Definicija ciljnih skupina

Darovita djeca i učenici

Darovita djeca u predškolskom i daroviti učenici školskom odgoju i obrazovanju imaju pravo na posebnu skrb i prilagođene programe obrazovanju imaju koji potiču njihov razvoj i napredak.

U predškolskim ustanovama osiguravaju im se individualizirani kurikulumi temeljeni na njihovim sposobnostima, interesima i potrebama, a rano otkrivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji sa stručnim timom. Darovita djeca mogu pohađati redovite programe s određenim stupnjem obogaćivanja ili posebne programe s individualiziranim pristupom, uključujući rad u manjim skupinama i mentorski rad.

U školama se daroviti učenici sustavno identificiraju i prate, a škole im organiziraju dodatni rad, izvannastavne i izvanškolske programe izvrsnosti, mentorstvo te natjecanja. Daroviti učenici imaju pravo na akceleraciju, odnosno završavanje razreda ili cijele škole u kraćem vremenu, uz propisani postupak i odluke škole. Individualizirani pristup uključuje prilagodbu sadržaja, metoda i okruženja učenja prema njihovim sposobnostima i interesima.

Djeca i učenici s teškoćama

Djeca s težim teškoćama, kao što su sljepoća, gluhoća, potpuni izostanak govorne komunikacije, motorička oštećenja uz potrebu pomoći, značajno snižene intelektualne sposobnosti, autizam i višestruke teškoće, mogu biti uključena u posebne razredne odjele s posebnim programima. Posebni razredni odjeli namijenjeni su učenicima s većim teškoćama u razvoju koji ne mogu pratiti redovni program ni uz prilagodbe.

Uvjeti za upis i izbor ustanove

Darovita djeca i učenici

Darovita djeca i učenici ne upisuju se u posebne programe na temelju samog statusa darovitosti, već se prvo sustavno identificiraju unutar redovitog odgojno-obrazovnog sustava. Identifikacija darovitosti provodi se kroz stručne timove u predškolskim ustanovama i školama, uključujući psihologe i druge stručnjake, koji koriste standardizirane postupke i instrumentarije za rano otkrivanje i utvrđivanje darovitosti Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe propisuje da se za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava provedba posebnih programa predškolskog odgoja i naobrazbe. Rano otkrivanje i utvrđivanje darovitosti obavlja psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima dječjeg vrtića. 

Nakon identifikacije, darovita djeca i učenici mogu biti uključeni u prilagođene programe, individualizirane kurikulume, dodatne i posebne programe unutar redovitih ustanova, a ne u posebne škole ili ustanove isključivo za darovite. Upis u odgojno-obrazovne ustanove odvija se prema općim pravilima, dok se posebna skrb i programi za darovite osiguravaju kroz prilagodbe i dodatne aktivnosti unutar tih ustanova.

Prema Pravilniku o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, posebni se razredni odjeli za učenike kojima je utvrđena darovitost i teškoće u razvoju organiziraju ako učenici imaju rješenje o primjerenom programu osnovnoga ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju i odluku o utvrđenoj darovitosti djeteta/ učenika, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnoga za obrazovanje.

Djeca i učenici s teškoćama

U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u dječjem vrtiću uključuju se djeca s teškoćama kojima se vrsta i stupanj teškoće utvrđuje prema propisima iz područja socijalne skrbi. Ta djeca u skladu sa svojim sposobnostima, potrebama i interesima imaju pravo i na uključivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom djecom. 

Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s teškoćama od navršenih šest mjeseci do polaska u školu jesu:

• dječji vrtići osnovani za rad s djecom s teškoćama 
• odgojno-obrazovne ustanove 
• ustanove socijalne skrbi 
• zdravstvene ustanove.

Prosudbu donosi tim stručnjaka (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj) dječjeg vrtića. Roditelji djece s teškoćama u razvoju imaju pravo na upis svog djeteta u dječji vrtić te na odabir vrtića u kojem će dijete pohađati program predškolskog odgoja i obrazovanja. 

Roditelji djece s teškoćama nemaju posebna zakonska ograničenja u pravu na odabir dječjeg vrtića, ali upis može biti uvjetovan kapacitetom i potrebom za posebnim programima, pri čemu se osiguravaju prednost i prilagođeni uvjeti za djecu s teškoćama.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ministar propisuje vrste teškoća na temelju kojih učenik ostvaruje pravo na primjerene programe školovanja i oblike pomoći, kao i posebne nastavne planove i programe za učenike s teškoćama u razvoju. Za svakog pojedinog učenika vrstu teškoća, primjeren program školovanja i oblik pomoći utvrđuje stručno povjerenstvo škole, odnosno nadležno upravno tijelo županije ili gradskog ureda.

