Dječji vrtić, koji je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice osim jednogodišnjeg programa predškole koji je za roditelje besplatan.

 

Mjerila za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuje predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.

Dio sredstava za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osigurava se u državnom proračunu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja propisuje mjerila za sufinanciranje pojedinih programa iz državnog proračuna, kao što su programi za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu, programi predškole, programi za djecu pripadnike nacionalnih manjina te programi za djecu hrvatskih državljana u inozemstvu. 

Trošak smještaja djeteta u dječji vrtić pokriva sljedeće troškove: troškovi osoblja (bruto plaća, naknada i materijalna prava osoblja) koje zapošljava pružatelj programa predškolskog obrazovanja, prehrana djece, uvjeti smještaja djece (materijalni troškovi, energija i komunalne usluge, tekuće održavanje objekta i opreme), nabava namještaja i opreme, opskrba potrošnim materijalima. Za svako dijete s posebnim prehrambenim potrebama dječji vrtić priprema odgovarajući individualni meni.

Propisima kojima se uređuju plaće, doplatci i ostali prihodi državnih službenika i namještenika u osnovnoškolskom obrazovanju uređuju se plaće, doplatci i ostali prihodi djelatnika predškolskih ustanova u vlasništvu jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, ako su takvi propisi korisni za djelatnike. Sindikat pregovara i potpisuje kolektivni ugovor u ime osoblja s osnivačem ili pružateljem sredstava za ustanovu.

U dječjim vrtićima se nudi mnoštvo raznolikih programa (rano učenje jezika, sport, umjetnost, glazbeni i drugi programi). Postoje i programi temeljeni na načelima koje su pokrenuli Maria Montessori, Rudolf Steiner itd.

Privatni i vjerski dječji vrtići podliježu istim zakonskim odredbama i standardima kao i dječji vrtići koje osnivaju jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave. Iznimke su odredbe vezane uz povezivanje osobnih dohodaka s plaćama u osnovnoškolskom obrazovanju, budući da kolektivni ugovori zaposlenih u javnim dječjim vrtićima u većini slučajeva nisu vezani uz privatne.

 

U proračunu županija, Grada Zagreba i gradova koji su preuzeli financiranje dijela javnih potreba u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju osiguravaju se sljedeća sredstva:

• materijalni i financijski troškovi
• izdaci za materijal i dijelove za tekuće i investicijsko održavanje, usluge tekućeg i investicijskog održavanja
• izdaci za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i izdaci za dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu.

Županijama, gradu Zagrebu i gradovima osiguravaju se sredstva na temelju mjerila opsega djelatnosti, što je ponderirani pokazatelj broja učenika, obrazovnih odjela i školskih zgrada u županiji/gradu u odnosu na ukupan broj učenika, učionica i školskih zgrada na razini Republike Hrvatske.

Važno je napomenuti da je relativni udio broja učenika, učionica i školskih zgrada u ukupnom broju učenika, učionica i školskih zgrada na razini Republike Hrvatske samo kriterij izračuna za određivanje iznosa izdataka na županijskoj/gradskoj razini, a ne pravo svake škole na ta sredstva.

Naime, izdaci za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu županije, Grada Zagreba i gradova planiraju se i troše na temelju plana izdataka za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatnih ulaganja u nefinancijsku imovinu za tekuću godinu, u kojoj će se kapitalni projekti osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja realizirati tijekom tekuće godine. Prioritete ulaganja određuju nadležna tijela županije i grada (u načelu predstavničke vlasti – županijske skupštine i gradska vijeća).     

Plan izdataka za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu trebao bi sadržavati samo ulaganja u kapitalne projekte povezane s izgradnjom i opremanjem novih zgrada, kao i nadogradnjom, rekonstrukcijom i opremanjem postojećih zgrada. Kapitalni projekt ne znači planirano ulaganje i tekuće održavanje postojećih zgrada. Plan sadrži škole na koje se ulaganja odnose, vrstu i opseg ulaganja, ukupni planirani iznos potreban za realizaciju svih ulaganja uključenih u projekt od početka do kraja projekta te planirani iznos za tekuću godinu. Važno je napomenuti da prioritete ulaganja određuju županije i gradovi, bez obzira na izračun prava na ove izdatke na razini škole.

