Pravo na rano predškolsko obrazovanje i vaspitanje
Strategija ranog i predškolskog obrazovanja 2016-2020 ima za cilj povećanje obuhvata djece predškolskim obrazovanjem. Mrežu predškolskih ustanova u Crnoj Gori čini 21 javna predškolska ustanova i 30 privatnih predškolskih ustanova. Privatne predškolske ustanove postoje uglavnom u većim gradovima (Podgorica, Budva, Bar, Tivat, Herceg Novi, Kotor, Nikšić i Ulcinj). Svako dete ima jednako pravo na predškolsko obrazovanje.
U školskoj 2019/2020. godini ukupno 23.080 djece (47% djevojčica i 53% dječaka) uzrasta od 0 do osnovnog obrazovanja pohađalo je predškolske programe, u 170 obrazovnih jedinica (objekata) i 778 grupa. U školskoj 2015/2016, kada je počela da se sprovodi Strategija ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja 2016-2020, ukupno je 16.972 djece bilo uključeno u 123 obrazovne jedinice i 575 vaspitnih grupa. Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da je tokom implementacije prethodne Strategije došlo do značajnog povećanja broja djece (za 36%), kao i do povećanja kapaciteta (broj obrazovnih jedinica povećan je za 38% a broj obrazovnih grupa za 35%) i da je uzlazni trend godinama bio ujednačen. Ukupan obuhvat djece trenutno je oko 76%, dok je u periodu 2015-2016 bio oko 40%. Podaci se prikupljaju iz Informacionog sistema obrazovanja Crne Gore.
Jednak pristup predškolskom obrazovanju ima svako dijete i ono se ne može direktno ili indirektno ograničiti na osnovu: pola, rase, boje kože, jezika, vjere, nacionalne, etničke ili druge pripadnosti, razvojnih poteškoća i invaliditeta, društvenog porijekla ili drugih ličnih obilježja ili okolnosti (Zakon o predškolskom obrazovanju).
UNICEF i Ministarstvo prosvjete pokrenuli su javnu kampanju „Svi u vrtić“ (2015-2016) za promociju obrazovanja u ranom djetinjstvu u pet opština na sjeveru zemlje sa najnižom stopom upisa. Kampanja „Zablistaću u vrtiću“ (2019), „Svaki sokolić u vrtić“ (2020) sprovedene su u cilju podizanja svijesti građana o značaju predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Posebno, ovo funkcioniše za djecu koja žive u udaljenim, ruralnim i teško dostupnim područjima na način da vaspitači rade sa djecom u lokalnom području putem interaktivnih službi. Interaktivne službe, uspostavljene u 17 opština, pokazale su se kao dobro način da predškolsko obrazovanje bude dostupno djeci iz udaljenih naselja koja su manje uključena u predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Važna prednost interaktivnih službi je njihova fleksibilnost, odnosno sposobnost prilagođavanja specifičnosti djece, porodice i uslova u kojima žive. Osim toga, u nekim slučajevima interaktivne službe su transformisane u nove obrazovne jedinice, doprinoseći tako širenju mreže obrazovnih jedinica.
Pristupačnost
U cilju pružanja pristupačnih, visokokvalitetnih, sveobuhvatnih, kulturno prilagođenih, inkluzivnih usluga za svu djecu u Crnoj Gori, od njihovog rođenja do polaska u osnovnu školu, sa posebnim naglaskom na najugroženiju djecu, gotovo 80% ukupnih troškova predškolskog obrazovanja obezbjeđuje država, dok ostatak obezbjeđuje naknada koju plaćaju roditelji. Roditelji su dužni da za cjelodnevni program u prosjeku plate 40 EUR, a za poludnevni 20 EUR.
Samohrani roditelj plaća 50% troškova boravka i obroka svog djeteta u ustanovi, dok boravak djeteta bez roditeljskog staranja, djeteta čiji su roditelji korisnici materijalne podrške i dijete iz najugroženijih grupa, pokriva Centar za socijalni rad na teritoriji na kojoj dijete ili roditelj boravi.
Ovo se odnosi na javne predškolske ustanove, dok se naknade za privatne predškolske ustanove razlikuju od naknada za javne predškolske ustanove. Naknade za privatne predškolske ustanove određuju same institucije a formiraju se na tržišnoj osnovi.