Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO)

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) uveden je 2013. godine kao reformski alat u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Godine 2013. Hrvatski sabor donio je Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) kojim se uspostavlja HKO i opisuje njegova provedba na nacionalnoj razini.

Zakon je prošao nekoliko izmjena, posljednji 2021. godine. Njime se definira povezanost hrvatskih razina kvalifikacija s razinama kvalifikacija Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) i kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA).

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala središnje je strateško tijelo za razvoj HKO-a. Vijeće, sastavljeno od 24 člana širokog raspona dionika, ima nekoliko važnih zadaća. Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala:

• vrednuje i procjenjuje javne politike, ponajprije politike obrazovanja, zapošljavanja, cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja s aspekta utjecaja na razvoj ljudskih potencijala i njihovog doprinosa ostvarenju strateških ciljeva i konkurentnosti Republike Hrvatske te razvoju društva
• daje preporuke o procesu planiranja i razvoja ljudskih potencijala sukladno razvojnoj strategiji Republike Hrvatske
• predlaže mjere integriranih i međusobno usklađenih politika zapošljavanja, obrazovanja i regionalnog razvoja
• prati i procjenjuje učinke HKO-a i pojedinih kvalifikacija te daje preporuke za poboljšanja u povezivanju obrazovanja i potreba tržišta rada.

Zakon o HKO-u uveo je i osnivanje sektorskih vijeća kao savjetodavnih tijela koja brinu o razvoju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada unutar pojedinih sektora.

Zakon regulira sustav kvalifikacija na svim razinama u Republici Hrvatskoj putem standarda kvalifikacija temeljenih na ishodima učenja i praćenju potreba tržišta rada, pojedinaca i društva.

HKO ima 8 razina ishoda učenja, 13 razina cjelovitih kvalifikacija i 6 razina djelomičnih kvalifikacija.

Prema Zakonu o HKO-u tijela i dionici koji sudjeluju u razvoju i primjeni HKO-a su:

• Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala
• ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost
• ministarstvo nadležno za rad
• ministarstvo nadležno za regionalni razvoj
• Agencija za znanost i visoko obrazovanje
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
• Agencija za odgoj i obrazovanje
• Sektorska vijeća.

Revidiranim Zakonom o HKO-u (2021.) opisuju se različite vrste kvalifikacija (djelomične i cjelovite), njihov opseg (npr. HROO, CSVET ili ECTS bodovi) i dodjela unutar razina HKO-a. Oni čine temelj za uspostavu sustava vrednovanja. Revidiranim Zakonom definira se i postupak priznavanja i vrednovanja jedinica ishoda učenja.

Pravilnik o Registru HKO-a (donesen 2014. godine, izmijenjen 2021. godine) provedbeni je akt kojim se uređuje: sadržaj i način vođenja Registra HKO-a, prijave za upis u Registar, sadržaj i oblik zahtjeva za upis u Registar, ocjena podnesenih zahtjeva, postupci upisa, imena sektorskih vijeća, izbor članova sektorskih vijeća i njihove zadaće te vanjski i unutarnji sustav osiguravanja kvalitete.

Registar HKO-a je sustav za registraciju i integraciju standarda zanimanja sa standardima kvalifikacija kroz jedinice kompetencija i jedinice ishoda učenja. U siječnju 2023. godine u Registru HKO-a navedena su 432 standarda zanimanja i 151 standarda kvalifikacija.

Alati i pristupi za procjenu i predviđanje potreba za vještinama

Postoji nekoliko pristupa i alata koji se upotrebljavaju za procjenu i predviđanje potreba za vještinama na nacionalnoj i podnacionalnoj razini.

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih razvila je 2012. godine alat pod nazivom profili sektora kao analitičku osnovu za usklađivanje potreba tržišta rada i obrazovanja. Kombiniranjem makroekonomskih pokazatelja i podataka iz istraživanja o potrebama poslodavaca u pogledu kompetencija zaposlenika, alat je predstavljao važan korak naprijed u planiranju razvoja obrazovnog sustava i donošenju obrazovnih politika. Razvijeno je 13 profila sektora.

Alat i pristup dodatno su razvijeni u sklopu provedbe HKO-a. U razdoblju 2015. – 2016. godine Ministarstvo rada je u sklopu uvođenja HKO-a naložilo Ekonomskom institutu da razvije profile sektora za 8 sektora.

Profil sektora služi za prikaz ponude i potražnje sektorskih zanimanja i kvalifikacija na makro razini – analizom trendova u zapošljavanju, nezaposlenosti i ponudi obrazovanja mjerenih sudionicima obrazovnih programa po regijama i po spolu zanimanja, odnosno razinama HKO-a.

Profili sektora predstavljali su analitičku osnovu za definiranje potražnje i ponude zanimanja i kvalifikacija unutar sektora. Sadržaj profila sektora upotrijebljen je za provjeru relevantnosti kvalifikacija za potrebe tržišta rada. Također je služio predlagateljima standarda u smislu prepoznavanja potražnje za određenim kvalifikacijama.

