Strukovno obrazovanje omogućava razvoj i stjecanje kompetencija potrebnih za dobivanje strukovnih kvalifikacija.

Djelatnost strukovnog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine br.: 30/2009) i posebnih propisa te Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014). Djelatnost strukovnog obrazovanja obavljaju ustanove za strukovno obrazovanje na temelju rješenja ministarstva nadležnog za obrazovanje.

Djelatnost strukovnog obrazovanja za kvalifikacije koje su uređene posebnim propisima, direktivama Europske unije za regulirana zanimanja u zdravstvu te međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska potpisnica obavljaju ustanove za strukovno obrazovanje na temelju rješenja ministarstva nadležnog za obrazovanje, sukladno posebnom propisu.

Državljani država članica Europske unije imaju pravo na strukovno obrazovanje kao i hrvatski državljani te se upisuju u ustanove za strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. Državljani Republike Hrvatske koji su se obrazovali u nekoj državi članici Europske unije, a nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na strukovno obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani koji se obrazuju u ustanovama za strukovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj.

Ciljevi strukovnog obrazovanja su omogućiti polaznicima stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva, osigurati međunarodnu usporedivost stečenih strukovnih kvalifikacija te osigurati razvoj otvorenih kurikuluma.

Načela su strukovnog obrazovanja: dostupnosti i uspostavljanje rodne ravnoteže polaznika, fleksibilnost, relevantnost i racionalnost, transparentnost te usklađenost s potrebama tržišta rada i visokog obrazovanja, usmjerenost na rezultate učenja i razvoj kompetencija, individualni pristup polaznicima i različiti putovi stjecanja istih strukovnih kvalifikacija, partnerski odnos u procesu obrazovanja, podjednaki uvjeti obrazovanja prema standardima odgojno-obrazovnog procesa i zahtjevima struke, jasna određenost standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i kurikuluma, odgovarajuća osposobljenost te trajno stručno usavršavanje nastavnika za suvremen pristup odgojno-obrazovnom procesu.

Učenik koji je stekao nižu razinu srednjeg strukovnog obrazovanja, kao i učenik koji je završio obrazovni program u trajanju od tri godine, ima pravo, u skladu s potrebama tržišta rada, steći višu razinu kvalifikacije nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita.

Vrste strukovnih programa

Strukovne škole

U strukovnim školama izvodi se nastavni plan i program/kurikulum u trajanju do pet godina, a po završetku srednjoškolskog obrazovanja završetkom obrazovanja učenik stječe strukovnu kvalifikaciju, odnosno završavanjem programa u trajanju od jedne do dvije godine učenik stječe nižu stručnu spremu. znanja, vještine i kompetencije za obavljanje stručnih poslova koji mu omogućuju uključivanje na tržište rada ili uz određene uvjete nastavak obrazovanja na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini.

Trajanje obrazovanja u strukovnim školama ovisi o vrsti nastavnog plana i programa, a programi se dijele na:

1. programe petogodišnjeg trajanja obrazovanja (medicinska sestra/tehničar opće njege)
2. programe četverogodišnjeg trajanja obrazovanja
3. programe trogodišnjeg trajanja obrazovanja
4. programe obrazovanja u trajanju do dvije godineu trajanju manjem od tri godine
5. posebne ili programe i prilagođene programe obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju za stjecanje srednje ili niže razine srednjoškolskog obrazovanja.programe obrazovanja za stjecanje srednje ili niže stručne spreme za učenike s teškoćama u razvoju

Strukovni programi petogodišnjeg trajanja

Strukovnim programom petogodišnjeg trajanja stječu se temeljne i strukovne kompetencije za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje. Učenici završnost programa postižu izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole. Po završetku obrazovanja učenik se može zaposliti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama uz uvjet polaganja ispita državne mature.

Po završetku školovanja učenici mogu konkurirati na tržištu rada ili se odlučiti za nastavak obrazovanja na višim razinama. Ukoliko učenik želi nastaviti svoje obrazovanje na nekoj od visokoškolskih ustanova, polaže ispite državne mature.

Strukovni programi četverogodišnjeg trajanja

Strukovnim programima četverogodišnjeg trajanja obrazovanja stječu se temeljne i strukovne kompetencije za dobivanje kvalifikacije potrebne tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje. Strukovnim programima četverogodišnjega trajanja stječe se, u pravilu, naziv tehničar. Učenik završnost postiže izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole. Po završetku školovanja učenik se može zaposliti i obavljati široki popis poslova veće ili manje složenosti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama uz uvjet polaganja ispita državne maturese odlučiti za nastavak obrazovanja na višim razinama. Ukoliko učenik želi nastaviti svoje obrazovanje na nekoj od visokoškolskih ustanova, polaže ispite državne mature.