Sredstva za financiranje decentraliziranih funkcija osnovnoškolskog obrazovanja u županiji, gradu Zagrebu i gradovima ostvaruju se iz dodatnog dijela poreza na dohodak po stopi od 1,9 % za osnovnoškolsko obrazovanje i 1,3 % za srednjoškolsko obrazovanje. Ako županije, Grad Zagreb i gradovi iz dodatnog udjela poreza na dohodak po stopi od 1,9 % za osnovnoškolsko obrazovanje i 1,3 % za srednjoškolsko obrazovanje ne ostvare sredstva potrebna za financiranje decentraliziranih funkcija osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, razliku do ukupnog minimalnog financijskog standarda ostvaruju s pozicije izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za tekuću godinu. Ministarstvo financija nadzire ostvarivanje tih prihoda.

Županije, Grad Zagreb i gradovi dužni su samostalno odlučivati o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnoškolskog obrazovanja za tekuću godinu (Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2023. godini  i Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2023. godini ) u okviru bilančnih prava i sredstava te prema svrhama određenima ovim odlukama o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.

Županije, Grad Zagreb i gradovi dužni su dostavljati izvješća Ministarstvu znanosti i obrazovanja za razdoblje siječanj-prosinac prethodne godine na propisanom obrascu, koji je sastavni dio odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.

Županije, Grad Zagreb i gradovi dužni su realizirati izdatke za materijale, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja te izdatke za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu sukladno Zakonu o javnoj nabavi.

Plaćanje sredstava za potporu decentraliziranim funkcijama za osnovne i srednje škole (županije i gradovi iz državnog proračuna) provodi se prema sljedećoj formuli:

 

	n		(n-1)		(n-1)
P(n,x) =	∑     MFS(x)	-	∑     T(x)	-	∑      IP(x)
	1(siječanj)		(siječanj-1)		1(siječanj)

 

Simboli u formuli znače sljedeće:

P (n, x) = pomoć u mjesecu n za nositelja financiranja x

MFS (n, x) = minimalni financijski standard u mjesecu n, za nositelja financiranja x

T (n, x) = prihod od uvjetne stope u razdoblju n, za nositelja financiranja x

IP (n, x) = potpora isplaćena u razdoblju n, za nositelja financiranja x

 

Ako je osnivač škole druga pravna ili fizička osoba, osnivač je odgovoran za osiguravanje potrebnog financiranja plaća i naknada s doprinosima, ostalih izdataka za osoblje, materijalnih i financijskih izdataka škole i drugih potrebnih sredstava za rad škole. Škola je dužna koristiti prihode od vlastite djelatnosti, školarine od roditelja, kao i sve donacije i druga sredstva za svoju namjenu. Škole se ne mogu financirati sredstvima političkih stranaka.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, sredstva za javne potrebe u području osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja osiguravaju se iz:

• državnog proračuna
• proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
• izvora osnivača ako je osnivač bilo koja druga fizička ili pravna osoba
• prihoda od komercijalne djelatnosti i ostalih namjenskih prihoda
• naknada koje se plaćaju za posebne usluge i djelatnosti koje pruža ustanova
• donacija i drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Prema Zakonu, nadzor i kontrolu nad trošenjem sredstava osiguranih obrazovnim ustanovama iz državnog proračuna obavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a nadzor i kontrolu nad trošenjem sredstava osiguranih obrazovnim ustanovama iz proračuna jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave obavlja osnivač. Ministarstvo financija obavlja poslove financijskog i proračunskog nadzora korisnika proračuna i jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave.

Državni ured za reviziju provodi reviziju državnih prihoda i rashoda, financijskih izvješća i financijskih transakcija korisnika državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica u skladu sa svojim planom.

Osim toga, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kao i županije, Grad Zagreb, gradovi koji su županijska sjedišta s više od 50 zaposlenih i gradovi s više od 35.000 stanovnika, moraju osnovati samostalnu jedinicu za unutarnju reviziju.