Kako bi se podržao razvoj kvalifikacija, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pokrenulo je Portal za napredno praćenje tržišta rada i obrazovanja (ranije zvan portal HKO) kao središnji portal s pokazateljima tržišta rada i obrazovanja. Portal je smišljen kako bi poslužio kao središnji alat za praćenje tržišta rada i glavna dokazna osnova za razvoj profila sektora i standarda zanimanja kao ključnih mehanizama HKO-a. Portal nudi vizualne podatke, statističke podatke i analize po sektorima HKO-a.

Objedinjuje podatke o zapošljavanju, nezaposlenosti, upisu u srednje i visoko obrazovanje, ključnim gospodarskim aktivnostima i odgovarajućim stopama zaposlenosti te raspodjelu različitih zanimanja u sektorima u odnosu na gospodarske djelatnosti. Portal objedinjuje podatke o nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, podatke o zapošljavanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, upise na srednjoškolske i visokoškolske programe Ministarstva znanosti i obrazovanja te relevantne statističke pokazatelje Državnog zavoda za statistiku.

Ostale slične ključne politike i programi

Postupak ažuriranja i revizije kurikuluma SOO-a vodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) u skladu sa standardnom metodologijom koju je utvrdila Agencija.

U obrazovanju odraslih ASOO je razvio metodologiju za programe obrazovanja odraslih za stjecanje mikrokvalifikacija, djelomičnih kvalifikacija i cjelovitih kvalifikacija financiranih iz vaučera i drugih izvora financiranja. Metodologija izrade programa obrazovanja odraslih temelji se na standardu zanimanja (ili skupu kompetencija) i standardu kvalifikacije (ili skupu ishoda učenja) iz Registra HKO-a.

Pravilnik o Registru HKO-a navodi da su ministarstvo nadležno za rad i nadležne agencije dužni utvrditi potrebu za revizijom standarda zanimanja i skupova kompetencija, odnosno standarda kvalifikacija i skupova ishoda učenja, upisanih u odgovarajući podregistar.

Svaki standard zanimanja ima rok do kojeg se standard zanimanja može upotrijebiti za opravdanje predlaganja standarda kvalifikacija i skupova ishoda učenja. Jednako tako, standardi kvalifikacija imaju rok za reviziju. Dionici su uključeni u izradu i preispitivanje ponude i sadržaja programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na razini sustava te na mikrorazini. Vijeće za SOO koordinira rad svih dionika u području strukovnog obrazovanja, pokreće inicijative za usvajanje novih ili izmjenu postojećih kurikuluma, predlaže mjere i aktivnosti, kao i strategije za razvoj strukovnog obrazovanja i dr. 

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala daje preporuke o procesu planiranja i razvoja ljudskih potencijala sukladno razvojnoj strategiji Republike Hrvatske.

Na mikrorazini poslodavci su uključeni u proces razvoja standarda zanimanja. U tekućem procesu razvoja više od 100 novih kurikuluma za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, ASOO je uključio širok raspon dionika: poslodavci, nastavnici i ravnatelji u sustavu strukovnog obrazovanja, nastavnici u visokom obrazovanju itd.

HKO se provodi u visokom obrazovanju s ciljem poticanja uspostave i razvoja studijskih programa relevantnih za razvoj gospodarstva i društva budući da glavni koncept HKO-a uključuje standarde zanimanja, standarde kvalifikacija i programe usklađene s tim standardima.

Standardi zanimanja sadrže informacije o ključnim radnim zadacima vezanim uz određeno zanimanje i kompetencijama potrebnim za obavljanje tih zadataka. Izrađuju ih u skladu sa specifičnom metodologijom  radne skupine sastavljene od dionika i potvrđuju kroz Anketu o standardu zanimanja, upitniku razvijenom u svrhu prikupljanja potrebnih informacija, koji popunjavaju poslodavci i zaposlenici.

Standardi zanimanja služe kao osnova za razvoj standarda kvalifikacija (ako je uloga određene kvalifikacije pripremiti pojedinca za tržište rada). Standardi kvalifikacija, temeljeni na standardima zanimanja i razvijeni u skladu s posebnim smjernicama, definiraju minimalne ishode učenja koje pojedinac treba ostvariti kako bi stekao određenu kvalifikaciju.

Prijedloge standarda zanimanja i kvalifikacija može predložiti svaka fizička ili pravna osoba s opravdanim interesom. Međutim, ako ti prijedlozi postaju nacionalni standardi, moraju ih pozitivno ocijeniti odbori za procjenu i konačno odobriti nadležno tijelo. Nakon odobravanja standarda upisuju se u nacionalnu bazu podataka naziva Registar HKO-a i postaju nacionalni standardi.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) je ustanova zadužena za ocjenu prijedloga standarda kvalifikacija na visokom učilištu te za donošenje odluka o upisu standarda kvalifikacija na visokim učilištima u odgovarajuće podregistre HKO-a. U tu svrhu osnivaju se odbori za procjenu koji se sastoje od stručnjaka u području predloženog standarda kvalifikacije.

Nakon upisa standarda kvalifikacija u Registar HKO-a, oni postaju temelj za razvoj ili redizajn obrazovnih programa. AZVO procjenjuje i jesu li razvijeni ili redizajnirani obrazovni programi na visokim učilištima u skladu s standardima kvalifikacija upisanim u Registar HKO-a.