Strukovni programi trogodišnjeg trajanja

Strukovni programi trogodišnjega trajanja obrazovanja pripremaju učenika za rad u industriji, obrtništvu i drugim gospodarskim djelatnostima. Učenik završnost postiže izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole. Praktični dio programa ostvaruje se većim djelom u radnom procesu (kod poslodavca) te manjim djelom u srednjoškolskoj ustanovi. Po završetku obrazovanja učenik se može zaposliti ili steći višu razinu kvalifikacije nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem dopunskih i/ili razlikovnih ispita, a uz ispunjavanje određenih uvjeta visokoškolskih ustanova i na višim obrazovnim razinama.

Strukovni programi trogodišnjega trajanja pripremaju učenike za rad u industriji, obrtništvu i drugim gospodarskim djelatnostima. Razlika među njima temelji se na načinu organizacije školovanja i složenosti poslova za koje se učenik osposobljava. Učenik završnost postiže izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole, a može se zaposliti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama uz polaganje razlikovnih ispita.

Po završetku školovanja učenik se može zaposliti, nastaviti obrazovanje na istoj razini za neko drugo zanimanje ili na višim razinama srednjoškolskih programa uz ispunjavanje određenih uvjeta (polaganje razlikovnih ispita), napredovati u svojem zanimanju na razinu majstora ili na višim obrazovnim razinama uz ispunjavanje određenih uvjeta visokoškolskih ustanova. Školovanje po strukovnim programima za poslove u industriji i srodnim programima odvija se u školama (teorijska nastava i praktična nastava) i u tvrtkama. Učenik završnost postiže izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole, a može se zaposliti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama uz polaganje razlikovnih ispita. Po završetku školovanja učenik se može zaposliti, nastaviti obrazovanje na istoj razini srednjoškolskoga obrazovanja mijenjajući zanimanje ili na višim razinama srednjoškolskih programa uz ispunjavanje određenih uvjeta (polaganje razlikovnih ispita) ili pak pokušati obrazovanje na višim obrazovnim razinama uz ispunjavanje određenih uvjeta visokoškolskih ustanova.

Strukovni programi u trajanju do dvije godine

Strukovni programi u trajanju do dvije godine po organizaciji i načinu školovanja slični su trogodišnjim programima obrazovanja. Znanje i vještine učenik stječe u školama i u radnom procesu (kod poslodavca). Učenik završnost postiže izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole, a može se zaposliti ili steći višu razinu kvalifikacije nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem dopunskih i/ili razlikovnih ispita.

Strukovni programi dvogodišnjega i jednogodišnjega trajanja po organizaciji i načinu školovanja slični su industrijskim programima. Znanja i vještine učenik stječe u školama i u tvrtkama. Učenik završnost postižete izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole, a može se zaposliti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama uz polaganje razlikovnih ispita.

Strukovni programi za učenike s teškoćama omogućavaju stjecanje zanimanja svima koji su osnovnoškolsko obrazovanje završili prema primjerenim (prilagođenim ili posebnim) programima školovanja. Završnost učenik postiže izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole, a može se zaposliti ili nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama.

Strukovnim obrazovanjem stječu se znanja i vještine potrebne za zadovoljenje osobnih potreba, socijalne povezanosti, demokratskog društva i zapošljavanja, odnosno strukovne kvalifikacije određene razine, obujma, profila i kvalitete koje omogućuju uključivanje učenika na tržište rada ili nastavak obrazovanja.

Obrazovni sektori u strukovnom obrazovanju

Trenutačni sustav redovnog formalnog obrazovanja u strukovnim obrazovnim programima i kurikulumima, za određene strukovne kvalifikacije, omogućava učenicima stjecanje relevantnih kompetencija (znanja, vještina, samostalnosti i odgovornosti) za kvalitetno uključivanja u realne radne procese. Radne vještine stječu se provedbom praktične nastave i vježbama. Praktična nastava i vježbe izvode se u školskim radionicama i praktikumima, u pravilu opremljenim suvremenom didaktičkom a sve češće i profesionalnom opremom, na kojoj rade educirani strukovni nastavnici. Osim toga dio praktične nastave se provodi i kod poslodavaca u realnim radnim okruženjima. Takav način stjecanja kompetencija omogućava učenicima dobru pripremu za uključivanje u realne radne procese.

