Skip to main content
European Commission logo

Eurydice

EACEA National Policies Platform:Eurydice
Crna Gora:Obezbjeđenje kvaliteta u predškolskom i školskom obrazovanju

Montenegro

11.Quality assurance

11.1Crna Gora:Obezbjeđenje kvaliteta u predškolskom i školskom obrazovanju

Last update: 14 December 2023

Nadležna tijela

Obezbjeđivanje i unaprjeđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada obavlja obrazovno-vaspitna ustanova (samoevaluacija) svake godine po pojedinim oblastima, a svake dvije godine u cjelini.

Obezbjeđivanje i unaprjeđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanova (eksterno utvrđivanje i obezbjeđivanje kvaliteta), najmanje svake četiri godine, obavljaju Zavod za školstvo i Centar za stručno obrazovanje (evaluacija).

Obezbjeđivanje i unaprjeđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u predškolskom vaspitanju i obrazovanju, osnovnom i srednjem opštem obrazovanju obavlja Zavod za školstvo. Centar za stručno obrazovanje utvrđivanje i obezbjeđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada iz oblasti stručnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

Pristupi i metode obezbjeđenja kvaliteta

Utvrđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u ustanovi vrši se interno i eksterno u skladu sa Opštim zakononom o obrazovanju i vaspitanju i Pravilnikom o sadržaju, obliku i načinu utvrđivanja kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u ustanovama.

Pravilnikom o sadržaju, obliku i načinu utvrđivanja kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u ustanovama propisuje se sadržaj, oblici i način utvrđivanja kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u predškolskoj ustanovi, osnovnoj školi, gimnaziji, stručnoj školi, obrazovnom centru, resursnom centru, kod organizatora za obrazovanje odraslih i domu učenika.

Utvrđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada vrši se u oblasti:

  • postignuća znanja i vještina djece, učenika i polaznika obrazovanja (u daljem tekstu: učenici) prema obrazovnim standardima znanja
  • kvaliteta nastave i učenja
  • etosa ustanove (duh zajednice i atmosfere u ustanovi, očuvanje i unapređivanje ljudskih prava, prirodne i društvene sredine, multietičnosti i različitosti)
  • upravljanja i rukovođenja ustanovom, organizacije i izvođenja obrazovno-vaspitnog rada
  • podrške koju ustanova pruža učenicima (dopunska, dodatna nastava, dodatna pomoć učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama, takmičenja i dr.)
  • kadrovskih, materijalno-tehničkih i bezbjednosnih uslova rada ustanove
  • saradnje sa roditeljima, drugim ustanovama i lokalnom sredinom i socijalnim partnerima
  • drugih sadržaja značajnih za utvrđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u ustanovi.

Interno obezbjeđenje kvaliteta

Svrha evaluacije i samoevaluacije rada nastavnika je unapređivanje vaspitno-obrazovnog rada u školi. Proces samoevaluacije stvara osnovu da svaki nastavnik prepozna svoje jake i slabe strane, da uporedi svoja postignuća sa drugima, da prepozna mogućnosti za napredak, da postavi ciljeve u svrhu sopstvenog usavršavanja. Interno utvrđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove (samoevaluacija) obavljaju stručni i drugi organi i subjekti ustanove u skladu sa statutom i godišnjim planom rada. Ustanova sačinjava izvještaj o interno utvrđenom kvalitetu obrazovno-vaspitnog rada jednom u dvije godine i dostavlja ga Zavodu za školstvo.

Ustanove koje realizuju stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih izvještaj o internom utvrđenom kvalitetu obrazovno-vaspitnog rada dostavljaju i Centru za stručno obrazovanje.

Procedure interne evaluacije opisane su u publikaciji Kako procijeniti kvalitet vaspitno-obrazovnog rada škole? (Indikatori kvaliteta i instrumenti za samo/evaluaciju vaspitno-obrazovnog rada nastavnika/ca u školi)

Publikacija Indikatori kvaliteta i instrumenti za samo/evaluaciju vaspitno-obrazovnog rada nastavnika u školi (Publikacija) namijenjena je nastavniku, upravama i stručnim službama u školi, a koristi se za mjerenje, utvrđivanje i unapređivanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada nastavnika u školi.

