Administrativno upravljanje na nacionalnoj i područnoj razini

Hrvatski obrazovni sustav uglavnom je centralizirani sustav kojim na svim razinama obrazovanja upravljaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i nacionalne agencije. Međutim, postoje mnoge decentralizirane funkcije koje obavljaju osnivači ustanova predškolskog obrazovanja, osnovnih i srednjih škola.

Sektorske agencije nadležne su za različita područja obrazovanja.

• Agencija za odgoj i obrazovanje (AZZO) obavlja stručne i savjetodavne poslove u obrazovanju, sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te obrazovanja odraslih, među ostalim.
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) odgovorna je za planiranje, razvoj, organizaciju, provedbu, praćenje i poboljšanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih. Glavni ciljevi Agencije su razvoj kvalifikacija temeljenih na kompetencijama i ishodima učenja, usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, izgradnja sustava SOO-a koji uključuje cjeloživotno učenje i mobilnost, sudjelovanje u određivanju uloga nastavnika i uspostavljanje sustava osiguravanja kvalitete.
• Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) je agencija odgovorna za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. AZVO provodi dio postupaka koji se odnose na inicijalnu akreditaciju visokih učilišta, reakreditaciju, tematsko vrednovanje i vanjsko neovisno periodično vrednovanje unutarnjeg osiguravanja kvalitete i unapređenje sustava, među ostalim aktivnostima koje se odnose na razvoj znanosti i visokog obrazovanja.
• Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) obavlja stručne i savjetodavne poslove u području obrazovanja i mladih, provodi programe Europske unije i druge međunarodne programe, mreže i inicijative te obavlja poslove vezane uz nacionalnu strukturu potpore u području obrazovanja i osposobljavanja.
• Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) provodi vanjsko vrednovanje obrazovnog sustava i standardizirane ispite. Aktivnosti vanjskog vrednovanja usmjerene su na postignuća učenika i obrazovne ustanove. Ostale aktivnosti odnose se na istraživački rad na glavnim aktivnostima Centra, suradnju s različitim dionicima i organizacijama u obrazovnom sustavu te provođenje osposobljavanja u području vanjskog vrednovanja.
• Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNET) osnovana je radi inoviranja obrazovnog sustava i poticanja napretka kroz IKT. Glavne su joj aktivnosti razvoj, izgradnja i održavanje infrastrukture IKT-a, povezivanje mreže s međunarodnim mrežama te izgradnja informacijskih čvorišta i mreža.

Republika Hrvatska administrativno je podijeljena u 21 županiju, tj. 20 županija i Grad Zagreb koji ima status županije. Županije su podijeljene na gradove i općine, kao manje upravne jedinice. U nastavku se nazivaju jedinicama lokalne samouprave (JLS). Jedinice lokalne samouprave (JLS) imaju posebne nadležnosti u području ranog i predškolskog odgoja i općeg obrazovanja, kako je razrađeno u sljedećim poglavljima.

Nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO)

Prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, (NN 21/23), Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na predškolsko obrazovanje, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u zemlji i inozemstvu, izrađuje Nacionalni kurikulum, odobrava udžbenike i uvodi propise i standarde te druge zahtjeve koji se odnose na odgojno-obrazovni rad, potiče razvoj školskog sustava, radi na poboljšanju učeničkog standarda, provodi inspekcije, osniva obrazovne ustanove i nadzire pravne aspekte njihovih aktivnosti, osigurava sredstva i prostor za odgojno-obrazovni rad, omogućuje djeci, mladima i odraslima stjecanje tehničkih vještina i kompetencija, podupire organizacije aktivne u području obrazovanja.



Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: razvoj visokog obrazovanja, provedbu nacionalnih strategija i osiguravanje sredstava i prostora za visoka učilišta te praćenje njihovih aktivnosti, izradu izvješća o radu i vrednovanju visokih učilišta i studijskih programa te njihovu preporuku za odobrenje, subvencioniranje troškova studija, poboljšanje studentskog standarda, praćenje uspješnosti studijskih programa i drugih procesa visokog obrazovanja, upravljanje provedbom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, vođenje Upisnika visokih učilišta i Upisnika studijskih programa, upravljanje bazama podataka o visokom obrazovanju, poticanje cjeloživotnog učenja i visokog obrazovanja odraslih, administrativni nadzor visokih učilišta.



Ministarstvo koordinira razvoj programa i projekata od nacionalne važnosti u svim područjima obrazovanja, provodi nacionalne projekte i projekte financirane sredstvima Europske unije te projekte financirane iz drugih međunarodnih izvora. 