 

U Republici Hrvatskoj obrazovanje je dostupno svima, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima pojedinca. Obvezatno obrazovanje je besplatno, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 64/20).

 

Na razini predškolskog obrazovanja naplaćuje se školarina od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo nadležne jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave osim jednogodišnjeg programa predškole koji je za roditelje besplatan i čini prvu od devet godina obvezatnog besplatnog obrazovanja.

 

Školarine se ne naplaćuju ni u srednjoškolskom obrazovanju, bez obzira na usmjerenje. Na tim razinama obrazovanja izdaci za plaće nastavnika – koji čine najveći udio izdataka u ovom sektoru – u potpunosti su pokriveni iz središnjeg državnog proračuna.

 

Tekući troškovi i kapitalna ulaganja pokrivaju se iz proračuna jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave. Smještaj i prehrana u domovima kao i prijevoz osigurani su za osnovnoškolske učenike, a uglavnom i za srednjoškolske učenike.

 

Učenici imaju pravo na smještaj i prehranu u domovima. Prijevoz je osiguran za osnovnoškolske  učenike, a u većini slučajeva i za srednjoškolske učenike.

 

Početkom svake kalendarske godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja donosi odluku (Odluka o utvrđivanju cijene usluge smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima u 2023. godini) kojom se utvrđuju cijene smještaja i prehrane u učeničkim domovima.

 

Najviša cijena učeničkih domova iznosi 167,23 EUR, od čega roditelji plaćaju najviše polovicu. Pravo na smještaj i prehranu u domu općenito je dostupno svim redovitim učenicima, točnije redovitim učenicima koji su hrvatski državljani i imaju stalno prebivalište u Republici Hrvatskoj te djeci državljana država članica Europske unije temeljem članka 45. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

 

Učenici koji su državljani Republike Hrvatske bez stalnog prebivališta u Republici Hrvatskoj i stranci koji su državljani trećih zemalja plaćaju ekonomsku cijenu smještaja i prehrane u učeničkom domu, osim ako je drugačije uređeno međudržavnim ugovorom.

 

Postupak prijama provodi se na temelju javnog natječaja. Prijam se odobrava na temelju prethodnog obrazovanja te ekonomskog statusa učenika.

 

U učeničkim domovima organiziraju se obrazovne skupine u skladu s državnim pedagoškim standardom. Detaljne uvjete u pogledu prijama učenika, financiranja smještaja i prehrane u domovima te normative prostora i opreme i obrazovne programe propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardom.

 

Učenički dom čiji je osnivač druga pravna ili fizička osoba samostalno odlučuje o uvjetima za upis učenika, broju učenika u odgojno-obrazovnim skupinama te troškovima smještaja i prehrane. Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo. Jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva za subvencioniranje smještaja i prehrane učenika u domovima, sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u iznosu od 84 EUR mjesečno po učeniku.

Razliku u punoj cijeni smještaja i prehrane do 84 eura pokrivaju roditelji, skrbnici ili centri za socijalnu skrb, kako je utvrđeno ugovorom koji su sklopili korisnik i dom.

 

Prema članku 69. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima razredne nastave (1. – 4. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje tri kilometra. Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima predmetne nastave (5. – 8. razred), koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje pet kilometara.

 

Prijevoz se organizira od najbliže postaje međumjesnog ili gradskog prijevoza do škole i natrag. U slučaju da u blizini kuće međumjesni ili gradski prijevoz nije organiziran polazišnu točku utvrđuje osnivač.

Za učenike s teškoćama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost. Prijevoz pomoćnika u nastavi također je organiziran u slučajevima potrebe za pomoćnikom zbog vrste ili stupnja teškoće, sukladno odluci o odgovarajućem obliku školovanja.

 

Ako se učenik osnovne škole upiše u drugu školu različitu od one kojoj učenik pripada na temelju prebivališta učenika, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika. Ako se učenik ne upiše u školu sukladno aktu tijela državne uprave, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika.

 

Vlada Republike Hrvatske, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, za svaku školsku godinu donosi odluku o financiranju, odnosno sufinanciranju prijevoza za učenike srednjih škola.

