Akademske smjernice
Smjernice za djecu predškolskog i školskog uzrasta definiše nadležno ministarstvo a provodi nastavni kadar, vaspitači i stručni savjetnici.
Profesionalno usmjeravanje u školama najčešće se provodi putem pojedinačnih razgovora u svrhu prikupljanja podataka o učenikovim interesima, sposobnostima, vještinama i teškoćama (u okviru rada stručnih suradnika), timskim prezentacijama više institucija, predavanjima gostiju za pojedina područja rada, novinama, okruglim stolovima, izložbama prikupljenih materijala, zajedničkim susretima roditelja, učenika i predstavnika pojedinih zanimanja (pjesnici, književnici, glumci, inženjeri, doktori, …) i nizom drugih aktivnosti koje značajno doprinose upoznavanju ličnih interesa i kapaciteta za određene profesionalne izbore. U zakonima o vaspitanju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, među ciljevima i načelima vaspitanja i obrazovanja nalazimo između ostalih i uporišta za izvršenje poslova profesionalnoga usmjeravanja: osigurati učenicima sticanje osnovnih i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišne privrede, savremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i naučnih saznanja i dostignuća, osposobiti učenike za cjeloživotno učenje.
Psihološko savjetovanje
Psihološko savjetovanje učenika provodi psiholog koji je zaposlen u školi. Psihološko-pedagoška služba služba u školama ima multidiciplinarni pristup u odgojno – obrazovnom procesu i obezbjeđivanju optimalnih uvjeta za proces učenja i poučavanja, ličnog razvoja i očuvanja mentalnog zdravlja učenika. U primarnom fokusu naše službe su učenici i njihov nesmetan rast i razvoj. Pedagog i psiholog su tu da učenicima pruže podršku i pomoć u učenju, smanjenju stresa od škole, poboljšanju školskog uspjeha, unapređenju socijalnih vještina u odnosima sa vršnjacima, roditeljima, nastavnicima, te stvaranju kvalitetnih i zdravih odnosa među njima.
Profesionalno usmjeravanje
Profesionalno usmjeravanje u školama najčešće se provodi putem pojedinačnih razgovora u svrhu prikupljanja podataka o učenikovim interesima, sposobnostima, vještinama i teškoćama (u okviru rada stručnih suradnika), timskim prezentacijama više institucija, predavanjima gostiju za pojedina područja rada, novinama, okruglim stolovima, izložbama prikupljenih materijala, zajedničkim susretima roditelja, učenika i predstavnika pojedinih zanimanja (pjesnici, književnici, glumci, inženjeri, doktori, …) i nizom drugih aktivnosti koje značajno doprinose upoznavanju ličnih interesa i kapaciteta za određene profesionalne izbore. U zakonima o vaspitanju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, među ciljevima i načelima vaspitanja i obrazovanja nalazimo između ostalih i uporišta za izvršenje poslova profesionalnoga usmjeravanja: osigurati učenicima sticanje osnovnih i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišne privrede, savremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i naučnih saznanja i dostignuća, osposobiti učenike za cjeloživotno učenje.