Polazeći od kompetencija nastavnika, kao skupa njegovih znanja, vještina i vrednosnih stavova, definisana suo područja nastavnikovog djelovanja u kojima se može evaluirati vaspitno-obrazovni rad.

U Publikaciji je precizno definisano šest područja za utvrđivanje kvaliteta rada nastavnika u školi:

  1. Profesionalna znanja i vještine nastavnika
  2. Podrška razvoju učenika
  3. Planiranje i pripremanje nastave
  4. Realizacija savremenog procesa nastave/učenja u školi
  5. Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje napredovanja učenika, i
  6. Komunikacija i saradnja.

Svako od utvrđenih područja kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada nastavnika je diferencirano i precizirano posebnim podpodručjima za koja su utvrđeni indikatori – pokazatelji kvaliteta rada nastavnika u školi. Na osnovu indikatora izrađeni su instrumenti, skale samo/procjene i ček liste, koji služe za samoevaluaciju i/ili evaluaciju vaspitno-obrazovnog rada nastavnika u školi.

Eksterno obezbjeđenje kvaliteta

Eksterno utvrđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u ustanovi može biti redovno i vanredno. Redovno utvrđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove obavlja se najmanje jednom u četiri godine. Vanredno utvrđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove obavlja se po potrebi, kao i na obrazloženi zahtjev savjeta roditelja.

Eksterno utvrđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u ustanovi obavljaju prosvjetni nadzornici, kao i ovlašćeni savjetnici i spoljni saradnici. Utvrđivanje kvaliteta u ustanovama u kojima se realizuju programi stručnog obrazovanja za stručno-teorijske predmete i praktično obrazovanje vrše nadzornici koje odredi Zavod zavod za školstvo na predlog Centra za stručno obrazovanje.

Direktor Zavoda rješenjem imenuje tim nadzornika za utvrđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada i rukovodioca tima nadzornika.

Nadzornici utvrđuju kvalitet obrazovno-vaspitnog rada na osnovu:

  • neposrednog praćenja nastave i drugih oblika obrazovno-vaspitnog rada
  • uvida u realizaciju godišnjeg plana i programa rada ustanove
  • uvida u postignuća standarda znanja učenika
  • uvida u evidenciju rezultata eksterne provjere znanja
  • uvida u realizaciju predmetnih programa i vannastavnih aktivnosti
  • razgovora sa direktorom, nastavnicima, učenicima, roditeljima i drugim subjektima koji su uključeni u obrazovno-vaspitni proces
  • uvida u elektronsku bazu statističkih podataka koje ustanova redovno ažurira u klasifikacionom periodu
  • analize upitnika za učenike, zaposlene i roditelje
  • drugih radnji za koje se procijeni da su neophodne.

Ustanova je dužna da na zahtjev rukovodioca tima nadzornika dostavi ili pripremi podatke, dokumentaciju ili druge materijale koji su neophodni za utvrđivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u roku od deset dana od dana dobijanja zahtjeva.

Procjene kvaliteta utvrđuju se po definisanim indikatorima kvaliteta. Procjena kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada iskazuje se na sljedeći način:

  • ne zadovoljava
  • uglavnom zadovoljava
  • zadovoljava
  • uglavnom uspješno
  • uspješno
  • veoma uspješno.

Izvještaj o utvrđenom kvalitetu obrazovno-vaspitnog rada sadrži procjenu kvaliteta, obrazloženje i preporuke sa prijedlogom mjera koje ustanova treba da preduzme za unapređivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada po ključnim oblastima.

Na osnovu izvještaja direktor ustanove donosi plan unapređivanja kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove. Plan unapređivanja kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove dostavlja se Zavodu za školstvo, a ustanove koje realizuju programe stručnog obrazovanja, obrazovanje odraslih i Centru za stručno obrazovanje.

