Definicija ciljnih skupina

Djeca s posebnim potrebama

Djetetom i učenikom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u hrvatskom se odgojno-obrazovnom sustavu smatra svako dijete koje ima teškoće u učenju, znatno veće od svojih vršnjaka, zbog čega je tom djetetu i učeniku potrebna posebna odgojno-obrazovanja podrška. Jednako tako djetetom i učenikom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama smatra se svako darovito dijete koje trajno postiže natprosječne rezultate uvjetovanje visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanje u jednome ili više područja te je takvom djetetu i učeniku, zbog toga, potrebna posebna odgojno-obrazovna podrška. Darovito je dijete, odnosno učenik, dijete i učenik kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja, koje je iznadprosječnih intelektualnih, ili akademskih, ili stvaralačkih, ili psihomotornih sposobnosti.

Djeca s poteškoćama

Dijete i učenik i s teškoćama su ona djeca i učenici čije sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline ograničavaju njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu na ravnopravnoj osnovi s ostalim učenicima, a proizlaze ponajprije iz tjelesnih, mentalnih, intelektualnih, osjetilnih oštećenja i poremećaja funkcija, a potom i otežanog svladavanja nastavnih sadržaja (u učenju) ili otežane prilagodbe školskim zadacima i aktivnostima (emocionalne smetnje i smetnje u ponašanju).

Odnos prema osobama s teškoćama u razvoju u Republici je Hrvatskoj prošao u povijesti kroz cijeli niz faza. Glavni oblik obrazovanja djece i učenika teškoćama u razvoju tradicionalno je bilo školovanje u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama, npr. u specijalnim školama za gluhe i slijepe ili u posebnim odjeljenjima ako je riječ o blažim smetnjama u kojima su stručnjaci poučavali djecu s teškoćama u razvoju odvojeno od ostale djece. Smještaj djece u posebne ustanove pokazao se nekorisnim jer su metode rada često bile neprilagođene, ispod razine njihovih mogućnosti, čime nisu iskorišteni potencijali potrebni za uspješnu integraciju u školsku sredinu.

Snažnu potporu integraciji djece s teškoćama u redoviti odgojno-obrazovni sustav dale su ideje o pravu ne jednak odgoj i obrazovanje za sve, bez obzira na postojeće razlike među njima na osnovi Deklaracije o pravima čovjeka iz 1948. godine. Ti zahtjevi su brzo našli svoje mjesto u dokumentima, preporukama uglednih svjetskih organizacija što je rezultiralo Deklaracijom o pravima osoba s mentalnom teškoćom (UN, 1971.), Deklaracijom o pravima osoba s posebnim potrebama (UN, 1975.), Konvencijom o pravima djeteta (UN, 1989.) Ti su zahtjevi ubrzo prerasli u zakonske odredbe kojim se obrazovanje ozakonjuje kao integrirano školovanje djece s teškoćama u razvoju. U Republici Hrvatskoj učenici s teškoćama počeli su se uključivati u redovne škole godine 1980. čime je obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju postalo sastavnim dijelom školskog sustava Republike Hrvatske.

Temeljno opredjeljenje Republike Hrvatske za provođenjem aktivne politike ljudskih prava proizlazi iz usvajanja ključnih međunarodnih dokumenata, kao i suvremenih standarda na ovom području, te se odražava u njihovoj ugradnji u nacionalni zakonodavni okvir i provedbi u praksi. U svezi s navedenim, odnesena je Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. – 2006., a potom i Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine s ciljem napretka te daljnjeg snaženja zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Cilj je Nacionalne strategije učiniti hrvatsko društvo što osjetljivijim i prilagođenijim za nužne promjene u korist izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom, odnosno stvoriti uvjete za njihovo aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu, poštivanje urođenoga dostojanstva i uvažavanje posebnih interesa, te sprječavanje bilo kakve diskriminacije i snaženje svih oblika društvene solidarnosti. U odnosu na učenike s teškoćama u razvoju temeljno je nastojanje Nacionalne strategije učiniti odgojno-obrazovni sustav dostupnim svima u cilju ostvarenja načela »obrazovanje za sve«.

U svezi s navedenim, ukupan broj djece s teškoćama uključene u dječje vrtiće i druge pravne osobe koji provode programe predškolskog odgoja Republike Hrvatske na početku pedagoške godine 2012./2013. bio je 4.983 (3,52%). U sustav je bilo integrirano 4.015 djece, a u posebnim skupinama bilo je 579 djece. Pravo na sufinanciranje ostvarivalo je 1.750 djece od čega je 1.171 dijete integrirano u redovite skupine, a 579 djece je u posebnim skupinama.

U školskoj godini 2012./2013. broj učenika s teškoćama u osnovnim školama bio je 18.816 (5,61%). Njih 14.909 (4,45%) integrirano je u redovite razredne odjele. U četiri županije (Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Gradu Zagrebu) veći je udio integriranih učenika kojima je određen individualizirani pristup radu, a u 18 županija većini je učenika određeno školovanje po prilagođenom programu. Uz potpunu integraciju u osnovnim školama s redovitim nastavnim planom i programom ostvarivala se i djelomična integracija učenika sukladno članku 7. Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, koji realizira stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnome razrednom odjelu. U osnovnim školama u školskoj godini 2012./2013. u navedeni oblik školovanja bila su uključena 673 učenika (0,2%). Isto tako, u redovitim školama ustrojeni su i razredni odjeli za djecu s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju sukladno članku 10. Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, u koje je uključeno 150 (0,04%) učenika.

U osnovnim školama s općeobrazovnim programima ustrojeni su i razredni odjeli za djecu s većim intelektualnim teškoćama sukladno članku 12. Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju te je u njih uključeno 250 učenika (0,42%) osnovnih škola. Ukupno su u posebnim razrednim odjelima u osnovnim školama s općeobrazovnim programima djelomično ili u potpunosti bila 1.653 učenika ili 0,49% ukupnog broja učenika osnovnih škola s općeobrazovnim i posebnim programima za djecu s teškoćama.

U sustavu MZOS-a je i 19 osnovnoškolskih ustanova u kojima se nastava u školskoj godini ostvarivala po posebnim programima za djecu s teškoćama u koje su uključena 2.254 (0,67%) učenika u sustavu osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u dobi do 21 godine. Manje je učenika i učenica u razrednim odjelima/skupinama od I. do VIII. razreda (44,7%), a više je učenika s višestrukim teškoćama u dobi od 7. do 21. godine života (55,3%), koji sukladno članku 12. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju imaju pravo na osnovno obrazovanje do 21 godine života. U odgojno-obrazovnim skupinama s učenicima s višestrukim teškoćama do 21 godine života najviše je učenika bilo u dobi od 11 do 14 godina, a najmanje u dobi od 17. do 21. godine života. Najviše učenika s teškoćama bilo je uključeno u osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG u Zagrebu (N=430), a najmanje u Centru Liče Feraguna u Labinu (N=17).

U osnovnim školama s posebnim programima organiziran je i produženi stručni postupak u koji su bila uključena 673 učenika u 103 odgojno-obrazovne skupine. Od toga je 286 učenika od I. do VIII. razreda i 355 učenika u odgojno-obrazovnim skupinama od 7. do 21. godine života.

U osnovnoškolskim programima se sukladno Odluci o kriterijima za financiranje povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala te sufinanciranje prehrane učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim programima za učenike s teškoćama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja. Uz to se financiraju i posebna nastavna sredstva i pomagala, te sufinancira prehrana učenika. Cilj aktivnosti je učiniti obrazovanje dostupnim svakom učeniku, učiniti ga prohodnim, ostvariti socijalnu uključenost i djelovati u korist učenika s teškoćama, odnosno povećati broj učenika s teškoćama uključenih u osnovnoškolski sustav odgoja i obrazovanja i društvo u cjelini. Učenici s teškoćama u razvoju pohađaju nastavu u posebnim osnovnoškolskim ustanovama ili su integrirani u redovite razredne odjele ili nastavu pohađaju u redovitim školama u posebnim razrednim odjelima po posebnom nastavnom planu i programu.

Zbog povećanja broja učenika s teškoćama u osnovnoškolske programe sustavno su se povećali troškovi za prijevoz, sufinanciranje prehrane i posebnih nastavnih pomagala. U Državnom proračunu za djecu s teškoćama u 2012. godini bilo je osigurano 22.042.000,00 kuna za prijevoz učenika s teškoćama, sufinanciranje prehrane te nabavu didaktičkih sredstava i pomagala (u 19 posebnih odgojno-obrazovnih ustanova i 95 osnovnih škola s općeobrazovnim programom u kojima su ustrojeni posebni razredni odjeli za učenike s teškoćama u razvoju).

