Obrazovanje se u znatnoj mjeri financira iz javnog proračuna. No, financiranje pojedinačnih razina obrazovanja, počevši od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja do visokog i daljnjeg obrazovanja, znatno se razlikuje.

U nastavku je naveden popis približne raspodjele sredstava po izvorima za svaku razinu obrazovanja (zbroj udjela u svakom retku trebao bi biti 100).

* Obrazloženje tablice: udio koji financira država podrazumijeva prihode države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, udio koji financiraju drugi podrazumijeva prihode iz inozemstva u slučaju škola, a u slučaju visokog obrazovanja vlastiti dohodak na tržištu, a udio koji financiraju kućanstva podrazumijeva prihode koji bilježe plaćanja građana ili učenika/studenata. Nema dostupnih podataka o raspodjeli sredstava po izvorima za obrazovanje i osposobljavanje odraslih.

Sredstva za javne potrebe u području jedinstvenog osnovnoškolskog (razredna i predmetna nastava) i srednjoškolskog obrazovanja osigurana su iz: državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvora osnivača ako je osnivač bilo koja druga fizička ili pravna osoba, prihoda od komercijalne djelatnosti i drugih namjenskih prihoda, naknada koje se plaćaju za posebne usluge i djelatnosti koje pruža ustanova, donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom.

Sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 151/22), predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neovisno ili s drugom stranom, prati izvršenje proračuna, financijske transakcije i korištenje sredstava u skladu s njihovom namjenom. U skladu sa statutom načelnik općine, gradonačelnik grada ili župan prati financijska, materijalna i računovodstvena pitanja proračunskih i neproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ministarstvo financija nadzire poštivanje Zakona o korištenju proračunskih sredstava od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i neproračunskih korisnika.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, nadzor i kontrolu nad trošenjem sredstava osiguranih obrazovnim ustanovama iz državnog proračuna obavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a nadzor i kontrolu nad trošenjem sredstava osiguranih obrazovnim ustanovama iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih izvora obavlja osnivač školske ustanove (županija ili općina/grad).

Ministarstvo financija obavlja poslove financijskog i proračunskog nadzora korisnika proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Državni ured za reviziju provodi reviziju državnih prihoda i rashoda, financijskih izvještaja i financijskih transakcija jedinica državnog sektora i lokalnih jedinica u skladu sa svojim planom.

Osim toga, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kao i županije, Grad Zagreb, gradovi koji su županijska sjedišta s više od 50 zaposlenih i gradovi s više od 35.000 stanovnika, moraju osnovati samostalnu jedinicu za unutarnju reviziju.

Sveučilišta su također dužna uspostaviti funkciju unutarnje revizije.

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića. Dječji vrtić mogu osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerske zajednice te druge pravne i fizičke osobe.

Sukladno članku 42. Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, troškove smještaja djece u vrtićima (odnosno ekonomski trošak dječjeg vrtića) snose osnivači ustanove i roditelji (udio roditelja u cijeni dječjeg vrtića). Trošak smještaja djeteta u dječji vrtić pokriva sljedeće troškove: troškovi osoblja (bruto plaća, naknada i materijalna prava osoblja) koje zapošljava pružatelj programa predškolskog obrazovanja, prehrana djece, uvjeti smještaja djece (materijalni troškovi, energija i komunalne usluge, tekuće održavanje objekta i opreme), nabava namještaja i opreme, opskrba potrošnim materijalima.

Opće obrazovanje

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, sredstva za javne potrebe u području osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja osiguravaju se iz:

• državnog proračuna
• proračuna jedinice lokalne i (područne) regionalne samouprave
• izvora osnivača ako je osnivač bilo koja druga fizička ili pravna osoba
• prihoda od komercijalne djelatnosti i ostalih namjenskih prihoda
• naknada koje se plaćaju za posebne usluge i djelatnosti koje pruža ustanova
• donacija i drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Prema Zakonu, nadzor i kontrolu nad trošenjem sredstava osiguranih obrazovnim ustanovama iz državnog proračuna obavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a nadzor i kontrolu nad trošenjem sredstava osiguranih obrazovnim ustanovama iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih izvora obavlja osnivač.