 

Prema Pravilniku o načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike za hrvatske branitelje iz domovinskog rata i članove njihovih obitelji (NN, 78/22), pravo na besplatne udžbenike ostvaruje redoviti učenik srednje škole, redoviti ili izvanredni student na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj koji pripada jednoj od sljedećih kategorija: dijete poginulog hrvatskog branitelja i dijete nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, dijete vojnog invalida Domovinskog rata, dijete branitelja Domovinskog rata, dijete hrvatskog vojnog invalida iz Domovinskog rata i dijete hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 100 dana u borbi.

Pravo učenika srednjih škola ostvaruje se novčanom naknadom u iznosu koji odgovara iznosu na priloženom računu u izvorniku za kupljene udžbenike, a samo se iznosi vezani uz cijenu udžbenika uzimaju u obzir Odlukom o odabiru udžbenika za srednju školu, razred i odjel u koji je učenik upisan.

Iznos do kojeg se novčana naknada može ostvariti ne može biti veći od maksimalne cijene cjelovitog udžbenika za određeni razred svih srednjih škola – gimnazijskog ili strukovnog programa u koji je učenik upisan.

 

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osigurava se da obrazovanje bude jednako dostupno svim učenicima prema njihovim sposobnostima. Zakon također omogućava svim učenicima osnovnih škola besplatan prijevoz i obrok u školi.

U obvezatnom obrazovanju (ISCED 1 i ISCED 2) reforma je usmjerena na povećanje sati strukturiranog poučavanja i učenja za sve učenike uvođenjem cjelodnevnog školovanja. Glavni ciljevi su poboljšati školska postignuća i obrazovne ishode svih učenika te smanjiti postojeće razlike u školskim postignućima i obrazovnim ishodima pojedinih skupina učenika. Kada je riječ o učenicima, reformom se nastoji povećati kvaliteta obrazovanja uvođenjem duljeg i raznolikijeg školskog dana kojim dominiraju moderne i učinkovite metode poučavanja i učenja.

Učenici osnovnih škola imaju zakonsko pravo na udžbenike koji se financiraju iz državnog proračuna. Vlada Republike Hrvatske je u srpnju 2022. godine donijela rješenje prema kojem će i srednjoškolci koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade imati pravo na besplatne obvezatne udžbenike.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja daje financijske poticaje za poticanje pristupa učenika u nepovoljnom položaju:

Romski učenici

Ministarstvo znanosti i obrazovanja godišnje osigurava sredstva u iznosu od oko 17.000.000,00 kn/2.256.287,74 EUR. Provedba planiranih daljnjih aktivnosti važna je u sprječavanju prijevremenog napuštanja školovanja učenika romske nacionalne manjine, ali i u podizanju razine svijesti o važnosti obrazovanja.

Osim navedenog, tijekom školske godine 2018./2019. Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo je sredstva za provedbu projekta Programska, stručna i financijska potpora obrazovanju djece i učenika pripadnika romske nacionalne manjine Operativni program – Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.. 

Navedeni projekti omogućili su učenicima prijevoz i produženi boravak, te druge aktivnosti kao što su: organiziranje dodatne i dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti, organiziranje ljetnih kampova i/ili izvannastavnih aktivnosti usmjerenih na društvenu integraciju učenika romske nacionalnosti, stručno usavršavanje učitelja/nastavnika i stručnih suradnika te nabavu opreme i didaktičkih resursa.

S ciljem daljnje potpore, Ministarstvo znanosti i obrazovanja od 2020. godine osigurava sredstva za dodjelu jednokratne financijske pomoći romskim učenicima za završetak srednjoškolskog obrazovanja. Također, od akademske godine 2022./2023. mjesečni iznos stipendija za studente povećan je na 358,35 EUR, a stipendije za srednjoškolce na 132,72 EUR.

U nadolazećem razdoblju planira se provedba projekta Podrška obrazovanju djece i učenika romske nacionalne manjine u sklopu programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.

