Skip to main content
European Commission logo

Eurydice

EACEA National Policies Platform:Eurydice
Crna Gora:Organizacija i struktura obrazovnog sistema

Montenegro

2.Crna Gora:Organizacija i upravljanje

2.3Crna Gora:Organizacija i struktura obrazovnog sistema

Last update: 14 December 2023

Obrazovni sistem Crne Gore obuhvata predškolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno obrazovanje i vaspitanje, srednje opšte obrazovanje (gimnazija), stručno obrazovanje, vaspitanje i obrazovanje lica s posebnim potrebama, obrazovanje odraslih i visoko obrazovanje.

Predškolsko vaspitanje i obrazovanje organizuje se za djecu uzrasta do polaska u osnovnu školu. U jaslicama borave djeca uzrasta do tri godine života, a u vrtićima djeca od tri godine života do polaska u osnovnu školu.U jaslicama borave djeca uzrasta do tri godine života, a u vrtićima djeca od tri godine života do polaska u osnovnu školu.

Obrazovni program realizuje se kao: cjelodnevni program u trajanju od šest do 12 časova, poludnevni u trajanju od četiri do šest časova; kraći i specijalizovani u trajanju od tri do četiri časa.Obrazovni program realizuje se kao: cjelodnevni program u trajanju od šest do 12 časova, poludnevni u trajanju od četiri do šest časova; kraći i specijalizovani u trajanju od tri do četiri časa. Vrste obrazovnog programa su: primarni, kraći, specijalizovani i drugi programi,Vrste obrazovnog programa su: primarni, kraći, specijalizovani i drugi programi. Kraćim programom predškolskog vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: kraći program) utvrđuje se sadržaj kontinuiranih ili povremenih aktivnosti koje se mogu organizovati jednom ili više puta nedjeljno, u trajanju do četiri sata, Kraćim programom utvrđuje se sadržaj kontinuiranih ili povremenih aktivnosti koje se mogu organizovati jednom ili više puta nedjeljno, a uključuje i p. Program pripreme za djecu koja nijesu obuhvaćena primarnim programom,rogram pripreme za djecu koja nijesu obuhvaćena primarnim programom.  Specijalizovanim programom predškolskog vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: specijalizovani program) utvrđuje se oblik i sadržaj vaspitno-obrazovnog rada po određenim oblastima i sferama interesovanjaSpecijalizovanim programom utvrđuje se oblik i sadržaj vaspitno-obrazovnog rada po određenim oblastima i sferama interesovanja. Posebnim programom predškolskog vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: posebni program) utvrđuje se oblik i sadržaj vaspitno-obrazovnog rada za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Posebnim programom predškolskog vaspitanja i obrazovanja utvrđuje se oblik i sadržaj vaspitno-obrazovnog rada za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju.

U Crnoj Gori postoji 21 predškolska ustanova, s mrežom od 122 vaspitnih jedinica, u okviru kojih je organizovano 626 vaspitnih grupa (sjeverna regija - 10 predškolskih ustanova sa 35 vaspitne jedinice; centralna regija 5 predškolskih ustanova sa 54 vaspitnih jedinica; južna regija 6 predškolskih ustanova sa 33 vaspitne jedinice). Takođe, vaspitno-obrazovni rad za djecu do polaska u školu odvija se i u 26 licenciranih privatnih predškolskih ustanova.

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je obavezno i besplatno za svu djecu uzrasta od 6 do 15 godina. Roditelj mora obezbijediti da njegovo dijete ispuni osnovnoškolsku obavezu. Osnovno obrazovanje i vaspitanje traje devet godina i podijeljeno je u tri ciklusa. Stiče se u osnovnoj školi, resursnom centru i obrazovnom centru. Ukupan broj javnih osnovnih škola u Crnoj Gori je 162, a licencirane su i 4 privatne osnovne škole. Uporedo sa sticanjem osnovnog obrazovanja i vaspitanja može se steći i osnovno umjetničko obrazovanje (muzičko, baletsko i dr).

Obrazovni program osnovnog obrazovanja i  vaspitanja obuhvata: obavezni dio, obavezne aktivnosti i prošireni dio. Obavezni dio čine: obavezni predmeti i izborni predmeti. Obavezne aktivnosti čine: rad odjeljenske zajednice, dani kulture, sporta i tehnike. Prošireni dio čine: slobodne aktivnosti, dodatna i dopunska nastava, škola u prirodi i đačka ekskurzija.

U toku radne nedjelje učenici škole po obaveznom dijelu obrazovnog programa imaju sljedeći broj časova: prvi ciklus 19 časova; drugi ciklus najviše 24 časova; treći ciklus najviše 28 časova. U školama u kojima se crnogorski jezik izučava kao nematernji jezik broj časova se uvećava za dva časa. Školski čas, po pravilu, traje 45 minuta.

Roditelj može da organizuje obrazovanje djeteta kod kuće. O tome je dužan da, najmanje dva mjeseca prije početka obrazovanja, obavijesti školu u koju je dijete upisano. Obrazovanjem kod kuće učenik mora da stekne standard znanja u skladu sa obrazovnim programom. Škola je dužna da organizuje provjeru znanja učenika koji se obrazuje kod kuće iz svih nastavnih predmeta određenog razreda, na kraju jednog polugodišta, odnosno na kraju nastavne godine.