Postoje razlike u nekim područjima odlučivanja povezanima s različitim razinama obrazovanja. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO) (ISCED 0) financiraju i njime upravljaju lokalne vlasti. Međutim, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nadležno je za obrazovne programe i akreditaciju ustanova RPOO-a.

Osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem (ISCED 1-3) upravlja se na središnjoj razini. No, lokalne i regionalne vlasti odgovorne su za (su)financiranje i imaju ovlasti osnovati školu.

Visoko obrazovanje (ISCED 6-8) većinom pružaju javna visoka učilišta koja se financiraju iz državnog proračuna. Organizacijska autonomija i akademska sloboda zajamčene su Ustavom.

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od 1993. godine u potpunosti je decentraliziran. Godine 1993. temeljna prava su prenesena na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja razvija sektorske strategije i politike u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, predlaže zakone i podzakonske akte te uređuje standarde i uvjete za osnivanje i rad ustanova i programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. MZO također utvrđuje kvalifikacijske uvjete svog osoblja, propisuje uvjete za stručno napredovanje i financira stalno stručno usavršavanje osoblja RPOO-a. 

Financiranje sustava RPOO-a decentralizirano je zakonom. Sukladno članku 42. Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja gotovo isključivo je u nadležnosti jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave – od kapitalnih ulaganja u infrastrukturu do financiranja tekućih troškova. No, postoje nacionalni projekti kojima se dopunjuje financiranje jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, primjerice sveobuhvatni projekti izgradnje infrastrukture za ustanove RPOO-a koje financira MZO kako bi se osigurao pristup RPOO-u.

Ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja koju je osnovala jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave svoje usluge naplaćuje od roditelja, prema mjerilima koje propisuje predstavničko tijelo te jedinice, osim jednogodišnjeg programa predškole koji je za roditelje besplatan.

Sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića. Dječji vrtić mogu osnovati Republika Hrvatska, jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, vjerske zajednice, druge pravne i fizičke osobe. Ministarstvo znanosti i obrazovanja propisuje mjerila za sufinanciranje pojedinih programa iz državnog proračuna, kao što su programi za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu, programi predškole, programi za djecu pripadnike nacionalnih manjina te programi za djecu hrvatskih državljana u inozemstvu (Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa javnih potreba u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja). 

Jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave donose programe javnih potreba u području predškolskog odgoja i obrazovanja za svoje područje te utvrđuju mjerila za financiranje programa iz vlastitog proračuna i mjerila za participaciju roditelja u cijeni programa.

Dječji vrtić koji je osnovala jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, u skladu s mjerilima koje je utvrdilo predstavničko tijelo te jedinice, osim programa predškole koji je besplatan za roditelje. Punu cijenu dječjeg vrtića obično sufinancira jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, a iznos sufinanciranja varira ovisno o financijskim mogućnostima te jedinice.

Jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave donose programe javnih potreba za djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja za svoje područje. Utvrđuju mjerila za financiranje programa iz vlastitog proračuna i mjerila za participaciju roditelja u cijeni programa. Decentralizirano financiranje jedan je od razloga regionalnih razlika u javnim izdacima za programe predškole.

U pogledu praćenja u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja postoji nekoliko mehanizama. Sukladno članku 44. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, prosvjetna inspekcija Ministarstva znanosti i obrazovanja prati provedbu ovog Zakona i propisa donesenih na njegovoj osnovi.

Stručno-pedagoško praćenje u dječjim vrtićima i stručno-pedagoško praćenje provedbe programa predškolskog odgoja i obrazovanja u drugim pravnim i fizičkim osobama koje provode programe predškolskog odgoja i obrazovanja provodi Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO).

Praćenje provedbe programa zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja u dječjim vrtićima i školama u kojima se provodi RPOO, posebno u dijelu koji se odnosi na higijenu, pravilnu prehranu i cijepljenje, provodi ministarstvo nadležno za zdravlje – zdravstvena inspekcija.

Sanitarni inspekcijski nadzor nad provedbom i izvršavanjem Zakona obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove sanitarne inspekcije.

Nadzor stručnog rada u primjeni Zakona, u dijelu koji se odnosi na skrb o djeci, organizira i provodi ministarstvo nadležno za socijalnu skrb.

Godine 2022. stupile su na snagu velike izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.