Provedba je planirana za početak školske godine 2023./2024., a sredstva su planirana u iznosu od 1.924.480,72 EUR. Također, novim  Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje 2021. – 2027., u okviru posebnog cilja vezanog uz odgoj i obrazovanje nacionalnih manjina, planira se provedba aktivnosti za dodatnu potporu učenicima i školama s velikim brojem pripadnika romske nacionalne manjine te će se dodijeliti sredstva u iznosu od oko 1.327.228,08 EUR. 

Za učenike s posebnim obrazovnim potrebama (tj. učenike s teškoćama u razvoju) povećat će se financiranje troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava te sufinanciranje školskih obroka učenicima s teškoćama u osnovnoškolskim programima. Ostale financijske mjere su: financirani projekti udruga u području izvaninstitucionalnog obrazovanja djece i mladih, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima, sufinancirani udžbenici za učenike osnovnih i srednjih škola, financiranje ili sufinanciranje nabave drugih obrazovnih materijala po mogućnosti, financiranje projekata prilagodbe i razvoja udžbenika/literature za slijepe i slabovidne učenike i studente te sufinanciranje smještaja i obroka za učenike u učeničkim domovima.

 

Financijski poticaji za učenike

 

Stipendije se nude učenicima svih razina obrazovanja na institucionalnoj (sveučilišta), lokalnoj (općine, gradovi), regionalnoj i nacionalnoj razini, ovisno o raspoloživim sredstvima i potrebama polaznika. Privatne tvrtke, udruge i zaklade također nude stipendije učenicima i studentima. Stipendije su dostupne i u okviru projekata koje financira EU. Kriteriji za dodjelu stipendija i njihovi iznosi razlikuju se ovisno o potrebama.

 

Kad je riječ o mobilnosti, postoje mogućnosti za mobilnost učenika osnovnih i srednjih škola u okviru programa koje provodi Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU), nacionalna agencija za programe EU-a Erasmus+ i Europske snage solidarnosti.

U okviru Ključne aktivnosti 1 (KA1) programa Erasmus+ učenicima i nastavnicima dostupni su projekti mobilnosti u inozemstvu. U tim projektima institucije upućuju svoje zaposlenike na tečajeve, nastavu, aktivnosti praćenja rada, kao i učenike na grupne mobilnosti, mobilnosti u svrhu učenja (kratkoročne i dugoročne). Institucije primaju i stručnjake, nastavnike i druge obrazovne djelatnike koji se osposobljavaju ili nude osposobljavanje. Trajno sudjelovanje institucija i organizacija u aktivnostima mobilnosti omogućeno je Erasmus akreditacijom.

 

Sve obrazovne ustanove osnivaju se u skladu sa Zakonom o ustanovama i odredbama kojima se uređuje predškolsko, osnovnoškolsko te srednjoškolsko obrazovanje.

 

Ustroj privatnih školskih organizacija, odnosno škola vjerske zajednice, podliježe Zakonu o ustanovama i odredbama kojima se uređuje predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje te statut društva.

 

Ako je osnivač škole druga pravna ili fizička osoba, osnivač je odgovoran za osiguravanje potrebnog financiranja plaća i naknada s doprinosima, ostalih rashoda za osoblje, materijalnih i financijskih rashoda škole i drugih potrebnih sredstava za rad škole.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za referentnu pedagošku godinu 2021./2022., od 142 440 djece uključene u programe RPOO-a, oko 22 669 smješteno je u privatnim ustanovama. Od ukupno 1708 dječjih vrtića, njih oko 355 je bilo privatno.

 

Na razini osnovnoškolskog obrazovanja, postoji samo 9 privatnih škola, od ukupno oko 2000. Među njima su škole koje nude Montessori, Waldorf i međunarodne programe.

 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (podaci dostupni za završetak 2020./2021. školske godine i početak 2021./2022. školske godine), od 310 076 učenika osnovnih škola, njih 1071 pohađalo je privatne škole.

 

Na razini srednjoškolskog obrazovanja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (podaci dostupni za završetak 2020./2021. školske godine i početak 2021./2022. školske godine), bilo je 35 privatnih škola, od njih ukupno 742, koje su pružale obrazovne usluge za više od 2000 učenika.