Procjena učenika   

U školi se vrši vrednovanje učeničkih znanja, vještina i sposobnosti i njihove primjene. Učenici se vrednuju praćenjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem. Ocjenjivanje se izražava brojčanom i opisnom ocjenom. U š{koli se ocjenjuje vladanje učnika na osnovu praćewa odnosa učenika prema pravima drugih, prema radu i prema sebi. Ocjenjivanje vladanja izražava se opisnom ocjenom. Učenici koji su prema Pravilniku o razvrstavanju razvrstani kao lica sa višestrukim smetnjama, autizmom, te kao teže mantalno zaostala lica ocjenjuju se opisno.

Postoje dvije osnovne vrste procjene zasnovane na kompetencijama koje se koriste u školama:

Formativno ocjenjivanje glavni je oblik ocjenjivanja tokom strukovnog srednjoškolskog obrazovanja. Obavlja se kontinuirano za svaki predmet korištenjem tri oblika ispitivanja: usmenog, pismenog i praktičnog rada.

Procjena znanja učenika (vještina, performansi, praktični rad, angažman) iz svih predmeta provodi se na skali od pet bodova kvalitativne i kvantitativne ocjenjivačke ocjene:

• 5 (odlično),

• 4 (vrlo dobro),

• 3 (dobro),

• 2 (zadovoljavajuće) i

• 1 (nezadovoljavajuće).

Tijekom svakog semestra svaki student mora dobiti najmanje 3 ocjene za svaki predmet, što je osnovica za njihovu konačnu ocjenu na kraju polugodišta. Završnu ocenu predlaže nastavnik, a odobrava Nastavničko vijeće. Prosjek bodova (GPA) izračunava se na kraju prvog polugodišta kao prosjek svih završnih ocjena u tom polugodištu i na kraju školske godine. Takođe, ojenjuje se i ponašanja učenika.

Na kraju, po završetku strukovnosg obrazovanja, polaže se: stručni ispit za maturu i završni ispit.

Zbirno ocjenjivanje u stručnom obrazovanju provodi se kroz sistem nacionalnih ispita i njime se završava srednje obrazovanje. Može biti u obliku: stručne mature i završnog ispita.

Učenici koji završe četverogodišnje srednje stručno obrazovanje polažu maturski ispit prema programu utvrđenom posebnim Pravilnikom. Učenici koji završe trogodišnje srednje stručno obrazovanje polažu završni ispit.

Stručni ispit

Stručnim ispitom ocjenjuju se kompetencije stečene tijekom srednje škole i obavezne su za sve učenike četverogodišnjih strukovnih škola na kraju 4. razreda.

Stručni ispit se sastoji od tri manja ispita i student mora položiti sva tri ispita kako bi položio čitav stručni ispit. Pored ovih, student ima pravo polaganja dodatnih (fakultativnih) ispita. Dodatni (fakultativni) dio stručnog ispita o stručnoj spremi odgovara fakultativnom dijelu općeg maturskog ispita.

Potrebni ispiti kao dio stručnog ispita su:

1. maternji jezik i književnost;

2. matematika 

3. Stručni ispit (ispit / test strukovno-teorijskog znanja i praktičnog rada).

Opći predmeti imaju isti sadržaj i strukturu kao i u srednjem obrazovanju.

Sadržaj stručnog ispita utvrđuje se Pravilnikom za svaki obrazovni profil. Stručni ispit se sastoji od:

• teorijski dio (test / provjera strukovno-teorijskog znanja) i

• praktični dio (praktični ispit).

Teorijski dio stručnog ispita je provjera strukovnog i teorijskog znanja potrebnog za obavljanje zadataka za koje se student obrazuje. Za vrijeme praktičnog ispita, u sklopu strukovnog ispita, student obavlja praktične radne zadatke koji testiraju strukovne kompetencije, tj. Stečena znanja, sposobnosti i vještine.

Završni ispit

Završni ispit namijenjen je studentima trogodišnjih strukovnih programa i ima certifikacijski karakter. Procjenjuje kompetencije stečene tijekom srednjoškolskog obrazovanja u glavnom studijskom polju. Ovaj je ispit obavezan za one koji završavaju strukovne srednje škole i omogućava učenicima da se pridruže tržištu rada i potraže posao na svojim zanimanjima.

Sadržaj završnog ispita propisan je posebnim statutima za svaki obrazovni profil. Realizira se putem praktičnog ispita koji se sastoji od jednog ili više standardiziranih zadataka. Kao i praktični dio stručnog ispita, škola formira školski popis standardizovanih zadataka u svakom ispitnom roku.

Vrednovanje stečenih stručnih kompetencija, tj. znanja, sposobnosti i vještina pruža tročlano ispitno povjerenstvo koje se uspostavlja i za stručno maturu i za završne ispite. Komisija se sastoji od dva nastavnika strukovnih predmeta, od kojih je jedan predsjednik komisije, te predstavnik poslodavaca - stručnjak za dano područje rada.

Svi oblici ocjenjivanja, uključujući kriterije ocjenjivanja, prilagođavaju se učenicima s invaliditetom kako u redovnim, tako i u posebnim školama za obrazovanje, u skladu sa njihovim Individualnim planovima obrazovanja.

Napredovanje učenika/studenata

Učenik koji se ističe u učenju i vladanju pohvaljuje se ili nagrađuje.

Školski odbor, na prijedlog nastavničkog vijeća, utvrđuje vrste pohvala i nagrada, kao i uslove za njihovo dodjeljivanje. Učeniku koji je naročito uspješan u vaspitno-obrazovnom procesu i drugim aktivnostima u školi može se dodijeliti pohvala, nagrada i diploma prema kriterijumima utvrđenim statutom škole.

Za ostvarene rezultate učenik može dobiti pohvalu:

a) odjeljenjskog starješine,

b) odjeljenjskog vijeća i

c) nastavničkog vijeća.

Redovan učenik koji tokom obrazovanja pokaže izuzetne sposobnosti i ima odličan uspjeh može brže napredovati, odnosno završiti dva razreda u toku jedne školske godine.

Za učenika generacije bira se učenik koji je tokom cjelokupnog srednjeg obrazovanja u svojoj generaciji imao sve najviše ocjene i dostignuća u učenju, vladanju, te u vannastavnim i vanškolskim aktivnostima.

Ministar donosi pravilnik o izboru učenika generacije u srednjoj školi.

Certifikati

Maturant srednje stručne škole dobija Diplomu o završenom razredu (posebno za svaki razred), kao i Diplomu o srednjoj školi.