Za učenike s teškoćama u razvoju primjereni program školovanja i oblik pomoći utvrđuju stručno povjerenstvo škole uz suglasnost roditelja. Stručno povjerenstvo može predložiti primjereni program školovanja samo uz suglasnost roditelja, što znači da roditelji imaju ključnu ulogu u odabiru i prilagodbi školskog programa za dijete s teškoćama.

Dobne razine i skupine

Darovita djeca i učenici

Sukladno Pravilniku darovita djeca i učenici grupiraju se i organiziraju prema dobnim razinama i obrazovnim stupnjevima unutar predškolskog i školskog sustava. U predškolskim ustanovama darovita djeca mogu biti uključena u redovite programe s određenim stupnjem obogaćivanja ili u posebne programe s individualiziranim kurikulumom, koji se temelje na njihovim sposobnostima, interesima i potrebama. Također, mogu biti organizirana manja homogena skupina djece sličnih intelektualnih sposobnosti, optimalno do 15 djece u igraonicama ili do pet učenika u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama za darovite s teškoćama u razvoju.

U osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju daroviti učenici se organiziraju kroz individualizirane kurikulume koje izrađuje Tim za darovite, a mogu biti uključeni u posebne razredne odjele ili odgojno-obrazovne skupine, osobito ako imaju i teškoće u razvoju. Posebni razredni odjeli za darovite učenike s teškoćama optimalno uključuju do pet učenika, a mogu biti ustrojeni kao kombinirani razredni odjeli od I. do VIII. razreda osnovne škole ili od I. do završnog razreda srednje škole, uz suglasnost nadležnog ministarstva.

Djeca i učenici s teškoćama

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, nastava se organizira po razredima: za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole nastava se organizira kao razredna, a za učenike od petog do osmog razreda kao predmetna nastava. Iznimno se za učenike s teškoćama od petog do osmog razreda osnovne škole može organizirati razredna nastava, tako da se organizacija razreda i nastave za učenike s teškoćama prilagođava njihovim potrebama, što može rezultirati drugačijom podjelom razreda u odnosu na redoviti program.

Maksimalni broj učenika s teškoćama u posebnom razrednom odjelu utvrđuje se prema vrsti teškoća i propisima koji reguliraju posebne programe obrazovanja. U razrednom odjelu s posebnim programom može biti najviše:

• 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove 
• 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti 
• 3 do 5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima.

Prema Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, kada na određenom upisnom području postoji od tri do pet učenika kojima je utvrđeno školovanje u posebnom razrednom odjelu, uz suglasnost Ministarstva, posebni razredni odjeli mogu biti ustrojeni kao kombinirani razredni odjeli za osnovnu školu (od I. do IV. ili od V. do VIII. razreda) i za srednju školu (od I. do završnog razreda). Uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, posebni razredni odjeli mogu biti ustrojeni kao kombinirani razredni odjeli od I. do VIII. razreda osnovne škole.

Prema Pravilniku o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, odgojno-obrazovnu skupinu čini do pet darovitih učenika podjednake obrazovne razine. Posebni razredni odjeli mogu biti ustrojeni kao kombinirani razredni odjeli za osnovnu školu (od I. do IV. ili od V. do VIII. razreda) i za srednju školu (od I. do završnog razreda). Uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, posebni razredni odjeli mogu biti ustrojeni kao kombinirani razredni odjeli od I. do VIII. razreda osnovne škole.

Kurikulum i predmeti

Darovita djeca i učenici

Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe propisuje da se za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava provedba posebnih programa koje donosi psiholog zajedno s drugim stručnim suradnicima i stručnjacima iz područja prirodnih i humanističkih znanosti, uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje. Provedbu tog programa izvode odgojitelji i stručni suradnici u suradnji s ostalim odgojno-obrazovnim radnicima, a po potrebi i s odgovarajućim stručnim i znanstvenim ustanovama. 

Kurikulum za darovitu djecu i učenike temelji se na individualiziranom pristupu koji uključuje prilagodbu sadržaja, metoda, ishoda, tempa i okruženja učenja prema njihovim sposobnostima, interesima i potrebama. Pravilnik navodi da individualizirani kurikulum izrađuje Tim za darovite i sastavni je dio školskog kurikuluma ili kurikuluma ustanove, a provodi se tijekom redovite nastave, rada u skupinama, samostalnog i individualnog rada s mentorom .

