Strategije i mjere koje se odnose na promicanje i pružanje cjeloživotnog učenja sastavni su dio svih ključnih nacionalnih strateških i drugih dokumenata najviše razine kojima se upravlja razvojem obrazovnog sustava.
Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje
Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje usvojen je 2011. godine.
Temeljna značajka Nacionalnog okvirnog kurikuluma je prijelaz na sustav kompetencija i postignuća učenika (ishodi učenja), za razliku od prethodnog kurikuluma koji je bio sadržajno orijentiran. Nacionalnim okvirnim kurikulumom postiže se usklađivanje svih razina odgoja i obrazovanja koje prethode razini visokog obrazovanja.
Dokumentom se definiraju osnovne obrazovne vrijednosti, ciljevi obrazovanja, načela i ciljevi obrazovnih područja, vrednovanje postignuća učenika te vrednovanje i samovrednovanje provedbe nacionalnog kurikuluma. U dokumentu se također opisuju međupredmetne teme i njihovi ciljevi, određuju očekivana postignuća učenika za obrazovna područja po razinama i navodi struktura predmeta svakog obrazovnog područja.
Osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje Europske unije obuhvaćene su kurikulumom kao osnovne kompetencije obrazovne politike Republike Hrvatske.
Sveobuhvatne nacionalne strategije koje uključuju pristupe i mjere cjeloživotnog učenja
Vlada Republike Hrvatske je 2022. godine donijela dvije sveobuhvatne strategije koje uključuju ciljeve i mjere vezane uz obrazovanje i cjeloživotno učenje, dok je Hrvatski sabor usvojio Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine u kojoj je sveobuhvatan i kontinuiran razvoj digitalnih vještina predviđen na svim razinama obrazovanja i cjeloživotnog učenja.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026.
Jedan od ciljeva mjera vezanih uz strukturne promjene odnosi se na reformu obrazovnog sustava u smislu jačanja stjecanja osnovnih kompetencija koje predstavljaju temelj za cjeloživotno učenje te unaprjeđenja vještina u skladu s promjenama u društvu, tehnološkom razvoju i gospodarstvu potreba.
Planom se podupire modernizirani sustav znanosti i obrazovanja koji omogućuje cjeloživotno učenje i prilagodbu svih generacija novim okolnostima. U vrijeme kada su određeni obrazovni procesi djelomično ili potpuno digitalizirani, nužno je pridonijeti reformama i ulaganjima u kvalitetno obrazovanje koje će djecu i mlade pripremiti za izazove i radna mjesta budućnosti, uz kvalitetnu obrazovnu infrastrukturu.
Planom se uvodi sustav vaučera kojim se želi poduprijeti cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina, posebno zelenih i digitalnih. To je model financiranja cjeloživotnog učenja zaposlenih i nezaposlenih osoba s ciljem stjecanja vještina potrebnih za tržište rada. Vaučer je financijski instrument za dodjelu javnih sredstava za obrazovanje odraslih i njegova je vrijednost 39 milijuna EUR.
Više informacija o sustavu vaučera možete pronaći u poglavlju 3. Financiranje obrazovanja/3.3. Financiranje obrazovanja i osposobljavanja odraslih.
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine
Nacionalna razvojna strategija ističe obrazovanje kao glavno sredstvo razvoja društva i njegovih građana. U svom strateškom cilju 2: Obrazovani i zaposleni ljudi, strategija naglašava tri ključna cilja: pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i osposobljavanju, stjecanje i razvoj osnovnih i strukovnih kompetencija te razvoj visokog obrazovanja. Pristup cjeloživotnog učenja temelj je provedbe svih obrazovnih ciljeva. Osim toga, strategija je usmjerena na poboljšanje kvalitete i relevantnosti programa obrazovanja odraslih kako bi se povećao udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja.
Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine
Strategija digitalne Hrvatske obuhvaća 4 strateška cilja: razvoj i inovacija digitalnog gospodarstva, digitalizacija javne uprave, razvoj, dostupnost i primjena širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža i razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta. Jedno od prioritetnih područja u okviru strategije jest digitalna tranzicija kao potpora razvoju obrazovnog i istraživačkog sustava. Strategija 2032. uključuje relevantne globalne ciljeve UN-a za održivi razvoj, čiji je jedan od ciljeva osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje uz promicanje cjeloživotnog učenja. Daljnjom digitalizacijom cjelokupnog obrazovnog sektora osigurat će se kvalitetnije obrazovanje, s posebnim naglaskom na cjeloživotno učenje radi stjecanja digitalnih kompetencija.
Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine
Ovim dokumentom, usvojenim 2023. godine, razrađuju se ključni ciljevi postavljeni Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u području obrazovanja. Ključna područja intervencije su: upravljanje i unaprjeđenje sustava na središnjoj razini (pravni, organizacijski, financijski okvir i mehanizmi osiguranja kvalitete), potpora pružateljima obrazovanja (osnaživanje infrastrukturnih, materijalnih i ljudskih potencijala) i potpora polaznicima (pristup sustavu, uspješnost u sustavu i tranzicija kroz sustav).
Zakon o obrazovanju odraslih, 2021.
Obrazovanje odraslih dio je koncepta cjeloživotnog obrazovanja kojim se promiče ideja o profesionalnoj mobilnosti kroz širok raspon obrazovnih programa namijenjenih odraslima koji se žele osposobljavati za nove vještine, usavršavati u struci ili prekvalificirati.
Stupanjem na snagu novog Zakona o obrazovanju odraslih 2021. godine sustav obrazovanja odraslih u potpunosti je usklađen s propisima kojima se uređuje predtercijarno obrazovanje u Hrvatskoj, posebno onima kojima se osigurava standardizirana kvaliteta i priznavanje kvalifikacija stečenih obrazovanjem odraslih.
Novim zakonom uvedene su i mogućnosti stjecanja mikrokvalifikacija i priznavanja prethodnog učenja (programi vrednovanja) čime se otvaraju mogućnosti horizontalne i vertikalne mobilnosti kroz sustav.
Ostale mjere za poticanje cjeloživotnog učenja
Republika Hrvatska od 2014. godine provodi inicijativu Garancija za mlade. Garancija za mlade novi je pristup rješavanju problema nezaposlenosti mladih, čiji je cilj aktivirati na tržištu rada sve osobe mlađe od 30 godina u Hrvatskoj.
Mjere Garancije za mlade provode se u suradnji s drugim institucijama, odnosno svaka nadležna institucija koja provodi određene mjere pridonosi olakšavanju prijelaza s obrazovanja na tržište rada. Te institucije sudjeluju u radu Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske i Savjeta za provedbu Plana implementacije Garancije za mlade, čiji rad koordinira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Sve mjere koje se trenutno provode u okviru Garancije za mlade u Republici Hrvatskoj navedene su u dokumentu pod nazivom Plan implementacije Garancije za mlade.
Tjedan cjeloživotnog učenja nacionalna je godišnja obrazovna kampanja koju provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih s ciljem podizanja svijesti o važnosti učenja i obrazovanja. To je inicijativa UNESCO-a pokrenuta 1999. godine, a obilježava se svake godine u mnogim zemljama kako bi se javnost senzibilizirala za cjeloživotno učenje, promicala kultura učenja i potaknula osobna motivacija.
Kroz brojne aktivnosti u sklopu tjedna, građane se motivira da se uključe u neki oblik učenja. Kroz aktivnosti tjedna cjeloživotnog učenja podiže se svijest i o činjenici da učenje nije ograničeno na određenu dob, nego je važno i korisno u svim razdobljima života – od predškolske dobi do starosti.
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih provela je tijekom 2019. i 2022. godine medijsku kampanju „Vještine su svuda oko nas” u svrhu promicanja strukovnog obrazovanja kao poželjnog izbora karijere.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) je 2019. godine provelo medijsku kampanju pod geslom „Gdje su ruke, ima i struke“. Ciljana publika kampanje bili su učenici završnih razreda osnovnih škola i njihovi roditelji. Poseban cilj kampanje bio je potaknuti učenike na upis u strukovne programe koji nude osposobljavanje za deficitarna zanimanja i ona za koja učenici ne pokazuju dovoljno zanimanja.