatskom jeziku, a društvene se znanosti izvode na jeziku nacionalne manjine) i Model C – njegovanje jezika i kulture (uz redovitu nastavu na hrvatskom jeziku, nastava na jeziku i iz kulture nacionalne manjine održava se i na tom jeziku).

Poseban uvjet za uspostavu radnog odnosa u školi u kojoj se nastava provodi na stranom jeziku za osobe koje su uključene u odgojno-obrazovni rad s učenicima je poznavanje stranog jezika na kojem se nastava provodi u mjeri koja omogućuje provođenje nastave. Dopunske posebne uvjete za uspostavu radnog odnosa u školskoj ustanovi u kojoj se nastava provodi prema alternativnom kurikulumu škola može propisati ako se odnose na alternativni kurikulum prema kojem se nastava provodi.

Posao učitelja može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij za učitelje. Posao predmetnog nastavnika u osnovnoškolskom obrazovanju može obavljati osoba koja je završila odgovarajući diplomski sveučilišni studij. Može ga izvoditi i nastavnik koji je završio prijeddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij s najmanje 180 ECTS bodova, a također je završio pedagoško-psihološko-didaktičko-metodički studij (60 ECTS bodova) ako za to određeno radno mjesto nema kandidata s diplomskim studijem.

Posao nastavnika u srednjoškolskom obrazovanju može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.

Posao strukovnog nastavnika u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila prijeddiplomski sveučilišni ili stručni studij odgovarajuće vrste i koja ima pedagoške kompetencije.

Posao pomoćnika u nastavi može obavljati osoba koja ima odgovarajuće srednjoškolsko strukovno obrazovanje i pedagoške kompetencije.

Posao nastavnika stručnih predmeta u osnovnoškolskom i srednjoškolskom glazbenom i plesnom obrazovanju, kao i strukovnog nastavnika u srednjoj školi, može obavljati osoba koja ima nižu razinu obrazovanja od propisane ako ima najvišu razinu obrazovanja odgovarajuće vrste koja se može steći u tom području i ima pedagoške kompetencije.

Ostali školski djelatnici dijele se na one koji moraju imati sveučilišnu diplomu (tajnik, računovođa i stručni suradnici različitih profila) i one kojima nije potrebna sveučilišna diploma (kuhar, čistač, domar).

Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti  utvrđuju se radna mjesta čelnika visokih učilišta te radna mjesta nastavnika i suradnika. Radna mjesta čelnika visokih učilišta su sljedeća:

       • rektor i prorektor sveučilišta

       • dekan i prodekan fakulteta, umjetničke akademije i veleučilišta.

Mandat rektora javnog sveučilišta traje četiri godine, uz mogućnost jednog reizbora. Rektoru u radu pomažu prorektori. Mandat dekana javnog fakulteta, javne umjetničke akademije ili javnog veleučilišta traje tri godine, uz mogućnost jednog reizbora. Dekanu u njegovu radu pomažu prodekani. Radna mjesta nastavnika i suradnika su sljedeća:

      • znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta: docent, izvanredni profesor, redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom izboru

      • nastavna radna mjesta: predavač, viši predavač, profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru

      • nastavna radna mjesta za poučavanje jezika na sveučilišnom studiju: lektor, viši lektor i lektor savjetnik

      • nastavna radna mjesta za poučavanje stranog jezika: predavač, viši predavač i predavač savjetnik

      • suradnička radna mjesta: asistent i viši asistent

      • stručna radna mjesta: stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik.

Klasifikacija neakademskog osoblja na javnim visokim učilištima propisana je Uredbom o izmjeni i dopuni uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 99/22) kojom se utvrđuju jedinstveni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u javnim službama. Jedinstveni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova primjenjuju se na sve javne službe kako je utvrđeno  Zakonom o plaćama u javnim službama (NN 39/09). Stoga se propisi o državnim službenicima i namještenicima primjenjuju u uvjetima koje neakademsko osoblje mora ispuniti da bi bilo imenovano na radna mjesta – Zakon o državnim službenicima (NN, 141/22) – prema odredbama o plaćama, Uredbi o izmjenama i dopunama uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi, NN (139/22). Ugovori o radu na neodređeno vrijeme sklapaju se s neakademskim osobljem.

Posebni ciljevi Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine

Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine i prateći Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje do 2024. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je u ožujku 2023. godine.

Nacionalni plan definira deset posebnih ciljeva do 2027. godine na razini prioritetnih područja, a svaki od njih sadrži nekoliko mjera. Posebni ciljevi Nacionalnog plana ostvaruju se provedbom mjera kojima se opisuje djelovanje u planiranim područjima i ključne aktivnosti.

Popis posebnih ciljeva:

• omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu
• poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika unaprjeđenjem kvalitete, učinkovitosti, djelotvornosti i pravednosti sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja
• osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama poboljšanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
• povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa obrazovanja odraslih
• poboljšati i osigurati kvalitetu, relevantnost i pristupačnost visokog obrazovanja
• osigurati pristup odgoju i obrazovanju učenicima s teškoćama u razvoju i studentima s invaliditetom
• povećati dostupnost aktivnostima identifikacije, odgojno-obrazovnog rada, praćenja i podrške darovitoj djeci i učenicima uspostavom koherentnog sustava
• unaprijediti odgoj i obrazovanje djece i učenika pripadnika nacionalnih manjina
• unaprijediti odgoj i obrazovanje djece i učenika pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske
• nastaviti proces informatizacije i primjene digitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu na svim razinama.