Definicija ciljne grupe

Na douniverzitetskom nivou koristi se termin posebne obrazovne potrebe i obuhvata djecu sa:

• smetnjama u razvoju (tjelesne, intelektualne, senzorne, spektar autizma i kombinovane), i
• teškoćama u razvoju (govorno-jezičke, ponašanje, učenje, teška hronična i dugotrajna oboljenja, teškoće zbog emocionalne, socijalne, jezičke i kulturološke deprivacije).

Vaspitanje i obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama ostvaruje se u predškolskoj ustanovi, u ustanovi osnovnog i opšteg srednjeg i stručnog obrazovanja i vaspitanja , kao i u resursnom centru. Kao prvi izbor i imperativ postavlja se inkluzivno obrazovanje u okviru redovnih škola o čemu govori stalni porast broja djece s posebnim obrazovnim potrebama u ovim ustanovama.

Škola, odnosno resursni centar je dužan da, po pravilu, u roku od 30 dana po upisu djeteta, donese individualni razvojno-obrazovni program (IROP) za dijete s posebnim obrazovnim potrebama, kojim se određuju: oblici vaspitno-obrazovnog rada za vaspitno-obrazovne oblasti, odnosno predmete, način izvođenja dodatne stručne pomoći, prohodnost između programa, prilagođavanje u organizaciji, standardi znanja, postignuća i vještina, provjera, ocjenjivanje znanja, postignuća i napredovanja djeteta, kao i raspored časova. Za pripremu, primjenu, praćenje i prilagođavanje programa škola, odnosno resursni centar obrazuje stručni tim koji čine: nastavnici, stručni saradnici škole ili resursnog centra, uz učešće roditelja.

Vaspitanje i obrazovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama u predškolskoj ustanovi i školi ostvaruje se potpunim uključivanjem u vaspitne grupe, odnosno odjeljenja sa ostalom djecom uz mogućnost pružanja dodatne stručne pomoći, kao i uz obezbjeđivanje dodatnih uslova i pomagala, u skladu sa obrazovnim programom.

Vaspitanje i obrazovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama po obrazovnom programu sa prilagođenim izvođenjem i dodatnom stručnom pomoći, koji se ne može ostvariti potpunim uključivanjem u vaspitne grupe, odnosno odjeljenja sa ostalim učenicima, ostvaruje se u posebnim grupama ili odjeljenjima škole uz zajedničko učešće u vannastavnim aktivnostima škole, odnosno uz zajedničku nastavu iz pojedinih predmeta sa vršnjacima iz teritorijalno najbliže škole, uz prilagođeno izvođenje obrazovnog programa i obezbjeđivanje dodatne stručne pomoći, dodatnih uslova i pomagala, tehničke pomoći, u skladu sa obrazovnim programom.

Specifične mjere podrške

Shodno Zakonu o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, prostor, oprema i nastavna sredstva predškolske ustanove i škole moraju biti prilagođeni djeci s posebnim obrazovnim potrebama, u skladu sa obrazovnim programom. Za vaspitanje i obrazovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama škola su dužne da obezbijede adekvatne obrazovne tehnologije, kao vid dodatnih nastavnih sredstava (uvećanu štampu, Brajevo pismo i sl.). Kako bi se učenicima,odnosno djeci s posebnim obrazovanim potrebama pružila adekvatna pažnja broj učenika u odjeljenju se smanjuje za 10% u odnosu na broj utvđen zakonom.

Resursni centri,  u kojima se djeca sa posebnim obrazovnim potrebama vaspitavaju i obrazuju po posebnim obrazovnim programima, takođe pružaju pomoć i podršku inkluzivnom obrazovanju kroz: savjetodavni i stručni rad, obuke nastavnika i stručnih saradnika za rad sa djecom s posebnim obrazovnim potrebama, upotrebu znakovnog jezika, vršenje pripreme, prilagođavanja, izradu, obuku za korišćenje specijalnih udžbenika (na Brajevom pismu, u Digital Accessible Information System - Daisy formatu) i drugih specijalizovanih nastavnih sredstava.

Takođe, Zavod za školstvo organizuje i koordinira radom mobilnih timova čiji su članovi psiholozi, defektolozi iz redovnih škola, resursnih centara. Timovi odlaze u škole kao podrška za inkluzivno obrazovanje u dijelu izrade individualnog razvojno-obrazovnog programa (IROP), metodičkih savjeta, prilagođavanja nastave, savjetodavno-instruktivnog rada sa roditeljima, individualnog rada s djecom i dr.

Vrtići i škole za svako dijete izrađuju IROP u okviru kojeg su definisani akademski i razvojni ciljevi koji treba da budu postignuti. Tim koji priprema IROP prilikom njegove izrade najprije određuje prioritetnu oblast u kojoj će se djelovati i to je najčešće funkcionalna ili vaspitna oblast. U obrazovnoj oblasti, nastavnik u saradnji sa stručnom službom i roditeljima, na osnovu karakteristika djeteta i očuvanih potencijala radi na individualnom programu za predmet (ili više predmeta). Pri izradi IROP-a kreće se od procjene trenutnog nivoa djeteta (karakteristika, znanja, postignuća, potreba i sl.) od toga što je usvojilo, što može uspješno i samostalno da radi u konkretnoj oblasti, bez obzira na uslove i okolnosti. Ono u čemu je dijete uspješno, u svakoj oblasti, predstavlja dobar osnov za jačanje njegovog samopouzdanja i  planiranje podrške djetetu u daljem radu. Nakon toga se izrađuju dugoročni i kratkoročni planovi, biraju tehnike i metode kojima će se realizovati postavljeni obrazovni standard.

Za djecu s posebnim obrazovnim potrebama vrtići i škole angažuju asistente u nastavi kao tehničku podršku, kojih u školskoj 2020/2021 ima oko 346 u vaspitno obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori. U skladu sa IROP-om i rasporedom časova određuje se obim podrške koju asistent u nastavi pruža pod nadzorom nastavnika, stručne službe i direktora škole. Precizno su formulisani: uslovi, obim i način pružanja ove usluge. Asistent se u skladu s IROP-om raspoređuje na više učenika, vodeći računa da ne dovodi dijete u situaciju segregacije. Kvalifikacija asistenta je definisana na nivou IV1 Nacionalnog okvira kvalifikacija, uz neophodnu obuku za rad.

U toku pandemije izazvane koronavirusom za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama nastavnici su prilagođavali i pripremali individualizovani nastavni materijal u skladu sa Individualnim razvojno-obrazovnim programom (IROP). Na ranije kreiranom školskom portalu, stranici za inkluzivno obrazovanje http://www.skolskiportal.edu.me/Pages/Inkluzivnoobrazovanje.aspx, postavljeni su materijali koji su prilagođeni razvojnim karakteristikama i potrebama djeteta i koji imaju za cilj da služe kao model ili ideja za pripremu individuailzovanih materijala: po oblastima razvoja, rada, predmetnim programima.

Kada su u pitanju arhitektonska prilagođavanja školskih objekata, u 107 obrazovno-vaspitnih ustanova je prilagođen pristup djeci sa tjelesnim smetnjama, kao i toaleti u 98 ustanova. U 22 ustanove postoji lift ili platforma.