Sukladno Odluci o uspostavi obrazovnih sektora u strukovnom obrazovanju od 14. prosinca 2007. utvrđeni su sljedeći obrazovni sektori:

1. Elektrotehnika i računalstvo
2. Ekonomija, trgovina i poslovna administracija
3. Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija
4. Graditeljstvo i geodezija
5. Grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje
6. Osobne usluge, usluge zaštite i druge usluge
7. Poljoprivreda, prehrana i veterina
8. Promet i logistika
9. Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija
10. Šumarstvo, prerada i obrada drva
11. Tekstil i koža
12. Turizam i ugostiteljstvo
13. Zdravstvo i socijalna skrb
14. Umjetnost.

Zemljopisna dostupnost

Informacije o ovoj temi vidjeti u članku 6.1 Ustroj gimnazijskog obrazovanja.

Upis i izbor škole

Upis učenika u I. razred srednje škole u Republici Hrvatskoj reguliran je odlukom o upisu učenika u I. razred srednje škole i Pravilnikom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (»Narodne novine« broj 49/2015). Pravilnikom o elementima i kriterijima utvrđuju se zajednički, dodatni i posebni elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, a odlukom o upisu postupak i način upisa učenika, broj upisnih mjesta u razrednim odjelima prvih razreda srednjih škola, kao i rokovi za prijavu i upis te ostali uvjeti i postupci za upis učenika u I. razred srednje škole. Odluku o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2015./2016. (»Narodne novine« broj 52/2015). donio je ministar nadležan za obrazovanje 8. svibnja 2015. godine.

Općenitije informacije o ovoj temi vidjeti u članku 6.1 Ustroj gimnazijskog obrazovanja.

Posebna mjerila i postupci za upis za izbor i upis u programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije

Za upis kandidata u programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju manjem od tri godine vrednuje se zajednički element za upis kandidata u sve srednjoškolske programe obrazovanja kojeg čine prosjeci zaključnih ocjena iz svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja. Na takav način moguće je steći najviše 20 bodova.

Za upis kandidata u programe za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od najmanje tri godine i programe obrazovanja za vezane obrte vrednuje se zajednički element za upis kandidata u sve srednjoškolske programe obrazovanja kojeg čine prosjeci zaključnih ocjena iz svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja. Uz navedeno, vrednuju se i zaključne ocjene u posljednja dva razreda osnovnog obrazovanja iz nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Matematika i prvi strani jezik. Na takav način moguće je steći najviše 50 bodova.

Vrednovanje uspjeha kandidata za upis u programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju do tri godine

Izbor kandidata za upis u programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju do tri godine utvrđuje se na temelju: zajedničkog, posebnog i dodatnog elementa vrednovanja; zdravstvene sposobnosti kandidata za obavljanje poslova i radnih zadaća u odabranom zanimanju koje se dokazuje u skladu s propisanim za određeni program obrazovanja.

Vrednovanje uspjeha kandidata za upis u programe obrazovanja za vezane obrte

Za upis u programe obrazovanja za vezane obrte primjenjuju se osim zajedničkih mjerila i posebna mjerila i postupci utvrđeni na temelju posebnih propisa (Zakona o obrtu »Narodne novine« br.: 143/2013, i sl.). Izbor kandidata za upis u programe obrazovanja za vezane obrte utvrđuje se na temelju: zajedničkog, posebnog i dodatnog elementa vrednovanja; zdravstvene sposobnosti kandidata za obavljanje poslova i radnih zadaća u odabranom zanimanju. Zdravstvena sposobnost kandidata za obavljanje poslova i radnih zadaća uvjet je za prijavu u odabrano zanimanje i dokazuje se liječničkom svjedodžbom medicine rada. Nakon utvrđene ljestvice poretka kandidat je dužan pri upisu u program obrazovanja za vezane obrte dostaviti školi liječničku svjedodžbu medicine rada i sklopljen ugovor o naukovanju. Srednjoj školi koja obrazuje učenike u programima obrazovanja za vezane obrte popis licenciranih obrtnika ili pravnih osoba s brojem slobodnih mjesta za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja. Obveza je škole da popise slobodnih mjesta za praktičnu nastavu i vježbe naukovanja istakne na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici škole. Ugovor o naukovanju sklapaju licencirani obrtnik ili pravna osoba i kandidat (roditelj ili skrbnik kandidata), u skladu sa zakonom koji uređuje obavljanje obrta, a prilikom sklapanja ugovora kandidat donosi na uvid: ovjerenu presliku svjedodžbe završnoga razreda osnovnog obrazovanja; liječničku svjedodžbu medicine rada. Ako se na natječaj prijavi više učenika nego što ima slobodnih mjesta za praktičnu nastavu i vježbe naukovanja, preporučuje se licenciranome obrtniku ili pravnoj osobi da ugovor sklopi s učenikom koji ima bolji školski uspjeh.