Odjel za financijski i proračunski nadzor Ministarstva financija obavlja poslove financijskog i proračunskog nadzora proračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Državni ured za reviziju provodi reviziju državnih prihoda i rashoda, financijskih izvještaja i financijskih transakcija korisnika državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica u skladu sa svojim planom.

Osim toga, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kao i županije, Grad Zagreb, gradovi koji su županijska sjedišta s više od 50 zaposlenih i gradovi s više od 35.000 stanovnika, moraju osnovati samostalnu jedinicu za unutarnju reviziju.

Visoko obrazovanje

Javno financiranje visokih učilišta uređeno je Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, kojim je propisano da se rad visokih učilišta financira sredstvima osnivača, namjenskim prihodima i vlastitim sredstvima.

Sredstva osnivača uključuju:

1. sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za financiranje djelatnosti visokog učilišta čiji je osnivač Republika Hrvatska (javno visoko učilište)
2. sredstva iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za financiranje djelatnosti visokih učilišta osnovanih od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prije stupanja na snagu ovoga Zakona
3. sredstva osnivača za financiranje djelatnosti privatnog visokog učilišta.

Javna visoka učilišta financiraju se sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske kroz ugovore o financiranju. Sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske dodjeljuju se javnom visokom učilištu na temelju ugovora o financiranju osnovne proračunske komponente, razvojne proračunske komponente i izvedbene proračunske komponente.

Osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta su sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske koja se koriste za financiranje osnovnih potreba javnog visokog učilišta u vezi s obavljanjem djelatnosti propisane  Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a koja obuhvaćaju:

1. plaće i materijalna prava zaposlenih
2. materijalne troškove poslovanja
3. sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture
4. izdatke za obavljanje znanstvene, umjetničke i profesionalne djelatnosti
5. sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje
6. izdatke za studentski standard
7. sredstva za izdavačku djelatnost
8. sredstva za druge osnovne troškove.

Visina osnovne proračunske komponente javnog visokog učilišta određuje se na temelju povijesnih podataka o broju zaposlenih nastavnika, istraživača i suradnika, prijedloga za razvoj javnog visokog učilišta te troškova koji proizlaze iz obavljanja redovite djelatnosti koji se financiraju iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Obrazovanje odraslih

U području daljnjeg strukovnog obrazovanja i osposobljavanja odrasli polaznici obično pokrivaju troškove programa obrazovanja koji pohađaju. Iznimka su programi osnovnoškolskog obrazovanja koji su besplatni za odrasle, a financiraju ih Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Zavod za zapošljavanje, kao dio aktivne politike tržišta rada, pokriva troškove obrazovanja nezaposlenih, a neki programi obrazovanja odraslih nedavno su financirani kroz različite projekte koje financira ESF.

Najveća promjena je novouspostavljeni sustav vaučera koji je predviđen Hrvatskim nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a cilj mu je podržati cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina, posebice zelenih i digitalnih. To je model financiranja cjeloživotnog učenja zaposlenih i nezaposlenih osoba s ciljem stjecanja vještina potrebnih za tržište rada. Vaučer je financijski instrument za dodjelu javnih sredstava za obrazovanje odraslih i njegova je vrijednost 39 milijuna EUR. Sustav vaučera ima četiri cilja:

• povećanje udjela odraslih u cjeloživotnom učenju
• povećanje kompetencija zaposlenika
• osiguranje visokokvalitetne radne snage
• potpora prijelazu s nezaposlenosti na zapošljavanje.

Ciljana vrijednost sustava vaučera jest da se do kraja 2. tromjesečja 2026. iskoristi ukupno 30 000 vaučera, od čega najmanje 12 000 za dugotrajno nezaposlene, neaktivne ili mlade osobe koje nisu u sustavu obrazovanja, zapošljavanja ili osposobljavanja.

Provedbene mjere (aktivne mjere na tržištu rada) u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uključuju potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje, potpore za usavršavanje, financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba, zapošljavanje na javnim radovima i druge mjere.