Vaspitanje i obrazovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama je dio jedinstvenog vaspitno-obrazovnog sistema, a odvija u predškolskim ustanovama, ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja i u posebnim ustanovama – resursnim centrima koji su isključivo specijalizovani za obrazovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama (tri su resusrna centra u Crnoj Gori). Ovo obrazovanje je obavezno od momenta otkrivanja posebne potrebe djeteta. Vaspitanje i obrazovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama finansira se iz budžeta Crne Gore.

Djeca s posebnim obrazovnim potrebama obrazuju se po redovnim programima (uz mogućnost pružanja dodatne stručne pomoći, kao i uz obezbjeđivanje dodatnih uslova i pomagala), programima sa prilagođenim izvođenjem i dodatnom stručnom pomoći i posebnim obrazovnim programima u resursnim centrima.

Opšte srednjoškolsko obrazovanje traje četiri godine i daje opštu prohodnost za upis na ustanove visokog obrazovanja. Ostvaruje se u dvanaest gimnazija (od kojih je jedna privatna), devet mješovitih srednjih škola  i jednom obrazovnom centru.

Gimnazija se osniva kao javna ili privatna ustanova, kao opšta i specijalistička gimnazija – matematička, filološka, sportska. Nastava se izvodi u skladu sa obrazovnim programom. U okviru obrazovnog programa izučavaju se obavezni predmeti, obavezni izborni predmeti i obavezni izborni sadržaji. U toku jednog dana učenici mogu imati najviše sedam časova nastave. U toku jedne sedmice učenici mogu imati do 32 časa, s tim što sedmični fond časova ne može iznositi više od 35 časova, uključujući i obavezne izborne sadržaje.

Stručno obrazovanje realizuje se kao dvogodišnje niže stručno obrazovanje, trogodišnje i četvorogodišnje srednje stručno obrazovanje  i dvogodišnje više stručno obrazovanje. U umjetničkoj školi stiče se kvalifikacija nivoa srednjeg stručnog obrazovanja u trajanju od četiri godine.

Obrazovni program stručnog obrazovanja realizuju se u stručnim školama (koje realizuju samo programe stručnog obrazovanja različitog trajanja), mješovitim srednjim školama (koje realizuju i programe stručnog i opšteg srednjeg obrazovanja) i obrazovnim centrima (koji realizuju, pored programa opšteg srednjeg i stručnog obrazovanja i obrazovni program osnovne škole). Ukupan broj ustanova srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori u kojima se realizuju programi stručnog obrazovanja  je 39.

Po završetku četvorogodišnjeg stručnog obrazovanja učenici polažu eksterni stručni ispit koji im omogućava uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja. Učenici koji ne žele da nastave obrazovanje polažu interni stručni ispit.

Obrazovni program stručnog obrazovanja radi se na osnovu standarda kvalifikacije koji objedinjava više standarda zanimanja. Obrazovni programi sadrže predmete i module. Modul, odnosno moduli urađeni na osnovu standarda zanimanja omogućava sticanje stručne kvalifikacije. Završetkom modula, odnosno završetkom modula i polaganjem dopunskih, odnosno diferencijalnih ispita u skladu sa obrazovnim programom i polaganjem ispita na kraju obrazovanja učenik može steći kvalifikaciju nivoa obrazovanja.

U Crnoj Gori visoko obrazovanje se stiče na jednom državnom univerzitetu (Univerzitet Crne Gore), tri privatna univerziteta, četiri samostalna privatna fakulteta i jednom samostalnom državnom fakultetu. Obrazovna djelatnost na ustanovama visokog obrazovanja ostvaruje se kroz akademske i primijenjene studijske programe, kao i kroz raznovrsne programe stručnog usavršavanja i osposobljavanja. Studijski programi mogu biti interdisciplinarni i organizuju se iz najmanje dvije oblasti.

Visoko obrazovanje se realizuje po modelu 3+2+3. Studijski programi koji se mogu realizovati na ustanovama visokog obrazovanja su:

  • osnovni tj. dodiplomski (akademski i primijenjeni, obima 180 ECTS)
  • master odnosno postdiplomski (akademski i primijenjeni, obima 120 ECTS)
  • doktorski (akademski, obima 180 ECTS)
  • programi prvog ciklusa mogu biti organizovani kao integrisani osnovni i master programi obima 300, odnosno 360 ECTS. Lica koja steknu diplomu završetkom integrisanih osnovnih i master studija imaju pravo direktnog upisa na doktorske studije.

Obrazovanje odraslih može se odnositi na elementarno funkcionalno opismenjavanje - osnovna škola, obrazovanje za sticanje i unapređenje ključnih vještina i ključnih kompetencija, kao i obrazovanje koje se ostvaruje  po javno važećem obrazovnom programu ili dijelu tog programa na osnovu kojeg se stiče nivo obrazovanja, odnosno jedna ili više stručnih kvalifikacija.

Formalno obrazovanje odrasli mogu sticati kod organizatora obrazovanja odraslih (škola, specijalizovana ustanova za obrazovanje odraslih), po programima osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja putem organizovanog procesa obrazovanja. Odrasli mogu sticati kvalifikacije provjerom stečenih znanja i vještina kroz neformalno i informalno obrazovanje, te samousmjereno učenje. Za sticanje osnovnog i nižeg stručnog obrazovanja odrasli ne plaćaju školarinu.