U školskoj godini 2012./2013. sufinancirani su troškovi prijevoza za 2.631 učenika i 805 njihovih pratitelja. Uz navedeno, sufinancira se 3,50 kuna dnevno po učeniku za doručak, a ako je organiziran produženi stručni postupak 6,50 kuna dnevno po učeniku za ručak. Za učenike s teškoćama koji su smješteni u stacionarima (pri V. OŠ Bjelovar u Bjelovaru, Liče Faraguna u Labinu i Centar za autizam u Zagrebu) osigurava se 41,00 kn dnevno po učeniku za smještaj i prehranu. U školama u kojima je ustrojen program produženog stručnog postupka osigurava se 25,00 kuna po učeniku, odnosno osigurava se 50,00 kuna po učeniku svakoga mjeseca za posebna nastavna sredstva i pomagala. Za navedeno je u 2008. i 2009. godini u Državnom proračunu Republike Hrvatske osigurano 14,6 milijuna kuna, u 2010. godini 16.732.000,00 kuna, a u 2011. i 2012. godini 22.042.000,00 kuna.

Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama

U smislu Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe djeca s teškoćama su djeca s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne skrbi, koja su uključena u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu te koja se sukladno navedenom uključuju u redoviti ili program javnih potreba predškolskog odgoja i naobrazbe.

Djecom s teškoćama u smislu Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe smatraju se:

• djeca s oštećenjem vida,
• djeca s oštećenjem sluha,
• djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije,
• djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom,
• djeca s poremećajima u ponašanju,
• djeca s motoričkim oštećenjima,
• djeca sniženih intelektualnih sposobnosti,
• djeca s autizmom,
• djeca s višestrukim teškoćama,
• djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima (dijabetes, astma, bolesti srca, alergije, epilepsija i slično).

Nadalje, Državni pedagoški standard prepoznaje lakše i teže teškoće djece. Lakšim teškoćama djece smatraju se:

• slabovidnost,
• nagluhost,
• otežana glasovno-govorna komunikacija,
• promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim čimbenicima ili psihozom,
• poremećaji u ponašanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotoričnost, poremećaji hranjenja, enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorička oštećenja (djelomična pokretljivost bez pomoći druge osobe),
• djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).

Težim teškoćama djece smatraju se:

• sljepoća,
• gluhoća,
• potpuni izostanak govorne komunikacije,
• motorička oštećenja (mogućnost kretanja uz obveznu pomoć druge osobe ili elektromotornog pomagala),
• djeca značajno sniženih intelektualnih sposobnosti,
• autizam,
• višestruke teškoće (bilo koja kombinacija navedenih težih teškoća, međusobne kombinacije lakših teškoća ili bilo koja lakša teškoća u kombinaciji s lakom mentalnom retardacijom).

Odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u osnovnoj i srednjoj školi

Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi učenici s teškoćama su: (1) učenici s teškoćama u razvoju, (2) učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, (3) učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima. Prema važećoj Orijentacijskoj listi vrsta i stupnjeva teškoće u razvoju koja je sastavnim dijelom Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju vrste teškoća u razvoju su:

1. oštećenja vida
2. oštećenja sluha
3. poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju
4. tjelesni invaliditet
5. mentalna retardacija
6. poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajućim psihopatološkim stanjem
7. autizam
8. postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju.

Oštećenja vida su sljepoća i slabovidnost. Oštećenja sluha su gluhoća i nagluhost. Poremećaji jezično-govorne-glasovne komunikacije (glas, govor, jezik, čitanje, pisanje) su oni u kojih je zbog organskih i funkcionalnih oštećenja komunikacija govorom otežana ili izostaje. Specifične teškoće u učenju su smetnje u području čitanja (disleksija, aleksija), pisanja (disgrafija, agrafija), računanja (diskalkulija, akalkulija), specifični poremećaj razvoja motoričkih funkcija (dispraksija), mješovite teškoće u učenju, te ostale teškoće u učenju. Oštećenjem organa i organskih sustava smatraju se prirođena ili stečena oštećenja, deformacije ili poremećaji funkcije pojedinog organa ili organskih sustava koje dovodi do smanjenja ili gubitka sposobnosti u izvršavanju pojedinih aktivnosti. Intelektualnim teškoćama smatraju se stanja u kojima je značajno otežano uključivanje u društveni život, a povezano je sa zaustavljenim ili nedovršenim razvojem intelektualnog funkcioniranja, što je utvrđeno na osnovi medicinske, psihologijske, edukacijsko-rehabilitacijske i socijalne ekspertize. Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja smatraju se stanja za koje je na temelju medicinske, psihologijske, pedagoške i socijalne ekspertize utvrđeno da su uvjetovani organskim faktorom ili progredirajućim psihopatološkim stanjem, a očituju se oštećenim intelektualnim, emocionalnim i socijalnim funkcioniranjem. Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju uključuje dvije ili više teškoća predviđenih Orijentacijskom listom vrsta i stupnjeva teškoće.

Odgoj i obrazovanje darovite djece

Predškolski odgoj i naobrazba darovite djece

U smislu Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe darovito je dijete, dijete uključeno u jaslične i vrtićne programe predškolskog odgoja i naobrazbe kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja. Za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava se provedba posebnih programa predškolskog odgoja i naobrazbe, a rano otkrivanje i utvrđivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima dječjeg vrtića. Posebni program predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima i stručnjacima u području prirodnih i humanističkih znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za obrazovanje. Program provode odgojitelji i stručni suradnici u suradnji s ostalim odgojno-obrazovnim radnicima u dječjem vrtiću, a po potrebi i s odgovarajućim stručnim i znanstvenim ustanovama.

Odgoj i obrazovanje darovitih učenika u osnovnoj i srednjoj školi

Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi daroviti je učenik, učenik iznadprosječnih intelektualnih, ili akademskih, ili stvaralačkih, ili psihomotornih sposobnosti. Uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika provodi škola koja ujedno organizira dodatni rad prema sklonostima, sposobnostima i interesima darovitih učenika. Jednako tako, škola je obvezna sustavno tijekom školske godine identificirati darovite učenike, raditi s njima po posebnome programu, pratiti njihov napredak te o tome sastaviti izvješće na temelju prosudbe školskog stručnog tima.

Specifične mjere potpore

Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama

Djeca s teškoćama uključuju se u redoviti ili program javnih potreba predškolskog odgoja i naobrazbe. Programi rada za djecu s teškoćama provode se s djecom starosne dobi od šest mjeseci do polaska u školu, i to uključivanjem djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom, odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom te posebne ustanove.

Na temelju mišljenja stručnog povjerenstva (osnovanog po propisima iz područja socijalne skrbi), mišljenja stručnih suradnika (pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), više medicinske sestre i ravnatelja dječjeg vrtića kao i odgovarajućih medicinskih i drugih nalaza, mišljenja i rješenja nadležnih tijela, ustanova i vještaka, u odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom uključuju se: (1) djeca s lakšim teškoćama koja s obzirom na vrstu i stupanj teškoće, uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, a uz osnovnu teškoću nemaju dodatne teškoće, osim lakših poremećaja glasovno-govorne komunikacije; (2) djeca s težim teškoćama uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta, ako je nedovoljan broj djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.

U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u dječjem vrtiću uključuju se djeca s teškoćama kojima se vrsta i stupanj teškoće utvrđuje prema propisima iz područja socijalne skrbi, te koji, sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesima, imaju pravo i na uključivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom djecom.

Prosudbu o njihovu uključivanju donosi tim stručnjaka (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj) dječjeg vrtića koji u svrhu ostvarivanja prava na uključivanje u redovite, posebne i alternativne programe navedene djece s ostalom djecom donosi program uključivanja za svako dijete prilagođen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima.

Prema Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi, programi javnih potreba kao što su posebni programi za djecu s teškoćama u razvoju sufinanciraju se i iz sredstava državnog proračuna. Sukladno navedenom, jedinice lokalne uprave i samouprave donose programe javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja za svoje područje, te utvrđuju mjerila za financiranje programa iz svog proračuna i mjerila za sudjelovanje roditelja djece u cijeni programa. U ostvarivanju programa dječji vrtić je dužan stvarati primjerene uvjete za rast i razvoj svakog djeteta, te dopunjavati obiteljski odgoj i svojom otvorenošću uspostaviti djelatnu suradnju s roditeljima i neposrednim dječjim okružjem.

Sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi djeca s teškoćama u razvoju imaju prednost pri upisu u dječje vrtiće koji su u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u državnom vlasništvu. O upisu djeteta s teškoćama u razvoju odlučuje komisija za upis djece dječjeg vrtića na temelju dokumentacije i procjene stručnog tima o psihofizičkom statusu i potrebama djeteta za odgovarajućim programima i uvjetima koje dječji vrtić može ponuditi. Roditelj je dužan dostaviti dječjem vrtiću nalaz i mišljenje tijela vještačenja ili rješenje centra za socijalnu skrb o postojanju teškoće u razvoju djeteta, uz obvezu odazivanja na poziv dječjeg vrtića radi davanja mišljenja stručnog tima o postojanju uvjeta za integraciju djeteta u redovite programe, uključivanje u posebnu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom za djecu s teškoćama u razvoju ili uključivanje u drugi odgovarajući program koji dječji vrtić može ponuditi.

