2024
U ovom razdoblju nije bilo značajnijih reformi.
2023
Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine (Nacionalni plan), donesen u ožujku 2023., pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor odgoja i obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS). U sklopu razvojnog smjera 1 Održivo gospodarstvo i društvo, strateškog cilja 2 Obrazovani i zaposleni ljudi navode se sljedeća prioritetna područja javnih politika koja predstavljaju i okvir za definiranje posebnih ciljeva Nacionalnog plana: pristupačnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija, unaprjeđenje visokog obrazovanja i usklađeno i perspektivno tržište rada.
Posebni ciljevi Nacionalnog plana ostvaruju se provedbom mjera koje opisuju područja planiranih intervencija i ključne aktivnosti. Posebni cilj 10. Nastaviti proces informatizacije i primjene digitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu odnosi se na postizanje boljih rezultata u učenju i poučavanju te pripremu za život i rad u digitalnom dobu. Pripadajuće mjere u sklopu ovog posebnog cilja usmjerene su na osiguravanje uključivog, kvalitetnog i pravednog obrazovanja uz promicanje mogućnosti cjeloživotnog obrazovanja za sve. Konkretno, mjere su usmjerene osposobljavanju obrazovnih ustanova za provođenje hibridnih oblika nastave, kontinuiranom razvoju digitalnih kompetencija te ujednačavanju opremljenosti škola. Nadalje, tu su i mjere uspostave digitalne obrazovne platforme i sustava digitalne zrelosti visokih učilišta te mjera pružanja potpore obrazovnim ustanovama u području tema umjetne inteligencije (UI). Do kraja 2030. godine cilj je osigurati jednak pristup svim ženama i muškarcima pristupačnom i kvalitetnom tehničkom, stručnom i tercijarnom obrazovanju. Također, cilj je značajno povećati broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vještine, uključujući tehničke i stručne vještine. Iste su potrebne prije svega za zaposlenje, dostojne poslove i poduzetništvo.
Izrađenim Modelom cjelodnevne škole (CDŠ), želi se produljiti razdoblje učenja i poučavanja te time stjecanje kompetencija ključnih za cjeloživotno učenje. U sklopu CDŠ-a povećava se broj sati odgojno-obrazovnog rada u ključnim pismenostima, redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole, dok se potpora, potpomognuto i obogaćeno učenje sistematizira. Cjelodnevna osnovna škola u Hrvatskoj u prvom se koraku uvodi u sustav odgoja i obrazovanja u obliku Eksperimentalnog programa čija implementacija započinje školske godine 2023./2024. Eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvodi i novi nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije (obvezan od prvog do osmog razreda) za koji će se koristiti eksperimentalni kurikulum te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi.
Eksperimentalni kurikulumi, kao i smjernice učiteljima za izvođenje novih nastavnih predmeta u osnovnoj školi objavljeni su u svibnju i srpnju 2023. godine.
Premda je sustav vaučera predviđen Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. pokrenut 2022. godine s ciljem podrške cjeloživotnom učenju i stjecanju novih vještina, posebice zelenih i digitalnih, od lipnja 2023. uvedena je novina proširenja programa općim vještinama. Programi iz općih područja sufinanciraju se putem ESF+ fonda, dok se zelena i digitalna područja sufinanciraju kroz spomenuti Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Riječ je o modelu financiranja cjeloživotnog učenja zaposlenih i nezaposlenih osoba s ciljem stjecanja vještina potrebnih za tržište rada. Putem vaučera sufinancira se trošak obrazovanja za programe obrazovanja koje održavaju pružatelji obrazovanja koji se nalaze u Katalogu vještina i programa.
Ciljana vrijednost sustava vaučera jest da se do kraja 2. tromjesečja 2026. iskoristi ukupno 30 000 vaučera, od čega najmanje 12 000 za dugotrajno nezaposlene, neaktivne ili mlade osobe koje nisu u sustavu obrazovanja, zapošljavanja ili osposobljavanja. Provedbene mjere (aktivne mjere na tržištu rada) u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uključuju potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje, potpore za usavršavanje, financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba, zapošljavanje na javnim radovima i druge mjere.