Srednjim strukovnim školama koje obrazuju učenike u programima obrazovanja za vezane obrte popis licenciranih obrtnika ili pravnih osoba s brojem slobodnih mjesta za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja po zanimanju, županiji i mjestu/gradu dostupan je na stranicama ministarstva nadležnog za obrt putem aplikacije e-Naukovanje na stranici http://www.minpo.hr.

Dob učenika i organizacija nastave

Općenitije informacije o ovoj temi vidjeti u članku 6.1 Ustroj gimnazijskog obrazovanja.

Broj polaznika koje ustanova za strukovno obrazovanje upisuje u prvi razred, planira se sukladno broju učenika koji završavaju osnovno obrazovanje, kadrovskim i prostornim mogućnostima ustanove, potrebama gospodarstva i slobodnim mjestima za provedbu praktičnog dijela obrazovanja. Kandidatima s teškoćama u razvoju ustanova za strukovno obrazovanje osigurava upis u skladu s rješenjem nadležnih službi.

Status redovitog polaznika stječe se upisom u ustanovu koja provodi kurikulum za stjecanje određene kvalifikacije. Status redovitog polaznika prestaje na način propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014).

Organizacija školske godine

Informacije o ovoj temi vidjeti u članku 6.1 Ustroj gimnazijskog obrazovanja.

Dnevna i tjedna organizacija nastave u školi

Općenitije informacije o ovoj temi vidjeti u članku 6.1 Ustroj gimnazijskog obrazovanja.

Strukovno obrazovanje u strukovnim školama ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, strukovnog kurikuluma, nastavnih planova i programa te školskog kurikuluma. Od školske godine 2013./2014. u strukovnim se školama provodi 25 eksperimentalnih strukovnih kurikuluma koji su modularni, te sadrže ishode učenja i temelje se na standardima zanimanja i standardima kvalifikacija, a izrađeni su kao odgovor na potrebe poslodavaca za određenim kompetencijama te omogućuju učenicima nastavak obrazovanja i konkurentnost na tržištu rada.

Strukovni kurikulum sadrži zajednički općeobrazovni i posebni strukovni dio. Posebni strukovni dio sadrži obvezni i izborni dio. Tjedna se nastava izvodi tijekom pet radnih dana, a dnevno se trajanje nastave učenika utvrđuje rasporedom sati. Nastavni sat traje 45 minuta. Učenicima se mora osigurati odmor između nastavnih sati (odmor između dvaju nastavnih satova traje 5 minuta, a nakon trećeg sata 15 ili 20 minuta). Do donošenja ostalih/novih predmetnih/modularnih kurikuluma, nastava se u srednjim školama u Republici Hrvatskoj izvodi sukladno nastavnim planovima i programima. Rad se srednje škole ostvaruje, u pravilu, u jednoj, a može i u dvjema smjenama. S tim u svezi, organizacija se rad u srednjim strukovnim školama u Republici Hrvatskoj razlikuje od škole do škole.

Reference:

1. Ustav Republike Hrvatske (»Narodne novine« br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10)
2. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12).
3. Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (»Narodne novine« br. 51/00, 56/00
4. Zakon o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine« br. 30/09,)
5. Zakon o umjetničkom obrazovanju (»Narodne novine« br. 130/11)
6. Državni pedagoški standardi srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« br. 63/08. i 90/10.)
7. Odluka o donošenju Mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja (»Narodne novine« br. 70/11.)
8. Nastavni planovi i programi za strukovne škole (http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/dokumenti)
9. Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2012./2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11578&sec=2194)
10. Kalendar rada za školsku godinu 2012./2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11578&sec=2194)
11. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ((»Narodne novine« br. 112/10)
12. Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2012./2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11613)
13. Odluka o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2012./2013. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11753&sec=2239)
14. Pravilnik o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama (»Narodne novine« br. 140/09)
15. Zakon o obrtu (»Narodne novine« br. 77/93, 42/95, 88/95, 24/96, 82/96, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, 68/07. i 79/07. i 40/10 - OUSRH)
16. Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika ((»Narodne novine« br. 69/04.)
17. Pravilnik o minimalnim uvjetima za ugovor o naukovanju (»Narodne novine« br. 18/08, 19/10 i 109/12)