Zemljopisna dostupnost

Sva djeca s prebivalištem u Republici Hrvatskoj imaju pravo na osnovno obrazovanje pod istim uvjetima. S tim u svezi, početkom 2004. godine započet je niz projekata vezanih za poboljšanje standarda u odgojno-obrazovnim ustanovama s ciljem da djeca i učenici na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava u svim dijelovima Republike Hrvatske imaju jednake odgojno-obrazovne uvjete. U svezi s navedenim, godine 2008. doneseni su Državni pedagoški standardi srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine br.: 63/2008, i 90/2010), a godine 2011. donesena je Mreža srednjoškolskih ustanova i programa (Narodne novine br.: 70/2011).

Državni pedagoški standardi osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja

Državnim pedagoškim standardima osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine br. 63/2008, 90/2010) postavljeni su čvrsti temelji za daljnji razvoj te odgojno-obrazovni rad u osnovnim školama. Osiguravanjem jednakih uvjeta provedbom odredaba državnih pedagoških standarda, kojima se uređuju minimalni infrastrukturni, financijski, materijalni i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj sustava, osigurana je jednaka kvaliteta obrazovanja za sve učenike u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj, uz načelo racionalnosti i jednake dostupnosti odgojno-obrazovnih programa i ustanova. Standardima se, također, uređuju i jedinstveni uvjeti za kvalitetan odgojno-obrazovni rad i uspješno ostvarivanje ciljeva i zadataka u odgojnim i obrazovnim ustanovama. Posebno su uređena pitanja djece s posebnim obrazovnim potrebama te regulirana nastava za bolesnu djecu u zdravstvenim ustanovama i nastavom u kući.

Standardi su ustvrđeni prema mjerilima, a mjerila prate vremenski koeficijenti izvodljivosti. Mjerila kojima se ostvaruju zadani standardi su:

1. Mjerila za ustroj mreža škola na područjima županija
2. Mjerila za ustroj osnovne škole kao javne ustanove, za ustroj područne škole i za ustroj nastave u dislociranome objektu osnovne škole
3. Mjerila za broj razrednih odjela u osnovnoj školi kao samostalnoj ustanovi
4. Mjerila za broj učenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini
5. Mjerila za učitelje, stručne suradnike, ravnatelje i druge radnike u osnovnoj školi
6. Mjerila za opterećenost učenika satima nastavnog plana i programa
7. Mjerila za trajno profesionalno usavršavanje, napredovanje ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika te mjerila za osposobljavanje i stručno usavršavanje ostalih radnika
8. Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj školi
9. Mjerila za posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnome školstvu
10. Mjerila učeničkog standarda
11. Mjerila za školu vježbaonicu i za školu u kojoj se provode istraživanja

Ostvarivanje se mjerila državnoga pedagoškoga standarda sustavno prati u skladu s koeficijentima izvodljivosti.

Mreža osnovnoškolskih ustanova

Člankom 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014) propisano je donošenje mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja. Mreža škola obvezno sadrži: (1) popis škola/ustanova u kojima se izvode: redoviti programi odgoja i obrazovanja, posebni programi za učenike s teškoćama, redoviti programi i posebni programi za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima, programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, umjetnički programi, sportski programi, međunarodni programi, alternativni programi, produženi boravak ili cjelodnevna nastava, srednjoškolski programi po sektorskim područjima za programe koje škole izvode; (2) popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom; (3) popis školskih ustanova imenovanih vježbaonicama; (4) popis školskih ustanova imenovanih centrima izvrsnosti; (5) popis učeničkih domova. Zakonom je propisano da su sastavni dio mreže sve ustanove u kojima se provodi odgoj i obrazovanje, kako one koje su u sustavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, tako i one koje su u nadležnosti Ministarstva socijalne politike i mladih te škole kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe, čime se obrazovnoj politici omogućava uvid u mogućnosti odgoja i obrazovanja na nacionalnoj razini, odnosno izrada racionalne i optimalne mreže koja će udovoljavati iskazanim potrebama tržišta rada temeljne na sustavnom praćenju i predviđanju demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području za koje se utvrđuje. Pod dostupnošću se podrazumijeva da je mrežom osnovnih škola, svakome osnovnoškolskom obvezniku dana mogućnost redovitoga osnovnog školovanja u osnovnoj školi, ili drugoj ovlaštenoj ustanovi, ili objektu škole uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika. Racionalnim ustrojem upisnih područja podrazumijeva se takav ustroj upisnih područja koji omogućuje optimalno zadovoljavanje potreba učenika vodeći računa o postojećim školskim kapacitetima.