Mjerila za broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama

Veličinu dječjeg vrtića ovisno o broju odgojnih skupina djece, broj djece u odgojnim skupinama, dob djece u pojedinim odgojnim skupinama, veličinu prostorija za dnevni boravak, normative opreme te normativ neposrednog rada odgojitelja u skupini uređuje ministar nadležan za obrazovanje, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe.

Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta i broju djece s teškoćama uključene u odgojnu skupinu. S tim u svezi, u odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg vrtića, samo jedno dijete s lakšim teškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece. U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti samo jedno dijete s većim ili kombiniranim teškoćama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece smanjuje za četvero.

Broj djece s teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u dječjim vrtićima i posebnim ustanovama utvrđuje se ovisno o dobi djece i vrsti teškoće. Za djecu s istom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi: od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 3 djeteta, od 2 do 4 godine može se uključiti najviše 5 djece, od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 5 djece, od 4 do 7 godina može se uključiti najviše 7 djece. Za djecu s autizmom, djecu različite dobi i djecu s različitom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi: od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 2 djeteta, od 2 do 5 godina može se uključiti najviše 3 djeteta, od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 3 djeteta, od 6 do 7 godina može se uključiti najviše 4 djeteta.

Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoj i srednjoj školi

Novosti vezane za učenike s teškoćama sukladno Zakonu odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi su nova podjela učenika s teškoćama te integracija učenika s teškoćama u redovite osnovne škole. Nadalje, Zakonom se težište stavlja na potrebnu potporu učenicima s teškoćama u odgojno-obrazovnom procesu. Vrste potpora su: (1) Profesionalna potpora - učitelji/nastavnici, stručni suradnici, suradnici u odgojno-obrazovnom radu i mobilni stručni timovi, (2) Programska potpora - primjereni program školovanja, dopunska nastava, produženi stručni postupak, nastava u kući ili zdravstvenoj ustanovi, rehabilitacijski programi, (3) Materijalna potpora - prostorna prilagodba, prilagodba udžbenika, prilagođeni prijevoz, specifična didaktička sredstva i pomagala. Potpora u odgojno-obrazovnom procesu su, također, i suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu. Naime, školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, angažirati i druge odgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te specifičnih uvjeta u školskoj ustanovi, npr. volontere, prevoditelje znakovnog jezika, pomoćnike u nastavi i osobne pomoćnike. Nadalje, Zakonom je propisano i donošenje mreže škola kojom se, među ostalim, utvrđuju škole za učenike s teškoćama u razvoju, škole s posebnim programima za učenike s teškoćama, kao i škole bez prostornih prepreka.

Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama, odnosno Pravilnikom srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama utvrđuju se vrste primjerenih programa osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja te primjerenih oblika potpore u odgoju i obrazovanju koje ostvaruje učenik s teškoćama u redovitim ili posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama odnosno drugim ustanovama s područja zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa koje imaju odobrenje za provođenje programa odgoja i obrazovanja.

Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoj se i srednjoj školi ostvaruje prema ustrojbenim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu ili djelomičnu odgojno-obrazovnu integraciju. Školske ustanove u kojima se ostvaruju oblici integracije određuju se planom mreže škola i programa, dok se posebna mjerila prostora i opreme za obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju utvrđuju se Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoj i obrazovanja, odnosno Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoj i obrazovanja.

Potpuna se odgojno-obrazovna integracija ostvaruje uključivanjem učenika s lakšim teškoćama u redoviti razredni odjel osnovne odnosno srednje škole, odnosno provedbom redovitih ili prilagođenih nastavnih programa individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoći defektologa odgovarajuće specijalnosti, odnosno uz organizirani produženi stručni postupak nakon nastave.

Djelomična se odgojno-obrazovna integracije ostvaruje za učenike s lakom mentalnom retardacijom. Sukladno navedenom, učenici u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini svladavaju dijelove nastavnog programa (obrazovne predmete po posebnom programu), a u matičnom razrednom odjelu preostali program (odgojne predmete po redovnom programu uz maksimalnu individualizaciju).

Redoviti program uz individualizirani pristup i prilagođeni program provodi svaka škola. Model djelomične integracije (prilagođeni i poseban program) provode samo škole koje su utvrđene mrežom škola ili odlukom županijskog Ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba. Poseban program provode samo posebne odgojno-obrazovne ustanove.

Primjereni oblik školovanja za učenike s teškoćama u razvoju određuje povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta pri upisu djeteta u osnovnu školu ili tijekom školovanja, ako se pojave teškoće u razvoju koje do tada nisu postojale.

Redoviti se program uz individualizirani pristup ili prilagođeni program utvrđuju, u pravilu, za učenike s teškoćama glasovno-govorne komunikacije, za učenike manje sniženog intelektualnog funkcioniranja, učenike s oštećenjem sluha, s oštećenjem vida i motoričkim teškoćama te za učenike s blažim oblicima organski uvjetovanih poremećaja u ponašanju. Model djelomične integracije određuje se za učenike s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih teškoća u razvoju. Posebni se program utvrđuje za učenike s mentalnom retardacijom i utjecajnim teškoćama u razvoju te za učenike s višestrukim, kombiniranim teškoćama u razvoju i može se ustrojavati i ostvarivati do njihove 21 godine života

Primjereni programi odgoja i obrazovanja te primjereni oblici potpore u odgoju i obrazovanju ostvaruju se uz programsku i profesionalnu potporu te pedagoško-didaktičku prilagodbu.

Programska potpora obuhvaća različite vrste primjerenih programa odgoja i obrazovanja koji se provode u redovitim ili posebnim ustanovama, dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske programe te privremene oblike odgoja i obrazovanja sukladno mreži školskih ustanova.

Primjereni program odgoja i obrazovanja je nastavni plan i program koji omogućava odgojno-obrazovno napredovanje učenika poštujući specifičnosti njegove utvrđene teškoće, specifičnosti njegova funkcioniranja i njegove odgojno-obrazovne potrebe.

Primjereni programi odgoja i obrazovanja tijekom školovanja učenika su (1) redoviti program uz individualizirane postupke, (2) redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, (3) posebni program uz individualizirane postupke, kao i (4) posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke.

Primjereni programi odgoja i obrazovanja ostvaruju se sljedećim oblicima odgoja i obrazovanja: (1) redoviti razredni odjeli u redovitoj školi, (2) dijelom u redovitome, a dijelom u posebnome razrednom odjelu u redovitoj školi, (3) posebni razredni odjeli u redovitoj školi, (4) u posebnim ustanovama.

Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi koji se određuju kao dio primjerenog programa odgoja i obrazovanja učenika su (1) program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, (2) program produženoga stručnog postupka, (3) rehabilitacijski programi.

Primjereni program odgoja i obrazovanja učenika u redovitoj ili posebnoj ustanovi ostvaruje se u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama strukturiranim prema dobi učenika i vrsti primjerenog programa odgoja i obrazovanja.

Utvrđivanje programske potpore

Programska se potpora, osim privremenih oblika odgoja i obrazovanja, određuje tijekom postupka utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta odnosno učenika o čemu prijedlog donosi stručno povjerenstvo škole koje utvrđuje psihofizičko stanje djeteta, a rješenje o primjerenom programu odgoja i obrazovanja ured državne uprave u županiji nadležan za poslove obrazovanja odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove obrazovanja. Prilikom utvrđivanja primjerenog programa odgoja i obrazovanja za djecu/učenike kod kojih je provedeno utvrđivanje teškoća te razine potrebne potpore po propisima iz sustava socijalne skrbi može se uzeti u obzir nalaz i mišljenje iz tog postupka te sva medicinska, psihološka i edukacijsko-rehabilitacijska dokumentacija koju roditelj/skrbnik podnese.

Rješenje o primjerenom programu odgoja i obrazovanja u izreci, među ostalim, sadrži ime i prezime učenika, primjereni program odgoja i obrazovanja te dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske programe ako su određeni tijekom utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta kao i naznaku odnosi li se primjereni program na pojedine nastavne predmete ili se odnosi na cjelokupni nastavni plan i program.

Obrazloženje rješenja o primjerenom programu odgoja i obrazovanja sadrži naziv podnositelja koji je zatražio utvrđivanje primjerenog programa odgoja i obrazovanja te obrazloženje njegova zahtjeva, stručno povjerenstvo ureda koje je predložilo primjeren program odgoja i obrazovanja, vrstu teškoće/a prema točki/ama iz Orijentacijske liste vrsta zdravstvenih teškoća kao i postoji li suglasnost roditelja/skrbnika na primjereni program odgoja i obrazovanja.