Osnovni ciljevi tih izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju su povećanje opsega, pristupa i kvalitete ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Izmjene zakona prati i najveća infrastrukturna izgradnja dječjih vrtića u posljednjih nekoliko desetljeća. Vlada RH je 2016. godine započela investicije za izgradnju i unaprjeđenje ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na nacionalnoj razini uz primjenu EU fondova. Od tada je više od 265 milijuna eura uloženo u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za 500 dječjih vrtića. Godine 2022. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti izdvojeno je više od 161 milijun eura za ulaganja u predškolske ustanove, čime će se osigurati dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama i povećati pokrivenost djece u predškolskom odgoju i obrazovanju na 90 %.

Zakonodavnim izmjenama propisana je uspostava mreže dječjih vrtića na nacionalnoj razini koja će omogućiti bolje planiranje razvoja mreže dječjih vrtića i poboljšati prostornu dostupnost dječjih vrtića u ruralnim područjima te u manjim i slabije razvijenim područjima. Preduvjet za poboljšanje kvalitete sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osiguravanje njegova pristupa je pružanje kadrovskih preduvjeta, posebno s obzirom na procjene da bi se u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do 2030. godine uključila djeca od navršene 3. godine života do početka škole. Ključna novost Zakona u vezi s osobljem je mogućnost zapošljavanja učitelja u dječjim vrtićima s novim kompetencijama i dodatnim usavršavanjem.

Opće obrazovanje

Hrvatskim obrazovnim sustavom na središnjoj razini upravlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Osim Ministarstva, ostale nacionalne javne ustanove uključene u regulaciju, razvoj i kontrolu kvalitete obrazovnog sektora u Hrvatskoj su Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO), Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), Agencija za mobilnost i programe EU (AMPEU), Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNET).

Obrazovanje u školama provodi se na temelju nacionalnog kurikuluma, predmetnog kurikuluma i školskog kurikuluma.

Nacionalni kurikulumi donose se u skladu s Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje – dokumentom kojim se određuju elementi sustava kurikuluma na općoj razini.

Nacionalni kurikulum određuje elemente za sve razine i vrste osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, njegovih ciljeva, vrijednosti i načela, kao i smjernice za poticanje i prilagodbu iskustava učenja i vrednovanje postignuća.

Kurikulum nastavnog predmeta određuje ciljeve učenja, strukturu predmeta, ishode učenja i/ili sadržaje, povezanu razradu i opise razine usvajanja naučenog, a u nekim slučajevima i popis potrebnih kvalifikacija nastavnika.

Nacionalni kurikulumi, predmetni kurikulumi i obrazovni programi donose se odlukom ministra obrazovanja.

Škola provodi svoje programe i aktivnosti na temelju školskog kurikuluma te godišnjeg plana i programa. Školski kurikulum određuje plan izvannastavnih i izbornih predmeta i aktivnosti ako nisu određeni nacionalnim kurikulumom.

Školski kurikulum donosi školski odbor na prijedlog nastavničkog vijeća.

Godišnji plan i program školske ustanove određuje godišnju organizaciju rada.

Opće obrazovanje zajednički financiraju država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (županije, gradovi i općine). Proračunski izvori financiranja osnovnoškolskog obrazovanja su državni i lokalni proračuni (županije, gradovi/općine), dok su izvori financiranja srednjoškolskog obrazovanja državni proračun i proračuni županija.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, sredstva za javne potrebe u području osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja osiguravaju se iz:

• državnog proračuna
• proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
• izvora osnivača ako je osnivač bilo koja druga fizička ili pravna osoba
• prihoda od komercijalne djelatnosti i ostalih namjenskih prihoda
• naknada koje se plaćaju za posebne usluge i djelatnosti koje pruža ustanova
• donacija i drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Prema Zakonu, nadzor i kontrolu nad trošenjem sredstava osiguranih obrazovnim ustanovama iz državnog proračuna obavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a nadzor i kontrolu nad trošenjem sredstava osiguranih obrazovnim ustanovama iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavlja osnivač.

Ako je osnivač škole druga pravna ili fizička osoba, osnivač je odgovoran za osiguravanje potrebnog financiranja plaća i naknada s doprinosima, ostalih izdataka za osoblje, materijalnih i financijskih izdataka škole i drugih potrebnih sredstava za rad škole. Škola je dužna koristiti prihode od vlastite djelatnosti, školarine od roditelja, kao i sve donacije i druga sredstva za svoju namjenu.

