Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj regulirano je Zakonom o obrazovanju odraslih koji je stupio na snagu u siječnju 2022. godine.
Novim zakonodavnim okvirom sustav obrazovanja odraslih usklađuje se sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a metodologija izrade programa obrazovanja odraslih temelji se na propisima koji uređuju Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO).
Uključivanje institucija za obrazovanje odraslih u nacionalni sustav kvalifikacija značajan je pomak prema ostvarenju glavnih ciljeva svih suvremenih europskih društava - sustava cjeloživotnog učenja i profesionalne mobilnosti u širem europskom kontekstu.
Koncept cjeloživotnog učenja utkan je u temelje obrazovanja odraslih što ga čini glavnim promicateljem ideje profesionalne mobilnosti kroz široku lepezu obrazovnih programa namijenjenih odraslima koji se žele usavršavati, prekvalificirati, usavršavati u struci ili se osobno razvijati.
Prema Zakonu o obrazovanju odraslih (članak 3.), glavni ciljevi tog obrazovanja su:
- osigurati pristup kvalitetnim programima obrazovanja koji omogućavaju stjecanje znanja i vještina važnih za osobni rast pojedinca te pristup tržištu rada
- osigurati pravo na osnovno obrazovanje odraslih osoba
- osigurati kvalitetu primjenom HKO-a
- omogućiti stjecanje javne isprave za pristup tržištu rada ili nastavak obrazovanja
- omogućiti vrednovanje prethodnog učenja
- povećati uključenost osoba u obrazovanju odraslih.
Obrazovanje odraslih obrazovanje u Hrvatskoj namijenjeno je polaznicima koji su navršili 14 godina života i koji nisu upisani u neki drugi oblik redovnog obrazovanja ili osobama koje nisu pohađale ili su prekinule redovno obrazovanje.
U okviru obrazovanja odraslih provodi se osnovno i srednje obrazovanje te svi oblici neformalnog i informalnog obrazovanja uključujući i škole stranih jezika. Provode ga ustanove za obrazovanje odraslih i druga tijela registrirana za izvođenje programa obrazovanja odraslih. Visoko obrazovanje nije dio sustava obrazovanja odraslih u Hrvatskoj.
Osim usklađivanja s redovitim obrazovanjem, novi zakonski okvir za obrazovanje odraslih uveo je formalne programe za stjecanje mikrokredita (mikrokvalifikacije u Hrvatskoj) i priznavanje prethodnog neformalnog i informalnog učenja (programi vrjednovanja). Time su se otvorile nove mogućnosti horizontalne i vertikalne mobilnosti kroz obrazovni sustav.
Obrazovanje odraslih financiraju sami polaznici. Osnovno obrazovanje je izuzetak jer ga u potpunosti financira država. Programe također financiraju poslodavci te država i lokalna samouprava. U sklopu Nacionalnog programa otpornosti i oporavka, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pokrenulo je sustav vaučera za obrazovanje odraslih s ciljem programa osposobljavanja za stjecanje vještina potrebnih na tržištu rada. Dodatni naglasak stavljen je na obrazovne programe koji potiču prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo.
Prema podacima iz 2021. godine, 5,1 % odraslog stanovništva Hrvatske (25-64) sudjelovalo je u nekom obliku obrazovanja ili osposobljavanja u 4 tjedna prije istraživanja. Sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom učenju u Hrvatskoj i dalje je znatno ispod prosjeka EU koji iznosi 11 %. Nedavno je hrvatska Vlada izrazila svoju obvezu premošćivanja ovog jaza do 2030. godine u Nacionalnoj strategiji razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine. Provedba strateških ciljeva i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Strategije detaljnije je definirana u detaljnije u Nacionalnom planu razvoja obrazovanja i osposobljavanja do 2027. Povećanje udjela odrasle populacije u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa obrazovanja odraslih navedeno je kao jedan od deset prioritetnih ciljeva do kraja 2027. godine.