Skip to main content
European Commission logo
EACEA National Policies Platform:Eurydice
Crna Gora:Glavna izvršna i zakonodavna tijela

Montenegro

1.Crna Gora:Politički, socijalni i ekonomski osnov i trendovi

1.2Crna Gora:Glavna izvršna i zakonodavna tijela

Last update: 14 December 2023

Zakonodavna vlast

U Crnoj Gori vlast je uređena po načelu podjele na: zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavnu vlast vrši Skupština Crne Gore, koju čine poslanici, birani neposredno, na osnovu opšeg i jednakog biračkog prava, tajnim glasanjem. Poslanik se bira na šest hiljada birača, u Crnoj Gori kao jedinstvenoj izbornoj jedinici, na osnovu izbornih lista koje podnose: političke partije (stranačka izborna lista), koalicije političkih partija (koaliciona izborna lista) i grupe građana (izborna lista grupe građana).

Skupština Crne Gore je jednodomni parlament i ima 81 poslanika. Primarna dužnost poslanika u reprezentativnoj demokratiji jeste da zastupa građane, njihove stavove i interese. Zato jedna od osnovnih funkcija Skupštine jeste donošenje zakona u skladu sa interesima i potrebama građana. Pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju poslanik i Vlada. Pravo predlaganja zakona ima i šest hiljada birača, preko poslanika koga ovlaste. Jedna od ključnih funkcija Skupštine je i nadzor nad radom Vlade.

Skupština radi na redovnim i vanrednim zasijedanjima. Redovno zasijedanje održava se dva puta godišnje, u skladu sa Ustavom Crne Gore. Prvo redovno zasijedanje počinje prvog radnog dana u martu i traje do kraja jula, a drugo prvog radnog dana u oktobru i traje do kraja decembra. Vanredno zasijedanje saziva se na zahtjev najmanje trećine ukupnog broja poslanika, predsjednika Crne Gore i predsjednika Vlade.

Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drugačije određeno. Mandat Skupštine traje četiri godine i može prestati prije vremena, raspuštanjem ili skraćenjem mandata.

Izvršna vlast

Vlada Crne Gore je najviši organ izvršne vlasti Crne Gore. Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Predsjednik Vlade predstavlja Vladu i rukovodi njenim radom. Djelokrug rada, organizacija, način rada i odlučivanja uređeni su Ustavom, zakonima Crne Gore i podzakonskim aktima. Ministre u Vladi Crne Gore bira Skupština Crne Gore, kojoj je Vlada odgovorna za izvršavanje obaveza utvrđenih Ustavom i zakonima Crne Gore.

Usvajanjem nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, osnovana su nova ministarstva i organi državne uprave. Vladu čine 12 ministarstava, i to:

1. Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava

2. Ministarstvo unutrašnjih poslova

3. Ministarstvo odbrane

4. Ministarstvo finansija i socijalnog staranja

5. Ministarstvo vanjskih poslova

6. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija

7. Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta

8. Ministarstvo zdravlja

9. Ministarstvo ekonomskog razvoja

10. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

11. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma

12. Ministarstvo kapitalnih investicija

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, shodno Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, vrši, između ostalog, poslove uprave koji se odnose na: kreiranje, uspostavljanje i razvoj obrazovno-vaspitnog sistema; uslove za osnivanje, rad i licenciranje ustanova u oblasti obrazovanja; organizaciju rada obrazovno-vaspitnih ustanova; normative i standarde za finansiranje ustanova obrazovanja i vaspitanja; vrši poslove uprave koji se odnose na realizaciju programa od opšteg interesa kojima se naučno-istraživačke ustanove i istraživači uključuju u evropski istraživački prostor i međunarodne programe u nauci, usavršavanje i mobilnost crnogorskih istraživača sa ciljem omogućavanja njihovog rada u istraživačkim centrima i institutima u Crnoj Gori i inostranstvu; pripremu predloga zakona, drugih propisa i opštih akata iz oblasti sporta i mladih; praćenje i utvrđivanje stanja u oblasti sporta; pripremu strategija razvoja i drugih mjera kojima se kreiraju politike u oblasti vrhunskog, rekreativnog, dječjeg, školskog i univerzitetskog sporta.

Organizacione jedinice Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta su:

  1. Direktorat za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje i vaspitanje
  2. Direktorat za opšte srednje obrazovanje, stručno obrazovanje, i obrazovanje odraslih
  3. Direktorat za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica
  4. Direktorat za visoko obrazovanje
  5. Odjeljenje za normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa
  6. Odjeljenje za informaciono-komunikacione tehnologije
  7. Odjeljenje za unutrašnju reviziju
  8. Odjeljenje za Nacionalni okvir kvalifikacija
  9. Odjeljenje za međunarodnu saradnju i evropske integracije
  10. Kabinet ministra
  11. Služba za investicije i javne nabavke
  12. Služba za finansije i računovodstvo
  13. Služba za kadrovske i opšte poslove

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja vrši propise pripremanje predloga tekuće ekonomske politike Crne Gore i praćenje njenog ostvarivanja; pripremanje, planiranje, izradu i izvršenje budžeta Crne Gore; fiskalni uticaj; nadzor nad ostvarivanjem prihoda i izvršavanje izdataka budžeta Crne Gore; predlaganje smjernica i srednjoročnog makroekonomskog okvira za pripremu i planiranje budžeta; pripremu propisa iz oblasti socijalne i dječije zaštite, penzijskog i invalidskog osiguranja, zaštitu lica sa invaliditetom, zaštitu starijih lica, nasilje u porodici, zaštita od nasilja nad djecom; novčanu pomoć strancu koji traži međunarodnu zaštitu i azilantu i strancu pod supsidijarnom zaštitom; porodičnu zaštitu.

Sudska vlast

Sudsku vlast vrši sud. Sud je samostalan i nezavisan.Sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora. Zabranjeno je osnivanje prijekih i vanrednih sudova. Sud sudi u vijeću, osim kada je zakonom određeno da sudi sudija pojedinac. U suđenju učestvuju i sudije-porotnici, kada je to utvrđeno zakonom.

Rasprava pred sudom je javna i presude se izriču javno.

Izuzetno, sud može isključiti javnost sa rasprave ili njenog dijela iz razloga koji su nužni u demokratskom društvu, samo u obimu koji je potreban: u interesu morala; javnog reda; kada se sudi maloljetnicima; radi zaštite privatnog života stranaka; u bračnim sporovima; u postupcima u vezi sa starateljstvom ili usvojenjem; radi čuvanja vojne, poslovne ili službene tajne i zaštite bezbjednosti i odbrane Crne Gore.