Mrežom se planiraju i nove školske ustanove i to samo one koje se financiraju iz državnoga proračuna dok se škole koje nisu financirane iz državnog proračuna (privatne škole) mogu osnivati i bez da su prethodno planirane u Mreži. Na taj je način Zakon usklađen s Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu u dijelu u kojem se odnosi na usluge privatnog obrazovanja.

Mrežu škola za svoje područje predlažu osnivači temeljem čega ministarstvo nadležno za obrazovanje, uz prethodno mišljenje Nacionalnoga vijeća za razvoj ljudskih potencijala, izrađuje prijedlog mreže za područje Republike Hrvatske. Mrežu škola na prijedlog ministarstva nadležna za obrazovanje donosi Vlada Republike Hrvatske.

Mreža školskih ustanova donesena je u lipnju 2011. godine (Narodne novine br.: 70/2011), a njome se , među ostalim, utvrđuju školske ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, sa svim njihovim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje, te programi obrazovanja koje školske ustanove ostvaruju, uključujući i posebne programe za učenike s teškoćama.

Donošenjem mreže postignuti su sljedeći učinci:

• udovoljeno je zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnog područja,
• zadovoljna su pedagoška mjerila i propisani standardi u odnosu na veličinu škola, rasprostranjenost i dostupnost obrazovnih programa, demografske uvjete, potrebe društva i prostorno-tehničke, kadrovske i ostale didaktičke uvjete,
• osigurana je zaštita nacionalnih i lokalnih interesa,
• osigurano je zadovoljavanje svih preduvjeta za uspješnu provedbu programa osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.

Sukladno navedenom, u školskoj godini 2015./2016. nastava se izvodi u 896 osnovnoškolskih ustanova u kojima nastavu pohađa 322 634 učenika raspoređena u 18 598 razrednih odjela i odgojno-obrazovnih skupina.

Rad u osnovnoj školi

Sukladno Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine br. 63/2008, 90/2010) osnovna škola ima najmanje osam razrednih odjela, odnosno najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda, što osigurava cjelovitost osmogodišnjega obveznog školovanja. Iznimno, zbog posebnih okolnosti, škola s otežanim uvjetima rada i posebna odgojno-obrazovna ustanova može imati manji broj razreda, odnosno može ustrojiti kombinirane razredne odjele. Sukladno navedenom, osnovne škole u Republici Hrvatskoj razlikuju se po veličini i broju razrednih odjela.

S tim u svezi, rad se osnovne škole ostvaruje, u pravilu, u jednoj smjeni: poludnevno, produljeno ili cjelodnevno. Takav rad omogućuje optimalno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva različitim oblicima nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave te pravilnom izmjenom rada, odmora i prehrane učenika. Rad se osnovne škole može ostvarivati i u više od jedne smjene. Rad osnovne škole može se ostvarivati i u dvjema smjenama, a tek iznimno i u trima smjenama.

Pošto sva djeca s prebivalištem u Republici Hrvatskoj imaju pravo na osnovno obrazovanje pod istim uvjetima te je isto ujedno i besplatno, škola je dužna u suradnji s osnivačem organizirati prijevoz učenicima razredne nastave (1. – 4. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje tri kilometra, a učenicima predmetne nastave (5. – 8. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje pet kilometara. Za učenike s teškoćama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja.