U obrazloženju rješenja o primjerenom programu odgoja i obrazovanja navedena je i najbliža odgojno-obrazovna ustanova učenikovu prebivalištu/boravištu koja, sukladno mreži školskih ustanova, provodi utvrđeni primjereni program odgoja i obrazovanja.

Odgojno-obrazovna ili posebna ustanova dužna je kontinuirano pratiti rezultate odgoja i obrazovanja učenika te prema potrebi u slučaju promjene potreba i mogućnosti učenika podnijeti uredu državne uprave u županiji nadležnom za poslove obrazovanja odnosno Gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove obrazovanja zahtjev za promjenom primjerenog programa odgoja i obrazovanja.

Primjereni programi osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja

Redoviti program uz individualizirane postupke

Redoviti program uz individualizirane postupke određuje se učenicima koji s obzirom na vrstu teškoće mogu svladavati redoviti nastavni plan i program bez sadržajnog ograničavanja, ali su im zbog specifičnosti u funkcioniranju potrebni individualizirani postupci u radu. Individualizirani postupci omogućavaju različite oblike potpore, prema potrebama učenika, i to s obzirom na: samostalnost učenika; vrijeme rada; metode rada; provjeravanje vještina, znanja i sposobnosti učenika; praćenje i vrednovanje postignuća učenika; aktivnost učenika; tehnološka, didaktička i/ili rehabilitacijska sredstva za rad i primjerene prostorne uvjete.

Individualizirani postupci mogu biti iz jednog, više ili svih predmeta te za svakoga pojedinog učenika trebaju biti razrađeni kao pisani dokument, a izrađuju ga učitelji/nastavnici u suradnji sa stručnim suradnicima škole, o čemu roditelji/skrbnici učenika trebaju biti obaviješteni.

Redoviti program uz individualizirane postupke u posebnom razrednom odjelu u redovitoj školi provodi se kada su učeniku, s obzirom na vrstu teškoća i specifičnosti funkcioniranja, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja.

Redoviti program uz individualizirane postupke u posebnoj ustanovi može se odrediti učenicima kojima su, s obzirom na vrstu teškoće i specifičnosti funkcioniranja, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja koji se ne mogu osigurati u redovitoj školi, a oni se ponajprije odnose na višegodišnju rehabilitaciju učenika.

Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke

Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke određuje se učenicima koji s obzirom na vrstu teškoće ne mogu svladavati redoviti nastavni plan i program ni uz primjenu individualiziranih postupaka bez sadržajnog ograničavanja te im je zbog specifičnosti u funkcioniranju potreban individualizirani pristup u radu i sadržajna prilagodba. Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke je redoviti program koji se sadržajno i metodički prilagođava učeniku. Sadržajna prilagodba podrazumijeva prilagodbu nastavnih sadržaja redovitog programa sukladno sposobnostima i sklonostima učenika, a zahtijeva smanjivanje opsega i dubine nastavnih sadržaja. Opseg nastavnih sadržaja može se umanjiti do najniže razine usvojenosti obrazovnih postignuća propisanih nastavnim planom i programom za razred u koji je učenik uključen. Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke može biti iz jednog, više ili svih predmeta, a izrađuju ga kao pisani dokument učitelji/nastavnici za svaki pojedini nastavni predmet u suradnji sa stručnim suradnicima škole, o čemu roditelji/skrbnici učenika trebaju biti obaviješteni. Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke u posebnom razrednom odjelu u redovitoj školi provodi se kada su učeniku, s obzirom na vrstu teškoća i specifičnosti funkcioniranja, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja.

Provedba redovitog programa u srednjoj školi odnosi se na opće obrazovne predmete, strukovne predmete i stručnu praksu. Prilagodba sadržaja strukovnih predmeta i stručne prakse mora učeniku omogućavati stjecanje kompetencija potrebnih za pristup tržištu rada ili nastavak obrazovanja uz pridržavanje zahtjeva struke te se izrađuje u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i/ili Obrtničkom komorom.

Posebni program uz individualizirane postupke

Posebni program uz individualizirane postupke čini posebno strukturirani sadržaj nastavnih planova i programa izrađen prema mogućnostima i sposobnostima učenika. Posebni program uz individualizirane postupke određuje se učenicima koji s obzirom na njihovo funkcioniranje uvjetovano vrstom teškoće i/ili postojanje više vrsta teškoća ne mogu svladavati redoviti program uz individualizirane postupke ili redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Posebni program uz individualizirane postupke provodi se u posebnim razrednim odjelima redovite škole i posebnim ustanovama, ali se mogu provoditi i djelomično u redovitim, a dijelom u posebnim razrednim odjelima redovite škole. Posebne programe uz individualizirane postupke provode stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila ili stručnjaci drugih profila educirani za rad s učenicima s teškoćama.

U srednjim školama strukovne predmete i stručnu praksu po posebnom programu uz individualizirane postupke s učenicima provode predmetni nastavnici uz potporu stručnih suradnika – osobito stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Posebni programi uz individualizirane postupke provode se u redovitim i posebnim ustanovama koje utvrđuje ured državne uprave u županiji nadležan za poslove obrazovanja odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove obrazovanja sukladno mreži školskih ustanova ili drugih posebnih ustanova koje imaju odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje za provedbu posebnog programa.

Posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke

Posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke je program koji se provodi u odgojno-obrazovnoj skupini kao osnovno obvezno obrazovanje za učenike značajno sniženoga intelektualnog funkcioniranja i učenike s višestrukim teškoćama u razvoju koji se s obzirom na njihove funkcionalne sposobnosti mogu osposobiti za najjednostavnije aktivnosti svakodnevnog života i rada, a provodi se od 6. do 21. godine života. Učenik koji je završio osnovnoškolski posebni program, a ne može ili ne želi nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, može nastaviti školovanje na temelju mišljenja Zavoda za zapošljavanje u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke, ali najdulje do 21. godine života odnosno do završetka nastavne godine u kojoj navršava 21. godinu.

Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi

Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka

Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka osigurava se svim učenicima kojima je potrebna dodatna pomoć stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila u pravilu nakon odgojno-obrazovnog procesa. Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka provodi se individualnim rehabilitacijskim programima ili radom u manjim skupinama u redovitoj ili posebnoj ustanovi sukladno potrebama učenika ako nije moguće organizirati produženi stručni postupak. Program provode stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila ili stručnjaci drugih profila educirani za rad s učenicima s teškoćama. Program se ostvaruje kao posebna dodatna potpora edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka sukladno školskom kurikulumu, a plan je određen nastavnim planovima i programima odgoja i obrazovanja.

Program produženoga stručnog postupka

Produženi stručni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama organiziranim prema obrazovnim potrebama i interesima učenika prije i/ili poslije redovite nastave u redovitoj ili posebnoj ustanovi prema utvrđenoj mreži škola, a provode ga stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila i/ili odgojno-obrazovni stručnjaci drugih profila educirani za rad s učenicima s teškoćama. Program produženoga stručnog postupka uključuje pomoć u učenju, edukacijsko-rehabilitacijske programe i strukturirane slobodne aktivnosti. Program produženoga stručnog postupka određuje se školskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima odgoja i obrazovanja.

Rehabilitacijski program

Rehabilitacijski programi obuhvaćaju one postupke i aktivnosti koje pridonose povećanju učenikovih osjetilnih, motoričkih, jezično-govorno-glasovnih, kognitivnih, emocionalnih i komunikacijskih sposobnosti te vještina izvedbe aktivnosti svakodnevnog života, a koje nisu izravno vezane uz odgojno-obrazovni proces, ali povoljno utječu na rezultate učenja. Rehabilitacijski programi utvrđeni su školskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima. Izrađuju ih i provode stručnjaci odgovarajućeg profila ili stručnjaci drugih profila educirani za rad s učenicima s teškoćama. Rehabilitacijski programi u pravilu se provode izvan nastavnog procesa. Mogu se provoditi u posebnim ustanovama, a uz posebno odobrenje ministarstva mogu se provoditi i u redovitim školama koje su mrežom školskih ustanova utvrđene za provođenje programa za učenike s teškoćama u razvoju, osobito ako posebne ustanove nisu dostupne na području lokalne zajednice.

Profesionalno usmjeravanje i potpora

Profesionalnu potporu u školovanju učenika provode: (1) učitelji/nastavnici osposobljeni i educirani za rad s učenicima s teškoćama, (2) nastavnici/odgajatelji osposobljeni i educirani za rad s učenicima s teškoćama u učeničkim domovima, (3) stručni suradnici škole, (4) nadležni školski liječnik, (5) stručnjaci zavoda za zapošljavanje i drugi stručnjaci iz ustanova socijalne skrbi, zdravstvenih ustanova te drugih specijaliziranih ustanova, (6) stručnjaci iz civilnog sektora uz odobrenje nadležnog ministarstva za obrazovanje, (7) savjetnici agencija nadležnih za odgoj i obrazovanje, (8) stručni timovi, (9) suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu, (1) centri potpore. Djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova pružaju profesionalnu pomoć učenicima u sklopu svojih tjednih zaduženja odnosno radnih obveza.

