Skip to main content
European Commission logo

Eurydice

EACEA National Policies Platform:Eurydice
Crna Gora:Visoko obrazovanje

Montenegro

7.Crna Gora:Visoko obrazovanje

Last update: 14 December 2023

Potpisivanjem Bolonjske deklaracije 2003. godine izmijenjena je struktura obrazovnog procesa uvođenjem tri ciklusa studija i Evropskog sistema prenosa kredita ECTS, kao mjere obima studija.

Reformisani visokoobrazovni sistem karakteriše obezbjeđenje i kontinuirana kontrola kvaliteta, uvođenje "dopune diplome" (diploma supplement) kao pratećeg  dokumenta koji opisuje studijski program i stečeno znanje, vještine i kompetencije, intenziviranje mobilnosti studenata i nastavnog osoblja, priznavanje stečenih kvalifikacija i diploma u skladu sa Lisabonskom konvencijom, uključivanje studenata kao partnera u obrazovni proces i sistem donošenja odluka i razvoj koncepta cjeloživotnog učenja.

Oblast visokog obrazovanja uređena je Zakonom o visokom obrazovanju, čije su posljednje izmjene i dopune usvojene juna 2017. godine, a odnose se na:

  • uvođenje novog modela studiranja 3+2+3, umjesto dosadašnjeg 3+1+1+3, kao dominantnog modela u Evropskom prostoru visokog obrazovanja
  • besplatne osnovne i master studije na javnim ustanovama visokog obrazovanja, odnosno Univerzitetu Crne Gore, počev od 2017/2018. studijske godine za osnovne studije. Studije II ciklusa, odnosno master studije po reformisanom modelu studija, biće besplatne počev od 2020/2021. godine
  • uvođenje novog modela finansiranja visokog obrazovanja, tzv. ugovornog modela
  • obaveznost praktične nastave u obimu 25% u odnosu na ukupnu opterećenost studenta po predmetima, odnosno godini, u zavisnosti od ishoda učenja za pojedini studijski program
  • osnivanje Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja.

Svi strateški ciljevi daljeg razvoja visokog obrazovanja koncipirani su Strategijom razvoja visokog obrazovanja 2016-2020, a to su:

  • unapređenje kvaliteta visokog obrazovanja i stvaranje konkurentnog kadra
  • usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada
  • unapređenje naučno-istraživačkog rada i povećan nivo učešća u EU projektima
  • internacionalizacija visokog obrazovanja
  • cjeloživotno obrazovanje
  • uspostavljanje održivog modela finansiranja.

Visoko obrazovanje u Crnoj Gori se stiče na univerzitetu, fakultetu, umjetničkoj akademiji i visokoj školi. Ustanove visokog obrazovanja se osnivaju kao javne ili privatne. Javnu ustanovu osniva država. Privatnu ustanovu može da osnuje domaće i strano pravno ili fizičko lice.

Studijski programi koji se mogu realizovati na ustanovama su:

  • osnovni, obima 180 ECTS
  • master (postdiplomski), obima 120 ECTS
  • doktorski, obima 180 ECTS.

Studijski programi mogu biti interdisciplinarni i organizuju se iz najmanje dvije oblasti.

Osnovni i postdiplomski studijski programi mogu se akreditovati kao akademski i primijenjeni.

Doktorski studijski programi se mogu akreditovati kao akademski.

Programi prvog ciklusa (osnovne studije) su organizovani kao trogodišnji, obima 180 ECTS za većinu studijskih programa. Shodno Zakonu o visokom obrazovanju  programi prvog ciklusa mogu biti organizovani kao integrisani osnovni i master programi obima 300, odnosno 360 ECTS. Lica koja steknu diplomu završetkom integrisanih osnovnih i master studija imaju pravo direktnog upisa na doktorske studije.

Programi iz oblasti regulisanih profesija (Medicina, Stomatologija, Arhitektura, Farmacija, Visoka medicinska škola) usklađeni su sa posebnim propisom Evropske unije kojim se uređuju regulisane profesije, odnosno  Direktivom 2005/36EC i Direktivom 55/13EC.

Ustanovi visokog obrazovanja koja je akreditovala programe osnovnih, master i doktorskih studija (3+2+3) poslije 1. januara 2016. godine, na period od tri godine, akreditacija važi do kraja studijske 2021/2022. godine.

Lica koja završe programe prvog ciklusa (akademske i primijenjene studijske programe) imaju mogućnost nastavka obrazovanja na programima drugog ciklusa.