Osnovne škole dužne su stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika, sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja, brinuti o sigurnosti učenika, osigurati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju, brinuti o zdravstvenomu stanju učenika i o tome obavještavati nadležnog liječnika škole – specijalistu školske medicine, pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje njihovih uzroka i posljedica, u suradnji s tijelima socijalne skrbi odnosno drugim nadležnim tijelima, voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponašanja učenika, te pružati savjetodavni rad učenicima. Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo.

Navedenom upisnom politikom i aktivnostima postiže se učinak ravnomjernoga razvoja sukladno kojemu svako dijete u Republici Hrvatskoj, neovisno u kojem dijelu države živjelo, ima pravo na jednake uvjete školovanja, jednake šanse za uspjeh te mogućnost nastavka srednjoškolskog obrazovanja.

Upis i izbor škole

U prvi razred obveznoga osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života. Iznimno u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života.

Postupak upisa djeteta u prvi razred osnovne škole pokreće ured državne uprave u županiji (20 županija) nadležan za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove obrazovanja utvrđivanjem popisa djece - školskih obveznika. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured na prijedlog škole imenuje Stručno povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta za svaku školu te povjerenstvu do 31. siječnja tekuće godine dostavlja utvrđeni popis djece - školskih obveznika. Stručno povjerenstvo utvrđuje psihofizičko stanje djeteta radi: (1) redovitoga upisa u prvi razred osnovne škole, (2) prijevremenoga upisa u prvi razred osnovne škole, (3) odgode upisa u prvi razred osnovne škole, (4) trajne odgode upisa u prvi razred osnovne škole, (5) trajne odgode pohađanja škole, (6) predlaganja primjerenog programa školovanja i primjerenih oblika pomoći djeci s teškoćama tijekom osnovnoškolskog obrazovanja.

Stručno povjerenstvo čine: nadležni liječnik škole – specijalist školske medicine i djelatnici škole: stručni suradnik pedagog ili psiholog i/ili stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskoga profila, učitelj razredne ili predmetne nastave odnosno u srednjoj školi predmetni nastavnik. Za djecu koja ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik, zbog specifične potrebe utvrđivanja poznavanja hrvatskog jezika, u povjerenstvo se imenuje i učitelja hrvatskog jezika i/ili stručnjaka iz jezično-komunikacijskog područja. U prvi razred obveznoga osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života. Iznimno a na zahtjev roditelja ili skrbnika i na prijedlog stručnog povjerenstva, u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života. Zahtjev za prijevremeni upis djeteta u prvi razred osnovne škole roditelj dostavlja uredu uz obrazloženje. Prijevremeni upis odobrit će se djetetu koje postigne prosječne rezultate u odnosu na drugu djecu školske obveznike koji su pristupili postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja za upis u prvi razred osnovne škole. Dijete se ne može trajno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno pohađanja škole osim u iznimnim slučajevima.

Utvrđivanje psihofizičkoga stanja djeteta za upis u osnovnu školu obavlja se na temelju neposrednoga pregleda djeteta, razgovora s roditeljem, pojedinačnih mišljenja članova povjerenstava i dostavljene dokumentacije.

Pri pregledu odnosno razgovoru s djetetom svaki član stručnog povjerenstva dužan je poštovati prava i interes djeteta te postupati u skladu s etičkim kodeksom svoje struke. Pregledu i razgovoru s djetetom može biti nazočan roditelj djeteta, koji ima pravo uvida u mišljenje i prijedlog svakog člana stručnog povjerenstva. Na temelju provedenog postupka za utvrđivanje psihofizičkoga stanja djeteta, stručno povjerenstvo na zajedničkoj sjednici donosi odluku o: upisu djeteta u redoviti program, odgodi upisa, pokretanju postupka za utvrđivanje primjerenog školovanja i primjerenog oblika pomoći djetetu.

Ured državne uprave, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva donosi rješenje o prijevremenom upisu, odgodi upisa u prvi razred osnovne škole, privremenom oslobađanju od školovanja, primjerenom programu obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju, o ukidanju rješenja o primjerenom programu obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Na spomenuto rješenje roditelj ima pravo žalbe ministarstvu nadležnom za obrazovanje.

Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi ured državne uprave u županiji nadležan za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove obrazovanja. Učenik se upisuje u školu sukladno upisnom području. Upisno područje za osnovne škole je prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu osnovnu školu na temelju prebivališta, odnosno prijavljenog boravišta. Za učenike s teškoćama koji osnovno obrazovanje ostvaruju u redovitim školama prema posebnim obrazovnim programima upisno se područje određuje prema najbližoj školi koja provodi obrazovanje prema odgovarajućem programu.

Učenik se može upisati u prvi razred osnovne škole kojoj ne pripada prema upisnom području: ako to ne izaziva povećanje broja razrednih odjela utvrđenih planom upisa u osnovnoj školi u koju se upisuje, ako se upisuje u škole koje izvode alternativne, međunarodne te programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ako se upisuje u škole kojima je osnivač druga pravna ili fizička osoba.

Redoviti učenik može tijekom obrazovanja promijeniti upisani program u istoj ili drugoj školi, odnosno prijeći iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program, najkasnije do početka drugog polugodišta. Ako učenik prelazi iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program to može učiniti najkasnije do 31. ožujka tekuće školske godine. Škola iz koje učenik odlazi izdaje prijepis ocjena i ispisuje učenika u roku od sedam dana od dana primitka obavijesti o upisu učenika u drugu školu. Ako se učenik preseli iz jednog mjesta u drugo, škola koja ostvaruje isti obrazovni program u drugome mjestu dužna je upisati učenika i nakon 31. ožujka tekuće školske godinekraja prvoga polugodišta tekuće školske godine. Škola je dužna upisati učenika i nakon kraja prvoga polugodišta 31. ožujka tekuće školske godine ako je učeniku izrečena pedagoška mjera preseljenja u drugu školu.

Prava i obveze učenika

Prava i obveze učenika propisana su čl. 61. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014).

Prava učenika su:

• pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose,
• pravo na savjet i pomoć u rješavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu,
• pravo na uvažavanje njegovog mišljenja,
• pravo na pomoć drugih učenika školske ustanove,
• pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju i školskom odboru,
• pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika te u izradi i provedbi kućnog reda,
• pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada.

Obveze učenika su:

• pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je izabrao,
• pridržavanje pravila kućnog reda,
• ispunjavanje uputa učitelja, odnosno nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja i drugih zaposlenika škole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kućnim redom,
• čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava.

Učenici imaju i druga prava i obveze:

• Pravo na sigurnost u školi. (zaštita prava učenika i način postupanja odgojno-obrazovnih radnika propisan je Pravilnikom o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima (Narodne novine br.: 132/2013)
• Pravo na nastavu u kući, zdravstvenoj ustanovi ili nastavu na daljinu. (Za učenika koji ima zdravstvenih teškoća može se organizirati nastava u kući, nastava u zdravstvenoj ustanovi ili nastava na daljinu sukladno odredbama Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine br.: 24/2015)
• Pravo na privremeno oslobađanje pohađanja nastave. (Ako učenik ima većih zdravstvenih teškoća može se sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014) i članku 11. Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine br.: 67/2014) privremeno osloboditi pohađanja nastave.)
• Pravo na odgovarajuću pomoć i potporu učitelja i stručnih suradnika. (Učenik kojem su sukladno Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine br.: 24/2015) utvrđene teškoće mora dobiti odgovarajuću pomoć i potporu učitelja i stručnih suradnika škole koju pohađa.)
• Pravo inojezičnih učenika. (Učenik koji ne zna ili nedovoljno poznaje hrvatski jezik ima pravo na učenje hrvatskog jezika kako bi se mogao uključiti ili nastaviti školovanje u Republici Hrvatskoj.)
• Obveza pohađanja obveznih nastavnih predmeta. (Svaki učenik, osim učenika koji se školuje po posebnom programu ima obvezu pohađati nastavu obveznih nastavnih predmeta propisanih nastavnim planovima i programima.)
• Pravo na pohađanje izborne nastave. (Učenik ima pravo pohađati izbornu nastavu koja je propisana nastavnim planom i programom.)
• Pravo na pohađanja izvannastavnih aktivnosti. (Učenik ima pravo pohađanja izvannastavnih aktivnosti koje su obično povezane s određenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi.)
• Pravo pohađanja dodatne i dopunske nastave. (Učenik ima pravo pohađanja dodatne i dopunske nastave. Dodatna nastava namijenjena je učenicima koji se u određenom nastavnom predmetu ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet. Dopunska nastava organizira se za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju. Učenik se u nju može uključiti na određeno vrijeme kad mu je takav oblik pomoći učenicima potreban.)
• Pravo i obveza pohađanja dopunskog rada. (Učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen ocjenom nedovoljan iz najviše dva nastavna predmeta ima obvezu pohađanja dopunskog rada koji se organizira nakon završetka nastavne godine koji će učeniku osigurati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja.)
• Pravo polaganja popravnog ispita. (Učenici od IV. do VIII. razreda imaju pravo polagati popravni ispit ako nisu ostvarili očekivane ishode tijekom dopunskog rada koji se organizira nakon završetka nastavne godine, tj. ako im nije zaključena pozitiva ocjena. Popravni ispit polaže se u kolovozu, najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine.)
• Pravo polaganja predmetnog ili razrednog ispita. (Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više nastavnih predmeta upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.)
• Pravo praćenja i vrednovanja postignuća. (Učenik ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i načine i postupke vrednovanja od svakoga učitelja za svaki nastavni predmet.)
• Pravo na preispitivanje ocjene iz vladanja. (Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan ocjenom iz vladanja može u roku od dva dana podnijeti zahtjev učiteljskom vijeću radi preispitivanja ocjene.)
• Pravo na pohvale i nagrade. (Učenici koji postižu iznimne rezultate mogu biti usmeno i pisano pohvaljeni, odnosno nagrađeni.)
• Pravo na prijevoz do škole. (Učenik od I. do IV. razreda ima pravo na besplatan prijevoz koji osigurava osnivač škola ako je udaljenost do škole udaljen najmanje 3 km, a učenik od V. do VIII. razreda na prijevoz ako je od škole udaljen najmanje 5 km.)
• Pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika. (U svakoj osnovnoj školi je osnovano vijeće učenika koje čine predstavnici učenika svakog razrednog odjela. Predstavnik vijeća učenika sudjeluje u radu tijela škole kada se odlučuje o pravima i obvezama učenika, bez prava odlučivanja.)

Prava i obveze roditelja

Roditelj učenika dužan je upisati dijete u osnovnu školu te brinuti o redovitom pohađanju obveznog dijela programa kao i ostalih oblika odgojno-obrazovnog rada u koje je učenik uključen.

Roditelj može upisati svoje dijete u školu u kojoj se izvodi redoviti, alternativni ili međunarodni program ili program na jeziku i pismu nacionalne manjine po modelu A, B ili C. Ako roditelj upisuje dijete u redovitu školu kojoj je osnivač jedinica lokalne ili regionalne samouprave, dijete upisuje u školu kojoj pripada prema upisnom području. Upisan područja propisuje osnivač škole. U školu kojoj dijete ne pripada prema upisnom području, roditelj može upisati dijete samo ako:

• to ne izaziva povećanje broja razrednih odjela utvrđenih planom upisa u osnovnoj školi u koju se upisuje,
• se upisuje u škole koje izvode alternativne, međunarodne te programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
• se upisuje u škole kojima je osnivač druga pravna ili fizička osoba.

Roditelj učenika ima pravo i obvezu sudjelovati u njegovom obrazovanju i biti redovito obaviješten o njegovim postignućima. Roditelj učenika je dužan brinuti da učenik redovito izvršava obveze te u primjerenom roku javiti razlog izostanka učenika. Ako roditelj zanemaruje svoje obveze, škola mu je dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima škole. Ako roditelj učestalo zanemaruje obveze, škola je dužna o tome obavijestiti ured državne uprave, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama.