Profesionalno usmjeravanje učenika obvezni je dio pripreme za upis učenika u srednju školu i provodi se tijekom završnog ciklusa osnovne škole ili prema potrebi tijekom srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, a na temelju iskazanih sposobnosti, mogućnosti i interesa učenika. U aktivnostima profesionalnog usmjeravanja učenika surađuju: učitelji/nastavnici, stručni suradnici odgojno-obrazovne ustanove, nadležni tim školske medicine, Zavod za zapošljavanje i roditelji/skrbnici. Srednje odgojno-obrazovne i posebne ustanove dužne su za upisane učenike u roku mjesec dana od početka nastave pribaviti dokumentaciju o praćenju i svladavanju programa u redovitoj osnovnoj odgojno-obrazovnoj ili posebnoj ustanovi. Posebna ustanova koja provodi srednjoškolske programe dužna je surađivati s centrima za socijalnu skrb, područnim uredima zavoda za zapošljavanje i ostalim relevantnim institucijama i pružati potporu svojim učenicima prilikom zapošljavanja i socijalizacije te o tome voditi evidenciju u trajanju tri godine nakon završenog obrazovanja. Posebna ustanova koja provodi srednjoškolske programe dužna je nakon završetka trogodišnjeg praćenja profesionalnog razvoja svojih učenika obavijestiti ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Stručni tim

Stručni tim je mobilna multidisciplinarna služba potpore redovitim odgojno-obrazovnim ustanovama u radu s učenicima s teškoćama čiji program rada odobrava Agencija za odgoj i obrazovanje. Stručni tim: (1) pruža stručnu, savjetodavnu i edukativnu potporu odgojno-obrazovnim djelatnicima, (2) pruža supervizijsku potporu stručnim suradnicima odgojno-obrazovne ili posebne ustanove, (3) pruža stručnu potporu u provedbi nastave u kući, (4) po potrebi sudjeluje u planiranju i izradi primjerenog programa osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja i prati učinke provedbe, (5) predlaže odgojno-obrazovnoj ustanovi potrebne promjene u radu s učenicima, te (5) provodi edukaciju suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu i volontera u suradnji s agencijom nadležnom za pružanje stručne potpore i provedbe stručnog usavršavanja u djelatnosti odgoja i obrazovanja, centrima potpore i organizacijama civilnog društva koji su ovlašteni za provedbu edukacije suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te volontera.

Članovi stručnog tima su stručnjaci različitih edukacijsko-rehabilitacijskih profila, psiholog, pedagog i učitelj/nastavnik osposobljen za rad s učenicima s teškoćama, zdravstveni djelatnik, a timu se mogu prema potrebi priključiti i drugi stručnjaci. Voditelja i članove stručnog tima imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje samostalno ili na prijedlog jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na četiri godine iz mreže školskih ustanova koje rade po redovitom ili posebnom programu, kao i posebnih ustanova iz sustava zdravstva i socijalne skrbi koje imaju odobrenje za provođenje programa odgoja i obrazovanja. Zadaća voditelja je voditi evidenciju o radu tima, koordinirati rad članova tima te izvješćivati o radu Agenciju za odgoj i obrazovanje.

Stručni tim u provedbi svojih zadaća na području za koje je osnovan surađuje s ustanovom odnosno agencijom nadležnom za pružanje stručne pomoći i provedbu stručnog usavršavanja u djelatnosti odgoja i obrazovanja.

Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu

Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu u redovitoj ili posebnoj ustanovi su pomoćni odgojno-obrazovni radnik, tumač/prevoditelj hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe učenike te prevoditelj hrvatskoga znakovnog jezika za gluhoslijepe učenike, a educirani su za pružanje potpore učeniku tijekom izvršavanja nastavnih, izvannastavnih i izvanučioničkih aktivnosti. Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu moraju imati suglasnost nadležnog Ministarstva (u čijoj je nadležnosti obavljanje djelatnosti te ustanove) za uključivanje u odgojno-obrazovni rad s učenicima koja se daje na prijedlog osnivača, a sukladno odluci stručnog povjerenstva ureda. Cilj potpore suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu učeniku je izjednačavanje mogućnosti učenika u svrhu osiguravanja njemu primjerenog odgoja i obrazovanja s tendencijom osamostaljivanja učenika u školskoj sredini. Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu nisu nositelji nastavnog procesa niti smiju izrađivati planove i programe te sredstva za rad s učenikom, ali moraju biti obaviješteni o njima te nisu zamjena za dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske programe namijenjene učeniku tijekom odgoja i obrazovanja.

Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu moraju završiti program edukacije za rad s učenicima prema području teškoće učenika s kojim će raditi te moraju znati prava i obveze učenika. Edukaciju suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu provodi Agencija za odgoj i obrazovanje uz suradnju stručnjaka drugih ustanova, a mogu provoditi i organizacije civilnog društva. Nositelj edukacije suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu dužan je izdati potvrdu o završenoj edukaciji. Tumači/prevoditelji hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe učenike moraju imati završenu edukaciju za tumača/prevoditelja hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe osobe, a prevoditelj hrvatskoga znakovnog jezika za gluhoslijepe učenike mora imati edukaciju za prevoditelja hrvatskoga jezika za gluhoslijepe osobe. Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu ne smiju biti članovi uže obitelji učenika kojem su dodijeljeni sukladno odredbama Obiteljskog zakona.

Pomoćni odgojno-obrazovni radnik

Pomoćni odgojno-obrazovni radnik je osoba koja pruža neposrednu pomoć učeniku ili skupini učenika u zadacima koji zahtijevaju komunikacijsku, senzornu i motoričku aktivnost učenika, u kretanju, pri uzimanju hrane i pića, u obavljanju higijenskih potreba, u svakidašnjim nastavnim, izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima, a sve prema izrađenom programu rada prema potrebama svakoga pojedinog učenika te uputama učitelja/nastavnika, stručnih suradnika škole odnosno stručnog tima. Zadaće pomoćnoga odgojno-obrazovnog radnika odnose se na nastavne, izvannastavne i izvanučioničke aktivnosti:

1. Pomoć u učenju, komunikaciji i socijalnoj uključenosti (dodatno objasniti zadatak učeniku, dodatno pročitati zadatak učeniku, usmjeravati pažnju učenika na nastavne aktivnosti, poticati učenika na izvršavanje zadanih uputa, voditi/usmjeravati učenika u izvršavanju zadataka na nastavnome materijalu, pomagati učeniku u korištenju pedagoško-didaktičkih pomagala (Brailleova stroja, taktilne i/ili elektronično-akustične opreme te drugih specifičnih pomagala i opreme), prijepis na Brailleovo pismo i ispis s Brailleova pisma na crni tisak, poticati učenika na suradnju s ostalim učenicima, poticati učenika na prihvatljive oblike ponašanja te upozoravati učenika na štetnost i posljedice neprihvatljivih oblika ponašanja, dodatno objasniti pravila rada i igre)
2. Pomoć u kretanju: voditi učenika kojemu je potrebna pomoć u kretanju, pomagati učeniku koji se kreće u kolicima pri prelaženju prepreka, voziti učenika u kolicima ako se ne može samostalno voziti)
3. Pomoć pri uzimanju hrane i pića: dodatna priprema hrane: rezanje, usitnjavanje i sl., hranjenje ovisno o potrebi učenika, pomoć pri pijenju)
   1. Pomoć u obavljanju higijenskih potreba: pomoć u kretanju (vođenje, vožnja) pri odlasku u WC, pomoć u korištenju WC-a (stavljanje na sjedalicu WC-a i pridržavanje tijekomsjedenja; higijena tijela nakon obavljene nužde; svlačenje i odijevanje odjeće; presvlačenje pelena i higijena tijela pri presvlačenju; pranje ruku nakon obavljene nužde), pomoć pri presvlačenju (skidanje i odijevanje odjeće i obuće) tijekom boravka u odgojno-obrazovnoj ustanovi ovisno o potrebi učenika i situaciji u odgojno-obrazovnoj ustanovi))
4. Pomoć u obavljanju školskih aktivnosti i zadataka: dodavanje školskog pribora, tehnička pomoć u pisanju (pridržavanje ruke i prstiju šake u funkcionalnom položaju), pisanje prema diktatu učenika, pridržavanje udžbenika, fiksiranje radnih listića i bilježnica za radnu podlogu, pomoć pri izvođenju praktičnih radova prema naputku učitelja/nastavnika i na zamolbu učenika, pomoć učeniku u provođenju prilagođenog programa tjelesno-zdravstvene kulture, pomoć učeniku u provođenju izvanučioničke nastave uz prethodnu potvrdu liječnika školske medicine za učenika izdanu na zahtjev odgojno-obrazovne ustanove u navedenu svrhu).