Studijski program mora da sadrži praktičnu nastavu, kao i ishode učenja za naučnu oblast kojoj pripada studijski program, odnosno kompetencije za obavljanje djelatnosti. Praktična nastava iznosi najmanje 25% u odnosu na ukupnu opterećenost studenta po predmetima, odnosno godini, u zavisnosti od ishoda učenja za pojedini studijski program.       

Uslov koji ustanova visokog obrazovanja treba da ispuni da bi mogla da realizuje studijske programe i vrši upis studenata je posjedovanje certifikata o akreditaciji koji izdaje Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja i licence za rad koju izdaje Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta. Agencija, između ostalog, sprovodi:

  • postupak akreditacije studijskog programa i izdaje sertifikat o akreditaciji studijskog programa
  • postupak eksterne evaluacije ustanove visokog obrazovanja i izdaje sertifikat o reakreditaciji ustanove visokog obrazovanja na osnovu izvještaja o reakreditaciji
  • periodičnu ocjenu kvaliteta rada licenciranih ustanova visokog obrazovanja na zahtjev ovlašćenog organa ustanove ili Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta
  • utvrđivanje liste eksperata za akreditaciju studijskih programa, odnosno reakreditaciju ustanova na osnovu javnog poziva
  • rangira ustanove visokog obrazovanja.

Poslove unapređivanja i razvoja visokog obrazovanja obavlja Savjet za visoko obrazovanje.

Savjet imenuje i razrješava Skupština Crne Gore, na prijedlog Vlade. Članovi Savjeta se imenuju iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti visokog obrazovanja, nauke, umjetnosti, reda studenata i oblasti privrede, društvenih djelatnosti i drugih relevantnih oblasti. Predstavnici iz reda studenata imenuje se na period od dvije godine.

Savjet, između ostalog:

  • analizira stanje i dostignuća u visokom obrazovanju i daje stručne prijedloge Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta i Vladi Crne Gore
  • propisuje uslove i kriterijume za izbor u akademska zvanja
  • daje mišljenje o visini sredstava za finansiranje javnih ustanova visokog obrazovanja i studenata na tim ustanovama za svaku studijsku godinu
  • daje mišljenje o broju studenata i visini sredstava za finansiranje studenata na studijskim programima od javnog interesa na privatnim ustanovama visokog obrazovanja za svaku studijsku godinu
  • daje mišljenje na propise iz oblasti visokog obrazovanja
  • sarađuje sa ustanovama visokog obrazovanja u obezbjeđivanju i unapređivanju kvaliteta.

Savjet za visoko obrazovanje je na sjednici održanoj 16. aprila 2019. godine utvrdio Uslove i kriterijume za izbor u akademska zvanja.

Vlada određuje broj studenata koji će se finansirati iz budžeta Crne Gore za određeni studijski program, u skladu sa brojem propisanim u licenci javne ustanove.

Odluku donosi Vlada, na prijedlog organa upravljanja javne ustanove, u postupku davanja saglasnosti na konkurs za upis na studijske programe.

Finansiranje javnih ustanova za realizaciju studijskih programa I ciklusa studija počelo je studijske 2017/2018. godine, dok će finansiranje javnih ustanova za realizaciju  studijskih programa II ciklusa studija početi studijske 2020/2021. godine. To znači da su studijske 2017/18. godine svi studenti prve godine I ciklusa studija upisani na javnim ustanovama oslobođeni plaćanja školarine, dok će upisani studenti na master studijama na javnim ustanovama biti oslobođeni plaćanja školarine od 2020/21. studijske godine.

Stranac ima pravo upisa na studijske programe u Crnoj Gori pod jednakim uslovima kao i crnogorski državljani,u skladu sa Zakonom i statutom ustanove.

Studenti s invaliditetom na javnim i privatnim ustanovama oslobađaju se plaćanja naknade. Za lica s invaliditetom sprovodi se princip afirmativne akcije pri upisu na studijski program.   

Studenti kao partneri su uključeni u proces donošenja odluka, unapređenja studija i kvaliteta studija. Shodno Zakonu o visokom obrazovanju i statutu ustanove, student ima pravo da bira i bude biran u organe ustanove. Svoje predstavnike studenti imaju u upravnom odboru, najvišem organu upravljanja  ustanove, senatu  i vijeću fakulteta. Zastupljenost studenata u stručnim organima i organima upravljanja je najmanje 20% u odnosu na ukupan broj članova.

U skladu sa Zakonom o akademskom integritetu, Vlada je na sjednici od 11. marta 2021. godine imenovala nove članove Etičkog komiteta.