Posebnosti u srednjim školama 

U gimnazijama i strukovnim školama postoje sportski odjeli. Sportske odjele u gimnazijama i strukovnim školama upisuju učenici koji se aktivno bave sportom i postižu iznimne uspjehe. Osim u  Sportsku gimnaziju u Zagrebu učenici se mogu upisati i u druge srednje škole koje imaju sportske razredne odjele. Posebnost organizacije rada i izvođenja nastave u sportskim razrednim odjelima je u prilagođenosti izvođenja nastave specifičnim potrebama učenika sportaša.

Sukladno Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, pravo prijave za upis u razredne odjele za sportaše ima kandidat koji je uvršten na rang listu određenoga nacionalnoga sportskoga saveza. Nacionalni sportski savezi provode rangiranje prijavljenih kandidata na temelju kriterija sportske uspješnosti. Kriterije sportske uspješnosti za svaki pojedini sport autonomno utvrđuju odgovarajući nacionalni sportski savezi te ih objavljuju na svojim mrežnim stranicama i dostavljaju Središnjem državnom uredu za šport. Konačna ljestvica poretka kandidata utvrđuje se zbrajanjem bodova dobivenih prema kriterijima sportske uspješnosti te zajedničkog, dodatnog i posebnog elementa vrednovanja.

U srednjim školama se dio nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i programom ili kurikulumom, osim na hrvatskom jeziku, može izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, sukladno Pravilniku o izvođenju nastave dijela nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i programom na nekom od svjetskih jezika u srednjoj školi (NN 116/16).

• Međunarodni programi

• International Baccalaureate(IB) je općeobrazovni program koji u dvije cjeline obuhvaća cjelokupnu srednju školu u trajanju od četiri godine: (1) Midlle Years Programme (IBMYP) koji se ostvaruje u prvom i drugom razredu i (2) Diploma Programme (IBDP) koji se ostvaruje u trećem i četvrtom razredu. Nastava u međunarodnom programu izvodi se na engleskom jeziku. Upis u ove programe regulira svaka škola sama za sebe. Školovanje se plaća.
• Njemačka međunarodna škola u Zagrebu - Deutsche Internationale Schule in Zagreb, nastavu održava po programu Savezne Republike Njemačke i Središnjega ureda za školstvo u inozemstvu (ZfA) na njemačkom jeziku i to osnovnoškolski  (Grundschule) program (I. do IV. razred) i gimnazijski (Gymnasium) program (V. do XII. razred).
• The British International School u suradnji s Cambridge International Examinations u kojoj se nastava izvodi na engleskome jeziku, a prema britanskom nacionalnom kurikulumu.
• Američka  međunarodna škola u Zagrebu – American International School of Zagreb,  osnovana je na temelju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Škola pruža obrazovanje na engleskom jeziku djeci u dobi od tri do 18 godina prema akreditiran programu International Baccalaureate Organization.

Osim javnih škola, u sustavu srednjoškolskog obrazovanja djeluje 16 vjerskih te 18 privatnih srednjih škola s gimnazijskim programom s pravom javnosti u kojima se izvodi nastava u skladu s nacionalnim kurikulumom i nastavnim planovima i programima za srednju školu koje je donijelo ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu polaziti nastavu, škola uz odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje organizira nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem liječenju te omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita. Ova vrsta nastave može se provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije. Škola u okviru raspoloživih sredstava osigurava tim učenicima, odgovarajuća pomagala za provođenje nastave na daljinu.

Posebni obrazovni programi u struovnim školama 

U hrvatskome sustavu strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih u tijeku je eksperimentalna provedba hrvatskoga modela dualnog obrazovanja.

U sklopu reforme strukovnoga obrazovanja, a u skladu s Programom Vlade RH za mandat 2016. – 2020., Ministarstvo znanosti i obrazovanja provodi Eksperimentalni program „Dualno obrazovanje“ koji je razvijen u skladu s Modelom hrvatskoga dualnog obrazovanja.

Cilj je ovog modela obrazovanja omogućavanje mladim osobama sveobuhvatno stjecanje potrebnih vještina za obavljanje poslova učinkovito, inovativno, samostalno i u suradnji s drugima te ujedno zadovoljenje potreba svijeta rada i uspješnog gospodarstva stvaranjem mlade, kvalificirane radne snage.

Ovaj oblik strukovnog obrazovanja kombinira učenje u strukovnoj školi i gospodarskom subjektu odnosno na radnom mjestu te stavlja naglasak na razvoj visokokvalitetnih i za tržište rada relevantnih vještina i kvalifikacija te poticale inovacije i poduzetništvo.

Eksperimentalna provedba dualnog obrazovanja započela je u školskoj godini 2018./2019. za 4 kvalifikacije (prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar) u područjima u kojima su gospodarski subjekti iskazali interes za svojim sudjelovanjem u ovom obliku obrazovanja, koji su spremni preuzeti obvezu obrazovanja učenika te koji učenicima mogu osigurati dovoljan broj mjesta za učenje u svijetu rada. Od školske godine, 2019./2020. uključene su još dvije kvalifikacije (frizer i soboslikar ličilac dekorater)

Dualno obrazovanje primjenjuje se za stjecanje kvalifikacija na razinama 4.1 i 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Strukovni kurikulumi za stjecanje kvalifikacija prema modelu dualnog obrazovanja provode se u okviru 4. i 5. odgojno-obrazovnog ciklusa sukladno Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje.

Kvalifikacije ovih razina čine općeobrazovni i strukovni dio kurikuluma koji se sastoji od strukovnog i izbornog modula te učenja temeljenog na radu u postotnim omjerima u odnosu na ukupan broj godišnjih sati.

Sadržaji općeobrazovnoga dijela strukovnog kurikuluma usmjereni su na cjeloviti razvoj učenika kao osobe i odgovornoga člana društva te se vezuju na strukovne kompetencije za određenu kvalifikaciju, kao i za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Općeobrazovni dio povezuje se sa strukovnim dijelom odnosno sadržaji se međusobno povezuju i nadograđuju, a u svrhu postizanja kompetencija potrebnih za određenu kvalifikaciju.

Strukovni dio strukovnog kurikuluma usmjeren je na stjecanje kompetencija za određenu kvalifikaciju. U sklopu strukovnog dijela kurikuluma učenjem temeljenim na radu stječu se specifična znanje i vještine potrebne za samostalan, siguran i odgovoran rad te rješavanje stvarnih problema radnoga procesa u određenom zanimanju. Izborni modul strukovnog kurikuluma omogućuje učenicima specijalizaciju u sklopu kvalifikacije, a nudi ga ustanova za strukovno obrazovanje prema svojim posebnostima i prema potrebama lokalnoga i regionalnoga gospodarstva i svijeta rada. Na taj način moguć je i brži odaziv obrazovnoga sustava na promjenjive zahtjeve svijeta rada.