Tumač/prevoditelj hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe učenike i prevoditelj hrvatskoga znakovnog jezika za gluhoslijepe učenike

Tumač/prevoditelj hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe učenike i prevoditelj hrvatskoga znakovnog jezika za gluhoslijepe učenike pruža potporu u komunikaciji za gluhe odnosno potporu u komunikaciji i kretanju za gluhoslijepe učenike tijekom odgojno-obrazovnog procesa, u svakidašnjim nastavnim, izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima, a sve prema izrađenom programu rada prema potrebama svakoga pojedinog učenika te uputama učitelja/nastavnika, stručnih suradnika redovite ili posebne ustanove odnosno stručnog tima. Sva potpora pruža se u mjeri u kojoj je potrebna i potiče osamostaljivanje učenika u sklopu njegovih mogućnosti.

Zadaće tumača/prevoditelja hrvatskoga znakovnog jezika za gluhe učenike i prevoditelja za gluhoslijepe učenike u redovitoj ili posebnoj ustanovi i izvanučioničkim oblicima nastave su: (1) prevođenje u komunikacijskom obliku koji je najprimjereniji za učenika i njegovu okolinu, (2) pružanje pomoći u kretanju za slijepe učenike, (3) pružanje pomoći u kretanju za gluhoslijepe učenike i opisivanje okoline, (4) na računalu ispisivanje teksta izlaganja predavača tijekom nastave. Zadaće suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu definiraju se sukladno potrebama učenika u sklopu njegova programa rada i mogu sadržavati neke ili sve navedene aktivnosti, kao i aktivnosti specifične za funkcioniranje učenika, a koje nisu navedene u ovome pravilniku.

Prilikom izrade programa rada suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu nužno je voditi brigu o postizanju što samostalnijeg funkcioniranja učenika. Učenici koji ostvaruju pravo na pomoć suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu su oni učenici koji svladavaju nastavni plan i program škole koju pohađaju, ali imaju teškoće koje ih sprečavaju u funkcioniranju bez pomoći suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu odnosno imaju: (1) značajna motorička oštećenja zbog kojih nisu u mogućnosti obavljati osnovne životne radnje i/ili samostalno sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima, (2) značajne teškoće u komunikaciji i socijalnim interakcijama koje onemogućavaju učenika u samostalnom izvršavanju odgojno-obrazovnih aktivnosti (poremećaji iz autističnog spektra, poremećaji socijalnog funkcioniranja, neurotski i somatsko-psihološki poremećaji), (3) teškoće u intelektualnom funkcioniranju zbog kojih nisu u mogućnosti samostalno sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima u uvjetima koje redovita ili posebna ustanova ima osigurane, ali mogu pratiti utvrđen primjereni program odgoja i obrazovanja, (4) senzoričke teškoće povezane s oštećenjem vida ili oštećenjem sluha zbog kojih nisu u mogućnosti samostalno sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima, (5) ponašanja koja ih značajno ometaju u funkcioniranju i ugrožavaju njihovu fizičku sigurnost i fizičku sigurnost drugih učenika, a uključeni su u neki od oblika psihosocijalnih tretmana izvan školske ustanove.

Voditelj programa suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu je djelatnik redovite ili posebne ustanove kojeg za svaku redovitu ili posebnu ustanovu imenuje ravnatelj u pravilu iz redova stručnih suradnika redovite ili posebne ustanove.

Zadaće voditelja suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu su: (1) izraditi program rada suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu u suradnji s drugim djelatnicima redovite ili posebne ustanove koji su uključeni u odgojno-obrazovni rad s učenikom, (2) uputiti suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu u rad s učenikom, (3) pratiti rad suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu, (4) koordinirati sve aktivnosti vezane uz rad suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu u odgojno-obrazovnoj ustanovi, (5) kontaktirati druge stručne institucije.

Zahtjev za ostvarivanjem prava učenika na suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu tijekom školske godine podnosi redovita ili posebna ustanova koju učenik pohađa ili roditelj/skrbnik učenika osnivaču.

Zahtjevu, koji podnosi redovita ili posebna ustanova mora biti priložena sljedeća dokumentacija: (1) opis funkcioniranja učenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa iz kojeg mora biti vidljiva potreba za uključivanjem suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu unatoč svim aktivnostima koje je redovita ili posebna ustanova poduzela radi potpune integracije učenika (navesti aktivnosti koje su poduzete), (2) razred i ukupan broj učenika u razredu, (3) mišljenje predškolske ustanove (ako je učenik pohađao dječji vrtić) koje će sadržavati opis funkcioniranja učenika za učenike polaznike 1. razreda osnovne redovite ili posebne ustanove/mišljenje osnovne redovite ili posebne ustanove koje sadrži opis funkcioniranja učenika za učenike polaznike 1. razreda srednje redovite ili posebne ustanove, (4) mišljenje stručnog povjerenstva škole za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta o potrebi uključivanja suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu koje uključuje nalaz i mišljenje nadležnoga školskog liječnika, (5) suglasnost roditelja/skrbnika za uključivanjem suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu i dostava potrebne dokumentacije, (6) rješenje o primjerenom programu odgoja i obrazovanja za učenika, (7) nalaz o uključenosti učenika u psihosocijalni tretman izvan redovite ili posebne ustanove (samo za učenike čije ponašanje ugrožava njegovu fizičku sigurnost i fizičku sigurnost drugih učenika), (8) ime i prezime voditelja suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu u redovitoj ili posebnoj ustanovi, (9) prijedlog tjednog zaduženja suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu i (10) program rada suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu.

Centri potpore

Centar potpore je ustanova koja se, uz svoju primarnu djelatnost (odgoj, obrazovanje i rehabilitacija učenika), bavi pružanjem rehabilitacijske, stručno-metodološke potpore redovitim ili posebnim ustanovama koje pohađaju učenici i razvijanjem usluga u zajednici potrebnih učenicima. Centri potpore mogu biti i redovite ustanove ako zadovoljavaju uvjete za dobivanje statusa. Centri potpore specijalizirani za rad s učenicima s određenom vrstom teškoće obavljaju, uz svoju primarnu djelatnost, i sljedeće poslove: (1) organiziraju i provode stručna usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika u svrhu informiranja o razvojnim osobitostima i funkcioniranju učenika s teškoćama, (2) sudjeluju u edukaciji suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu, (3) organiziraju stručnu potporu u radu i edukaciju voditelja programa suradnika u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu, (4) pružaju organizacijsku potporu redovitoj ili posebnoj ustanovi, (5) pružaju potporu odgojno-obrazovnim djelatnicima kada za to postoji potreba, (6) pružaju rehabilitacijsku potporu učenicima integriranim u redovite ustanove, (7) pružaju potporu i edukaciju roditeljima/skrbnicima, (8) razvijaju nove inovativne metodologije i tehnike prenošenja znanja učenicima, (9) surađuju sa znanstvenom i sveučilišnom zajednicom.

Mreža centara potpore koju određuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ima cilj pružanje stručne i znanstveno utemeljene potpore svim redovitim ili posebnim ustanovama Republike Hrvatske i osiguravanje jednakih uvjeta svim učenicima u Republici Hrvatskoj vodeći računa o regionalnoj dostupnosti tih usluga.

Broj učenika u razrednom odjelu u osnovnoj školi

Sva djeca s prebivalištem u Republici Hrvatskoj imaju pravo na osnovno obrazovanje pod istim uvjetima. S tim u svezi, 2008. doneseni su Državni pedagoški standardi osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja kojima su posebno uređena pitanja djece s teškoćama. Jednako tako, u lipnju 2011. godine donesena je Mreža školskih ustanova kojom se utvrđuju osnovnoškolske ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje uključujući i posebne programe za učenike s teškoćama.

Novina vezana za učenike s teškoćama sukladno Državnim pedagoškim standardima osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, odnosno Pravilniku o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi su manji broj učenika u razrednom odjelu te veći broj stručnih suradnika u osnovnim školama. Sukladno navedenom, optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. U razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama te se broj smanjuje za 2 učenika pri uključenju jednog učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Jednako tako, propisan je pratitelj za učenike s teškoćama za izvođenje nastave izvan prostora škole i to jedan pratitelj za 1 učenika s oštećenjem vida, sluha, motoričkim oštećenjima, s autizmom ili značajno sniženim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te za 5 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti ili s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove.