U svakoj je školi sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014) ustrojeno vijeće roditelja. Roditelji učenika svakog razrednog odjela između sebe biraju jednog člana u vijeće roditelja. Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, te predlaže mjere za unaprjeđenje odgojno-obrazovnog rada. Vijeće roditelja ima svog predstavnika i u školskome odboru – ključnom upravljačkom tijelu škole.

Dob učenika i organizacija nastave

U prvi razred obveznoga osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života. Iznimno u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života.

Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi u pravilu je organiziran kao razredna nastava za učenike od I. do IV. razreda i kao predmetna nastava za učenike od V. do VIII. razreda.

Osnovna škola ima najmanje osam razrednih odjela, najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda, što osigurava cjelovitost osmogodišnjega obveznog školovanja. Iznimno, zbog posebnih okolnosti, škola s otežanim uvjetima rada i posebna odgojno-obrazovna ustanova može imati manji broj razreda, odnosno može ustrojiti kombinirane razredne odjele. Optimalna škola koja radi u jednoj smjeni je osnovna škola od 16 do 20 razrednih odjela s podjednakim brojem razrednih odjela svakog razreda. Škola u kojoj se odgojno-obrazovni rad ostvaruje u dvije smjene može imati najviše 32 razredna odjela.

Organizacija nastave

Nastava se izvodi, ovisno o nastavnom predmetu, u redovitom, posebnom i kombiniranom razrednom odjelu, ili u odgojno-obrazovnim skupinama.

Nastava se izvodi u školskom prostoru i izvan prostora škole. Za nastavu izvan prostora škole potreban je jedan pratitelj iz redova učitelja ili stručnih suradnika škole za skupinu do najviše 14 učenika. Za učenike s teškoćama za izvođenje nastave izvan prostora škole potrebno je osigurati pratitelja za: 1 učenika s oštećenjem vida, sluha, s motoričkim oštećenjima, s autizmom ili značajno sniženim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju, do 5 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, do 5 učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove.

Razredni odjel

Optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 20, a najmanji 14, najviši 28 učenika. Razredni odjel ustrojava se od učenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od učenika dvaju ili iznimno više razreda, za provedbu redovite nastave po redovitom ili posebnom nastavnom planu i programu. Broj učenika u razrednom odjelu u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina može se ustrojiti i s manjim brojem učenika. U razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Broj učenika u razrednom odjelu smanjuje se za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Razredni odjel s posebnim programom

U razrednom odjelu s posebnim programom može biti najviše: 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima.

Kombinirani razredni odjel

Kombinirani razredni odjel ustrojava se za učenike razredne nastave. Kombinirani razredni odjel od dva razreda ima najviše 16 učenika, kombinirani razredni odjel od tri razreda najviše 14 učenika, a od četiri razreda najviše 12 učenika. Iznimno se može ustrojiti kombinirani razredni odjel i za učenike predmetne nastave, u pravilu s najviše 10 učenika.

Broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini

Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se od učenika istog ili dvaju i više razreda za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik neposrednoga odgojno-obrazovnog rada, a sastoji se od učenika istoga ili više razreda, ovisno o vrsti i programu rada skupine. Odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu (informatika, vjeronauk i drugi strani jezik) izvodi se po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Odgojno-obrazovna skupina učenika pripadnika nacionalnih manjina koji uče materinski jezik i kulturu (model C) organizira se za razrednu i predmetnu nastavu.

Organizacija školske godine

Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta. Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor. Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi ostvaruje se, u pravilu, u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana. Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu odlukom propisuje ministar nadležan za obrazovanje. Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2015./2016. (»Narodne novine« br.: 26/2015) donio je ministar nadležan za obrazovanje 3. ožujka 2015. godine. Sukladno predmetnoj Odluci nastavna godina za sve učenike počela je 7. rujna 2015., a završava 10. lipnja 2016. godine.

Osnovna je škola otvorena učenicima u vrijeme odmora između dvaju školskih obrazovnih razdoblja i dviju nastavnih godina, kako bi se osigurala mogućnost izvođenja različitih programa, manifestacija i aktivnosti za zainteresirane učenike. S tim u svezi, škola je dužna tijekom cijele školske godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoške i javne funkcije, a prema mogućnostima škole i interesima učenika. Sukladno navedenom, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su izraditi plan aktivnosti i osigurati uvjete za njihovu realizaciju u vrijeme učeničkih odmora.

