Republika Hrvatska je parlamentarna demokracija. Ustav Republike Hrvatske, zajedno s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina sadrži temeljnu zakonsku podlogu na kojoj su bazirani svi drugi zakoni. Izborno zakonodavstvo određeno je Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakoomn o političkim strankama.

Zakonodavna tijela

Najviše zakonodavno tijelo u Republici Hrvatskoj je Hrvatski sabor. Članovi Sabora biraju se općim, jednakim, izravnim i tajnim biračkim pravom. Hrvatski je sabor jednodomno predstavničko tijelo koje broji 151 članova. Od tog broja, 140 ih se bira u više-mandatnim izbornim jedinicama, osam je predstavnika manjina, a troje zastupnika predstavlja dijasporu.

Nacrte zakona predlažu nadležna ministarstva. Nakon što ih odobri Vlada, nacrti zakona šalju se u Sabor. Uz Sabor, Ustavom je kao oblik izravne demokracije određen i referendum. Prema hrvatskom zakonodavstvu referendum je obavezan u slučaju udruživanja ili razdruživanja s drugim državama. Referendum može inicirati Predsjednik Republike Hrvatske, Hrvatski sabor ili inicijativa građana koju potpisuje deset posto biračkog tijela.

Izvršna vlast

Vlada Republike Hrvatske glavno je tijelo izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj. Mandatara Vlade predlaže Predsjednik Republike nakon održanih parlamentarnih izbora, na osnovu rezultata izbora, a potvrđuje ga Sabor.

Trenutno Vladu Republike Hrvatske sačinjava predsjednik Vlade, četiri potpredsjednika i osamnaest ministara, dok je ministarstava dvadeset.