Broj stručnih suradnika u osnovnoj školi

Svaka redovita osnovna škola koja ima 180 učenika zapošljava 2 stručna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. Osnovna škola koja ima više od 180, a manje od 500 učenika zapošljava 3 stručna suradnika, a škola koja ima više od 500 učenika zapošljava 4 stručna suradnika. Osnovna škola koja ima od 15 do 20 učenika s rješenjem o primjerenom obliku školovanja, integriranih u redovite razredne odjele, ima pravo na stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, dok se zdravstveni radnik zapošljava sukladno potrebama učenika uz odobrenje ministarstva nadležna za obrazovanje. Za učenike s teškoćama za izvođenje nastave izvan prostora škole potrebno je osigurati pratitelja za jednog učenika s oštećenjem vida, sluha, s motoričkim oštećenjima, s autizmom ili značajno sniženim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju, do pet učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, do pet učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove. Školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, angažirati odgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te specifičnih uvjeta u školskoj ustanovi. Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u školskoj ustanovi odnose se, među ostalim, i na rad s učenicima s teškoćama. Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu koji sukladno potrebama školske ustanove pomažu odgojno-obrazovni i nastavni rad (volonteri, prevoditelji znakovnog jezika, pomoćni odgojno-obrazovni radnici), nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.

Financiranje učenika s teškoćama u osnovnoj školi

Pošto sva djeca s prebivalištem u Republici Hrvatskoj imaju pravo na osnovno obrazovanje pod istim uvjetima, za učenike s teškoćama osigurava se besplatan prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja.

Udžbenici

Kao pomoć u postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva, metoda i oblika rada, u osnovnoj školi se upotrebljavaju udžbenici i pripadajuća dopunska nastavna sredstva koje je odobrilo ministarstvo nadležno za obrazovanje prema odredbama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu.

Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju u srednjoj školi

Srednjoškolskim se obrazovanjem u Republici Hrvatskoj svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Jedno od načela obrazovanja na razini srednjeg obrazovanja u Republici Hrvatskoj je načelo jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima. S tim u svezi, obrazovanje se učenika s teškoćama u razvoju u srednjoj školi organizira uz primjenu individualiziranih postupaka u redovitim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama, a učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama. Strukovni programi za učenike s teškoćama omogućavaju stjecanje zanimanja svima koji su osnovnoškolsko obrazovanje završili prema primjerenim (prilagođenim ili posebnim) programima školovanja. Sukladno načelu jednakih obrazovnih šansi 2008. godine doneseni su Državni pedagoški standardi srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« br. 63/08. i 90/10.), a godine 2011. kao i Mreža srednjoškolskih ustanova i programa (»Narodne novine« br. 70/11.). Državnim pedagoškim standardima srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja posebno su uređena pitanja djece s teškoćama u razvoju a Mrežom su školskih ustanova i programa obrazovanja utvrđene srednjoškolske ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, uključujući i posebne programe za učenike s teškoćama.

Broj učenika u razrednom odjelu u srednjoj školi

Novina vezana za učenike s teškoćama sukladno Državnim pedagoškim standardima srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja je manji broj učenika u razrednom odjelu te veći broj stručnih suradnika u školama. Optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 24, a razredni se odjel može ustrojiti i s 20 učenika, ali ne s više od 28 učenika. U razredni odjel mogu biti uključena najviše tri učenika s teškoćama. Ako je u razredni odjel uključen jedan učenik s teškoćama, razredni odjel ne može imati više od 26 učenika, s dva uključena učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 23 učenika, a s tri uključena učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 20 učenika.

Broj stručnih suradnika u osnovnoj školi

Škola do 180 učenika zapošljava 2 stručna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. Škola s više od 180, a manje od 500 učenika zapošljava 3 stručna suradnika sukladno vrstama i opsegu programa koje izvodi. Škola s više od 500 učenika zapošljava 4 stručna suradnika po istom kriteriju odabira profila stručnog suradnika. Ukoliko je u rad škole uključeno više od 20 učenika s teškoćama koji se školuju po posebnim programima, kao i učenika s poremećajima u ponašanju, škola treba zapošljavati i stručne suradnike onoga specifičnog profila koji su neophodni za izvođenje odgojno-obrazovnog procesa. Škola prema potrebi može zaposliti i druge profile stručnih suradnika ili veći broj navedenih stručnih suradnika, ukoliko lokalna zajednica ili druga pravna osoba trajno preuzima financiranje tog rada.

Financiranje prijevoza učenika s teškoćama u srednjoj školi

Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, za učenike s teškoćama osiguran je prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja.

=Udžbenici

Kao pomoć u postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva, metoda i oblika rada, u srednjoj školi se upotrebljavaju udžbenici i pripadajuća dopunska nastavna sredstva koje je odobrilo ministarstvo nadležno za obrazovanje prema odredbama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN, 27/10., 55/11.).

Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja pod jednakim uvjetima. Za učenike s teškoćama koji srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama prema posebnim obrazovnim programima upisno se područje određuje prema najbližoj školi koja provodi obrazovanje prema odgovarajućem programu.

Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole

Upis u I. razred srednje škole reguliran je odlukom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, koju svake godine donosi ministar nadležan za obrazovanje, a sukladno kojom se kandidati koji su završili osnovno obrazovanje upisuju u I. razred srednje škole u skladu s planiranim brojem upisnih mjesta. Sukladno navedenoj odluci, kandidat s teškoćama u razvoju ima pravo izravnoga upisa u programe obrazovanja za koje posjeduje stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje te ako zadovolji na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama u kojima je to uvjet za upis.

Kandidati s teškoćama u razvoju su kandidati čije su teškoće u razvoju utvrđene u postupku vještačenja u sustavu socijalne skrbi tijekom pohađanja najmanje jednoga od posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja i/ili su osnovnu školu završili prema rješenju ureda državne uprave u županiji odnosno Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba o primjerenom obliku školovanja.

Za ostvarenje prava izravnoga upisa kandidat obvezno prilaže rješenje ureda državne uprave u županiji odnosno Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba o primjerenom obliku školovanja u osnovnoj školi, stručno mišljenje nadležnoga školskog liječnika (specijalist školske medicine), koji je pratio učenika tijekom prethodnog obrazovanja o utvrđenim zdravstvenim smetnjama koje mogu značajnije sužavati mogući izbor obrazovnih programa i zanimanja, a na osnovi specijalističke medicinske dokumentacije, stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o sposobnostima i motivaciji učenika za najmanje tri primjerena programa obrazovanja (strukovnoga, umjetničkoga i/ili gimnazijskoga).

Kandidati koji su osnovno obrazovanje završili po redovitome nastavnom planu i programu uz individualizirani pristup, kao i učenici koji su osnovno obrazovanje završili po prilagođenome nastavnom planu i programu, mogu nastaviti školovanje po redovitome nastavnom planu i programu srednjega obrazovanja s individualiziranim pristupom, po prilagođenome nastavnom planu i programu srednjega obrazovanja, ili, iznimno, po posebnome nastavnom planu i programu u srednjim školama ili posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama odnosno ustanovama socijalne skrbi koje imaju odobrenje za provođenje srednjoškolskih programa za učenike s teškoćama u razvoju.

Kandidati koji su osnovno obrazovanje završili po posebnom nastavnom planu i programu mogu nastaviti školovanje po posebnom nastavnom planu i programu u srednjim školama ili posebnim odgojno obrazovnim ustanovama, odnosno ustanovama socijalne skrbi koje imaju odobrenje za provođenje srednjoškolskih programa za učenike s teškoćama u razvoju.

Vrednovanje

Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi utvrđuju se načini, postupci i elementi vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi.

Uspjeh redovitih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a učenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz vladanja. Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene iz vladanja opisno. Ocjene učenika s teškoćama iskazuje se opisno ili brojčano, ovisno o programu u koji je uključen.

Kod učenika s teškoćama vrednuje se njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. Načine, postupke i elemente vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavaju individualne programe i posebne kurikulume uključujući i vladanje, učitelji/nastavnici trebaju primjeriti teškoći i osobnosti učenika. Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove. Načini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama stručnoga tima za pojedino područje, primjereni stupnju i vrsti teškoće te jasni svim sudionicima u procesu vrednovanja. Razinu razvijenosti kompetencija učenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu njegova teškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastale zbog teškoće moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj. na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno. Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole. Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole. Srednje obrazovanje učenika gimnazijskih programa obrazovanja završava polaganjem državne mature. Sadržaj, uvjeti, način i postupak polaganja državne mature i ispita državne mature propisani su Pravilnikom o polaganju državne mature. Ispite državne mature mogu polagati i učenici u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine i čije srednje obrazovanje završava izradbom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole. Učenici, odnosno pristupnici s teškoćama ispite državne mature polažu uz primjenu prilagođene ispitne tehnologije.

Odgoj i obrazovanje darovite djece

Odgojno-obrazovna ustanova dužna je otkrivati talentirane i darovite učenike te osigurati razvoj njihovih sposobnosti, usmjeriti se na zadovoljavanje posebnih spoznajnih, socijalnih, emocionalnih i tjelesnih potreba talentirane i darovite djece i učenika, uz stalno praćenje i vrjednovanje njihovih postignuća.