Visoko obrazovanje

Prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, u području visokog obrazovanja Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorno je za razvoj visokog obrazovanja, provedbu nacionalnih strateških dokumenata i programa u visokom obrazovanju, osiguravanje i praćenje financijskih uvjeta za rad visokih učilišta, subvencioniranje školarina, studentski standard, koordinaciju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, vođenje Upisnika visokih učilišta i akreditiranih studijskih programa te poticanje programa cjeloživotnog učenja na visokim učilištima.

Prema Zakonu o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti,(NN, 151/2022) Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) provodi različita vanjska vrednovanja postupaka osiguravanja kvalitete, dok je za unutarnje osiguravanje kvalitete zaduženo visoko učilište. AZVO je javna, neovisna i međunarodno priznata agencija. Osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja u Hrvatskoj provodi se u skladu sa Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja.

AZVO je punopravni član Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA) i uvršten je u Europski registar za osiguravanje kvalitete (EQAR) u visokom obrazovanju, službeni registar agencija za osiguravanje kvalitete Europskog prostora visokog obrazovanja koje su u bitnome usklađene sa Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja.

Obrazovanje i osposobljavanje odraslih

Obrazovanje odraslih usmjereno je na stjecanje i razvoj ključnih kompetencija u okviru cjeloživotnog učenja te na stjecanje znanja i vještina potrebnih za stjecanje skupova ishoda učenja ili kvalifikacija. Prema  Zakonu o obrazovanju odraslih (NN, 144/2021), obrazovanje odraslih dio je obrazovnog sustava Republike Hrvatske.

Obrazovanje odraslih temelji se na sljedećim načelima:

• cjeloživotno učenje
• pravo na obrazovanje
• slobodan izbor vrste i metode obrazovanja
• uključivost i pristupačnost.

Zakonodavni normativni okvir kojim se uređuje formalno obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj uključuje:

Zakon o obrazovanju odraslih (NN, 144/2021)

Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (NN 52/2010)

Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih (NN 61/2014)

Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije (NN 129/2008)

Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih (NN 129/2008).

Financiranje programa obrazovanja odraslih koje financira država pod nadzorom je Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U skladu s člankom 2. odjeljkom 11. Zakona o obrazovanju odraslih, Nacionalni informacijski sustav obrazovanja odraslih informacijski je sustav koji objedinjuje evidenciju o ustanovama, obrazovnim programima i evaluacijskim programima, sudionicima, podnositeljima zahtjeva, andragoškim voditeljima i nastavnicima u obrazovanju odraslih, kao i evidenciju drugih podataka važnih za praćenje sustava obrazovanja odraslih.

Osnivanje ustanove za obrazovanje odraslih

Ustanova za obrazovanje odraslih osniva se prema Zakonu o ustanovama. Osnivači mogu biti fizičke ili pravne osobe. Osnivač ustanove za obrazovanje odraslih podnosi Ministarstvu znanosti i obrazovanja zahtjev za ocjenu sukladnosti osnivačkog akta sa zakonom.

Nakon što Ministarstvo donese rješenje o ocjeni sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom osnivač nadležnom trgovačkom sudu podnosi zahtjev za upis ustanove za obrazovanje odraslih u sudski registar. Ustanova upisana u sudski registar postaje ovlaštena pravna osoba i može početi s radom.

Rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih, zdravstvenih i okolišnih prostornih uvjeta donosi upravno tijelo nadležne županije čije područje primjene obuhvaća obrazovanje, a uvjeti koje treba zadovoljiti propisani su Pravilnikom o standardima i normativima za izvođenje programa obrazovanja odraslih.

Prije podnošenja zahtjeva za odobrenje provedbe programa obrazovanja odraslih, ustanova je dužna od Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) ishoditi stručno mišljenje o usklađenosti programa obrazovanja s odgovarajućim standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz Registra HKO-a.

Ustanova podnosi zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja za odobrenje provedbe programa obrazovanja odraslih. Pri podnošenju zahtjeva ustanova je dužna dokazati da ima kadrovske i materijalne uvjete propisane programom. U skladu s navedenim potrebno je dostaviti preslike diploma nastavnika i potpisane izjave o sudjelovanju u provedbi programa, informacije o prostoru i opremi, rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih, zdravstvenih i okolišnih uvjeta te sklopiti ugovore o poslovnoj suradnji s odgovarajućim pravnim osobama kao dokaz o osiguranoj provedbi praktičnog dijela nastave.