Svaka škola godišnjim planom i programom rada utvrđuje plan i raspored broja radnih dana potrebnih za provedbu nastavnog plana i programa te broj, plan i raspored ostalih radnih dana tijekom školske godine potrebnih za druge odgojno-obrazovne programe škole (školske priredbe, natjecanja, dan škole, dan župe, dan općine i grada te za izlete, ekskurzije i sl.).

Odgojno-obrazovni rad u školi se izvodi u jednoj smjeni, ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada. Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi može biti organiziran kao poludnevni ili s produženim boravkom za učenike razredne nastave, a u školama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni. Učenici razredne nastave mogu biti opterećeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom nastavom i satom razrednika s najviše 25 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno, a učenici predmetne nastave s najviše 30 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno. Učenici razredne i predmetne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu biti dodatno opterećeni s još pet sati.

Dnevna i tjedna organizacija nastave u školi

Odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma. Nastavnim planom za osnovnu školu propisuje se tjedni i godišnji broj sati po razredima za: obvezne i izborne predmete, ostale oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada kao što su dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i sat razrednika, produženi stručni postupak za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Opseg, sadržaj i realizacija izvannastavnih aktivnosti ovisi o organizaciji nastavnog procesa u školi, odnosno o mogućnostima izvođenja cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada. U suradnji s tijelima lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, civilnim društvom, roditeljima/skrbnicima te ostalima osiguravaju se uvjeti za provedbu programa i aktivnosti izvannastavnih sadržaja koje škola provodi u skladu s mogućnostima škole i interesima učenika.

Nastavni sat u redovitim osnovnim školama u pravilu traje 45 minuta. Odmor između dvaju nastavnih satova traje najmanje pet minuta, a veliki odmor najmanje 15 minuta i obvezan je nakon dva nastavna sata za učenike razredne nastave. Odmori u provedbi cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada prilagođavaju se oblicima rada, boravka i prehrane učenika.

U školi se izvodi nastava tijekom pet radnih dana tjedno, a škola može izvoditi nastavu tijekom šest dana tjedno ako tjedno radi u više od dvije smjene. Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od četiri sata dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od šest sati dnevno.

Nastavni sat traje 45 minuta ako nastavnim planom i programom nije drukčije određeno. Iznimno, trajanje nastavnog sata može se mijenjati zbog posebnih okolnosti, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje.

Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini. Za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, nastava se organizira kao razredna, a za učenike od petog do osmog razreda kao predmetna nastava. Iznimno za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole može se organizirati predmetna nastava ako je to predviđeno nastavnim planom i programom, a za učenike s teškoćama od petog do osmog razreda osnovne škole, može se organizirati razredna nastava.

Rad se osnovne škole ostvaruje, u pravilu, u jednoj smjeni. Rad se osnovne škole može ostvarivati i u dvjema smjenama, a tek iznimno i u trima smjenama. S tim u svezi, organizacija se rada u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj razlikuje od škole do škole. U tabličnim prikazima naveden je primjer tjedne organizacije rada i raspreda sati u dvjema školama u kojima se nastava ostvaruje u dvjema smjenama.

Reference:

• Ustav Republike Hrvatske (»Narodne novine« br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10)
• Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12)
• Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (»Narodne novine« br. 51/00, 56/00)
• Zakon o umjetničkom obrazovanju (»Narodne novine« br. 130/11)
• Državni pedagoški standardi osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« br. 63/08. i 90/10.)
• Odluka o donošenju Mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja (»Narodne novine«  br. 70/11.)
• Nastavni plan i program za osnovnu školu (»Narodne novine« br. 102/06.)
• Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkoga stanja djeteta, učenika te sastavu stručnoga povjerenstva (»Narodne novine« br. 55/11.)
• Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika u osnovnoj školi
• Kalendar rada za školsku godinu 2012./2013.
• Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 112/10.)
• Pravilniku o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi (»Narodne novine« br. 124/09)