Zavod za školstvo sačinjava godišnji izvještaj o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u ustanovama i dostavlja ga Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta i Nacionalnom savjetu za obrazovanje. Godišnji izvještaj se objavljuje na Internet stranici Zavoda za školstvo.

Metodologiju za obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada u ustanovi (samoevaluacija i evaluacija) propisuje Ministarstvo, na predlog Zavoda za školstvo i Centra za stručno obrazovanje.

Metodologija za eksternu evaluaciju vaspitno-obrazovnog rada definiše ključne oblasti koje su predmet analize nadzorne službe i to:

  1. Upravljanje i rukovođenje školom/ustanovom
  2. Kadrovski, materijalni, tehnički i bezbjednosni uslovi rada škole/ustanove
  3. Etos škole/ustanove
  4. Podrška koju škola/ustanova pruža učenicima/ama
  5. Saradnja škole/ustanove sa roditeljima, drugim ustanovama i lokalnom sredinom
  6. Nastava i učenje (po predmetima)
  7. Postignuća znanja i vještina učenika/ca prema obrazovnim standardima u

Za svaku od oblasti definisani su indikatori koji predstavljaju glavne odrednice koje kvalitativno procjenjuju pojedinu ključnu oblast.

  1. Oblast upravljanje i rukovođenje školom/ustanovom obuhvata sledeće indikatore: godišnji plan i njegova realizacija; program razvoja; rad stručnih organa; proces interne evaluacije rada; plan za unapređivanje kvaliteta; pedagoško-instruktivni rad direktora i saradnika; rad školskog/upravnog odbora; vođenje pedagoške evidencije i dokumentacije.
  2. Oblast kadrovski, materijalni, tehnički i bezbjednosni uslovi rada škole/ustanove obuhvata sledeće indikatore: stručna zastupljenost; opremljenost nastavnim/smještajnim sredstvima; profesionalni razvoj zaposlenih; prostorno-tehnički i smještajni uslovi; opremljenost računarima; korišćenje raspoloživih resursa; bezbjednosni uslovi rada (tehničko-normativni); sanitarno-higijenski uslovi.
  3. Oblast etos škole/ustanove obuhvata sledeće indikatore: poštovanje kućnog reda/pravila; međuljudski odnosi; interpersonalni odnosi nastavnika i učenika; estetska uređenost prostora; promocija i uloga u zajednici; uticaj podsticajnih mjera.
  4. Oblast podrška koju škola/ustanova pruža učenicima obuhvata sledeće indikatore: podrška učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva; podrška nadarenim učenicima; podrška učenicima sa smetnjama u razvoju; vannastavne aktivnosti/obavezni izborni sadržaji; prava i dužnosti učenika; zaštita i sigurnost učenika; realizacija edukativnih i preventivnih programa; rad učeničkog parlamenta; profesionalna orijentacija.
  5. Oblast saradnja škole/ustanove sa roditeljima, drugim ustanovama, lokalnom sredinom obuhvata sledeće indikatore: saradnja sa roditeljima; aktivnost savjeta roditelja; saradnja sa drugim ustanovama i lokalnom zajednicom; uključenost roditelja u vaspitno-obrazovni proces. Oblast nastava i učenje (po predmetima) obuhvata sledeće indikatore: organizacija nastave/učenja na času; planiranje nastave; pisane pripreme za čas; upotreba nastavnih sredstava; ocjenjivanje; uslovi za rad na koje može da utiče nastavnik; rad stručnog aktiva; dopunska nastava; dodatna nastava;
  6. Oblast postignuća znanja i vještina učenika prema obrazovnim standardima obuhvata sledeće indikatore: postignuća na provjeri znanja i eksternoj provjeri znanja; postignuća po klasifikacionim periodima tekuće godine; postignuća učenika na višim nivoima takmičenja; postignuća učenika na školskom takmičenju; vaspitna postignuća; postignuća učenika sa posebnim potrebama; postignuća po klasifikacionim periodima i na kraju prethodne godine.