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET kao nositelj i korisnik projekta s Ministarstvom znanosti i obrazovanja u ožujku 2022., potpisala je ugovor o predfinanciranju, dok se potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta e-Sveučilišta u vrijednosti 84.013.537,73 EUR očekuje do kraja rujna 2023.
Projekt e-Sveučilišta provodi se s ciljem digitalne preobrazbe visokog obrazovanja (VO) u Republici Hrvatskoj poboljšanjem digitalne nastavne infrastrukture, uvođenjem digitalnih nastavnih alata te osnaživanjem digitalnih kompetencija nastavnika za poučavanje u digitalnom okruženju. Projekt je razvijen u skladu s komponentom C.3.1. "Reforma obrazovnog sustava" Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO). Trajanje projekta je od ožujka 2022. do prosinca 2025. godine.
U sklopu pripremnih aktivnosti za ovaj projekt CARNET je sudjelovao u projektu “Procjena i unapređenje digitalne spremnosti hrvatskih visokih učilišta” financiranom kroz Instrument tehničke podrške DG REFORM-a koji provodi OECD, u bliskoj suradnji s Europskom komisijom i Ministarstvom znanosti i obrazovanja RH. Ova inicijativa rezultirala je preporukama i smjernicama temeljenim na praksi drugih zemalja koje su usporedivo ulagale u visoko obrazovanje i pružile dragocjenu podršku u određivanju vrste i opsega ulaganja u javna visoka učilišta za područje cijele Republike Hrvatske.
Projekt adresira ključne nedostatke sustava znanosti i VO RH na koje su ukazali brojni pokazatelji mjerenja znanstvene, tehnološke i visokoobrazovne uspješnost na razini EU-a.
Cilj projekta je unaprjeđenje kvalitete i dostupnosti sustava VO osnaživanjem fleksibilnosti i inovativnosti javnih VU i njihovih sastavnica kroz podršku ulaganjima u digitalnu nastavnu infrastrukturu. Ciljane skupine su javna visoka učilišta i sastavnice, sveučilišta, visoke škole, fakulteti, knjižnice, kampusi, nastavno i rukovodeće osoblje, nenastavno osoblje, suradnici u nastavi u VO i studenti. Projektne aktivnosti teže ravnoteži između tri stupa održivosti u kontekstu obrazovanja, inovacija i umrežavanja s ciljem primjene stečenih kompetencija u širem spektru situacija i poslovnih okruženja. U procesu identifikacije ključnih područja razvoja te kako bi se analizirale potrebe u području obrazovanja i poslovanja u vezi s primjenom digitalnih tehnologija u visokom obrazovanju, provedena su kvalitativna i kvantitativna istraživanja na temelju čijih su rezultata planirane aktivnosti. Planiran je modularni program obrazovanja s ciljem razvoja digitalnih kompetencija koje su prenosive i mogu se primijeniti u različitim situacijama. Modularnost i kontinuirana razmjena povratnih informacija u interakciji sa svim dionicima omogućit će korištenje i kreiranje inovativnih rješenja uz podršku digitalnih alata, učinkovitu primjenu digitalnih tehnologija i prilagodbu promjenama u tehnološkom okruženju. Poseban će naglasak biti na kibernetičkoj sigurnosti kako bi se osigurala zaštita podataka, očuvanje funkcionalnosti digitalnih sustava i održavanje povjerenja korisnika u digitalne obrazovne resurse. S ciljem poticanja kulture suradnje, stvaranja mreže zajednica praktičara, razvoja inovacija te diseminacije primjera dobrih praksi unutar obrazovnog ekosustava u okviru projekta planiraju se aktivnosti uspostave demonstracijskih laboratorija za naprednu obrazovnu tehnologiju, postavljanje multimedijalnih studija za kreiranje digitalnih obrazovnih sadržaja, razvoj baza stručnjaka te kontinuirana savjetodavna podrška korisnicima.
2022
U ovom razdoblju nije bilo značajnijih reformi.