Iako među talentiranom i darovitom djecom i učenicima postoje znatne razlike, opisuje ih se kao one koji imaju veće spoznajne mogućnosti, razvijenu sposobnost bržega razumijevanja složenih ideja i pojmova, uče brže i s dubljim razumijevanjem od svojih vršnjaka, pokazuju veliku znatiželju za određeno područje, stvaralačke mogućnosti, domišljatost i sposobnost stvaranja velikoga broja ideja te sposobnost sagledavanja s različitih motrišta.

Predškolski odgoj i naobrazba darovite djece

Za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava se provedba posebnih programa predškolskog odgoja i naobrazbe. Rano otkrivanje i utvrđivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima dječjeg vrtića. Posebni program predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima i stručnjacima u području prirodnih i humanističkih znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za obrazovanje. Program provode odgojitelji i stručni suradnici u suradnji s ostalim odgojno-obrazovnim radnicima u dječjem vrtiću, a po potrebi i s odgovarajućim stručnim i znanstvenim ustanovama.

Programi za darovitu djecu ostvaruju se u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama dječjih vrtića te u kraćim posebno prilagođenim programima primjerenim sposobnostima, potrebama i interesima djeteta u dogovoru s roditeljima.

Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima, dodatnim programskim sadržajima, stalnoj suradnji s roditeljima, praćenju djetetova napredovanja, te stalnoj suradnji sa stručnjacima i znanstvenim ustanovama.

Posebni programi predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:

1. prošireni redoviti programi koji su djelomično prilagođeni djetetovim izraženim interesima, sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima #programi rada u manjim skupinama djece istih ili sličnih sposobnosti, sklonosti i interesa organiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logičko-didaktičke igre, rad na multimedijskom računalu i slično),
2. posebno prilagođeni programi dopunjeni sadržajima koji potiču razvoj specifičnih područja darovitosti, uz poštovanje razvojnih specifičnosti darovitog djeteta, a ostvaruju se kao: igraonice za darovitu djecu sličnih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece), programi specifičnih sadržaja za djecu sličnih sposobnosti, interesa i talenata (glazbena, likovna, športska, jezična, kreativna igraonica) te individualni mentorski rad.

Odgoj i obrazovanje darovitih učenika

Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Škola je obvezna sustavno tijekom školske godine identificirati darovite učenike, raditi s njima po posebnome programu, pratiti njihov napredak te o tome sastaviti izvješće na temelju prosudbe školskog stručnog tima.

Težnja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i postignućima zahtijeva pridavanje većega značenja otkrivanju iznadprosječne i darovite djece i stvaranju mogućnosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili više područja. Zadaća učitelja je zamijeniti uobičajenu razrednu situaciju u kojoj su se sadržaji, metode i oblici rada prilagođavali prosječnoj većini u razredu. Uočavanje darovitih učenika i poticanje razvoja njihove darovitosti izradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima, motivacijom i sposobnostima darovitih učenika je obveza učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi.

Način organizacije odgojno-obrazovnoga rada i programa za darovite učenike

Škola je dužna darovitim učenicima osigurati uključenost u odgojno-obrazovni program u skladu s razinom i vrstom njihove darovitosti, te dodatnu nastavu i druge oblike rada koji potiču njihove sposobnosti i stvaralaštvo. Oblikovanje individualiziranoga kurikuluma zahtijeva odgovarajuću prilagodbu, odnosno razlikovnost (diferencijaciju) sadržaja ili tema i vrijeme savladavanja sadržaja te tijeka poučavanja i oblika rada.

Razlikovnost (diferencijacija) se odnosi na prilagodbu sadržaja učenja (ubrzanje, sažimanje, mijenjanje, reorganiziranje, prilagodljiv tempo rada, korištenje naprednijim i složenijim materijalima, konceptima i sl.); procesa učenja (intelektualno zahtjevniji problemski zadatci, pitanja otvorenoga tipa koja pokreću višu misaonu razinu – istraživanje, otkrivanje novoga, preispitivanje poznatoga, samostalno učenje te upute koje potiču ostvarenje viših razina mišljenja); proizvode učenja (npr. plakat, seminarski rad, predavanje drugim učenicima, problemski zadatci za druge učenike, mentorstvo darovitih učenika drugim učenicima) te okružje učenja (koje omogućuje slobodnu komunikaciju, potiče neovisnost, stvaralaštvo, inovativnost i slično).

Programi u redovitoj nastavi

Obogaćenje. Obogaćenje označava horizontalnu prilagodljivost unutar cijeloga kurikuluma. Ono označava vrstu učenja koje je izvan osnovnoga programa koji djeca uče, odnosno predstavlja dodatak općemu kurikulumu, ali ga ne mijenja. Može se ostvarivati sa skupinom djece i učenika koji rade zajedno na kakvu dodatnomu sadržaju unutar kurikuluma.

Proširenje. Proširenje predstavlja vertikalnu prilagodljivost koja učeniku omogućuje brže napredovanje kurikulumom. Može sadržavati ubrzanje (akceleracija), kada učenici »preskaču« dijelove gradiva kako bi se brže kretali prema cilju. Također, sadržaje se općega kurikuluma može obogatiti tako da postanu složeniji, čime se učenika uvodi u dublje upoznavanje pojedinih sadržaja, uz napredovanje njemu svojstvenom brzinom.

Ubrzanje (akceleracija). Ubrzanje znači ranije uključenje učenika u redovito osnovnoškolsko obrazovanje ili mogućnost prelaska u više razrede, i to tijekom iste školske godine. Ubrzanje može biti unutar samo jednoga predmeta. Odluka o ranijemu uključivanju i prelasku u više razrede donosi se nakon pomne procjene o njegovu utjecaju na pojedinoga učenika, a kad je jednom provedeno, zahtijeva pozorno praćenje kako ono utječe na učenika. Pri donošenju ove odluke osobito treba uzeti u obzir učenikovu dob, emocionalni i tjelesni razvoj, potporu roditelja, obrazovnu potporu i učenikovo zanimanje i motiviranost.

Mentorstvo. Mentori za pojedina područja stručnjaci su koji, osim prenošenja znanja i razvijanja vještina i sposobnosti, imaju ulogu voditelja, učitelja, uzora i prijatelja darovitoga učenika. Daroviti mogu biti podložni teškoćama koje proizlaze iz nesklada intelektualnoga, društvenoga i emocionalnoga stupnja zrelosti pa im mentor, uz akademsku, pruža društvenu i emocionalnu podršku. Dakle, mentorstvo ima dvojaku ulogu: pomoć pri razvijanju talenta ili darovitosti i podupiranje suradnjom i suosjećanjem. Mentori mogu biti učitelji, odnosno nastavnici, stručni suradnici, stariji učenici, volonteri te gostujući stručnjaci.

Natjecanja. Učenici se upućuju na različita natjecanja s područja koja ih zanimaju, koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, čime im se pruža prilika za iskazivanje sposobnosti i talenata te njihovo vrjednovanje i samovrjednovanje. Smatra se da natjecanja mogu poslužiti za prepoznavanje talentirane i darovite djece i učenika te kao odgojno-obrazovna ponuda. Natjecanja mogu biti gradska i općinska, županijska, državna i međunarodna te pojedinačna i skupna.

Programi izvan redovite nastave

Programi izvan redovite nastave odnose se na različite izvannastavne aktivnosti, radionice, ljetne i zimske škole i klubove, u kojima djeca i učenici pohađaju programe prema svojim posebnim područjima talentiranosti, darovitosti i sklonosti.

Programi izvrsnosti

Programi izvrsnosti jesu odgojno-obrazovna podrška darovitima u razvijanju njihovih naglašenih sklonosti i mogućnosti. Ostvaruju se u suradnji škole sa znanstveno-istraživačkim ustanovama, s gospodarstvom, s istaknutim stručnjacima za pojedino područje te s različitim udrugama. Mogu se provoditi na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Programe izvrsnosti prijavljuje škola sama ili u suradnji s drugim ustanovama ili stručnim osobama, a odobrava ih ministarstvo nadležno za obrazovanje, nakon postupka vrjednovanja. Programi se izvrsnosti ostvaruju seminarima, ljetnim i zimskim školama, kampovima za darovite, učeničke skupine, učenje putem interneta.

Kako bi se učinkovitije odgovaralo na potrebe darovitih, osim rada s djecom i učenicima, na trajnomu stručnomu razvoju u programima izvrsnosti radi se i s roditeljima, odgojiteljima i učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima.

Školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, angažirati odgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te specifičnih uvjeta u školskoj ustanovi. Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u školskoj ustanovi odnose se, među ostalim, i na rad s s darovitim učenicima. Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu koji sukladno potrebama školske ustanove pomažu odgojno-obrazovni i nastavni rad (volonteri, prevoditelji znakovnog jezika, pomoćni odgojno-obrazovni radnici), nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.