U predškolskom odgoju programi za darovitu djecu mogu biti prošireni redoviti programi, rad u manjim skupinama djece sličnih sposobnosti i interesa, igraonice te programi specifičnih sadržaja (glazbena, likovna, športska, jezična, kreativna igraonica) i individualni mentorski rad.

Kurikulum za učenike, uključujući darovite, utvrđuje se kroz nacionalni kurikulum, nastavne planove i programe te školski kurikulum. Za darovite učenike izrađuje se individualizirani kurikulum koji je sastavni dio školskog kurikuluma i prilagođava se njihovim sposobnostima, interesima i potrebama, uključujući izmjene u odgojno-obrazovnim ishodima, pristupu učenju, tempu i okruženju. Kurikulum za učenike obuhvaća i izborne i fakultativne predmete koje učenici biraju prema interesima, a škole su dužne osigurati uvjete za njihovo pohađanje. Zakonski okvir osigurava da se kurikulum prilagođava različitim potrebama učenika, uključujući darovite, kroz diferencirane sadržaje i metode rada unutar redovitog sustava obrazovanja.
 

Djeca i učenici s teškoćama

Kurikulum posebnih razrednih odjeljenja za djecu s teškoćama u osnovnoj i srednjoj školi nije identičan redovnom kurikulumu, nego je prilagođen razvojnim sposobnostima učenika. Temelji se, međutim, na istim odgojno-obrazovnim područjima i kompetencijama kao i redovni sustav. Cilj je maksimalno moguće usklađivanje s redovnim obrazovnim standardima, ali uz:

• prilagodbu sadržaja 
• prilagodbu opsega 
• individualizaciju metoda rada 
• diferencirane ishode učenja.

Učenici mogu pohađati i predmete u redovnim razredima prema svojim sposobnostima. U pripremi i provedbi kurikuluma aktivno sudjeluju ministar, školska tijela (školski odbor, učiteljsko vijeće), stručna povjerenstva i stručni suradnici škole.

Odlukom o donošenju Posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju iz 2024. godine definirani su predmetni kurikulumi za sljedeća predmetna područja:

Jezično-komunikacijsko područje

• Hrvatski jezik: obavezni predmet; 175 sati godišnje u svim razredima osnovne škole; 105 sati godišnje u prvom i drugom razredu srednje škole, a 96 sati u trećem razredu 
• Engleski jezik: 35 sati godišnje u svim razredima osnovne škole; 35 sati u prvom i drugom razredu srednje škole, a 32 sata u trećem razredu 
• Njemački jezik: izborni predmet; 35 sati godišnje u svim razredima osnovne škole; 35 sati u prvom i drugom razredu srednje škole, a 32 sata u trećem razredu 
• Francuski jezik: izborni predmet; 35 sati godišnje u svim razredima osnovne škole; 35 sati u prvom i drugom razredu srednje škole, a 32 sata u trećem razredu 
• Talijanski jezik: izborni predmet; 35 sati godišnje u svim razredima osnovne škole; 35 sati u prvom i drugom razredu srednje škole, a 32 sata u trećem razredu 
• Španjolski jezik: izborni predmet; 35 sati godišnje u svim razredima osnovne škole; 35 sati u prvom i drugom razredu srednje škole, a 32 sata u trećem razredu.

Matematičko područje

• Matematika: obavezni predmet, 140 sati godišnje u svim razredima osnovne škole; 105 sati u prvom razredu srednje škole, 70 sati u drugom, a 65 sati u trećem razredu.

Prirodoslovno područje

• Priroda i društvo: obavezni predmet; 70 sati godišnje od prvog do trećeg razreda; 105 sati u četvrtom razredu osnovne škole 
• Priroda: obavezni predmet; 70 sati u petom i šestom razredu; 105 sati u sedmom i osmom razredu osnovne škole 
• Čovjek i okolina: obavezni, dvogodišnji predmet; 35 sati godišnje.

Tehničko i informatičko područje

• Informatika: obavezni predmet; 35 sati godišnje od prvog do četvrtog razreda; 70 sati od petog do osmog razreda osnovne škole; 35 sati u prvom i drugom razredu srednje škole, a 32 sata godišnje u trećem razredu 
• Tehnička kultura: obavezni predmet od petog do osmog razreda osnovne škole; 70 godišnje sati godišnje u petom i šestom razredu; 105 sati godišnje u sedmom i osmom razredu osnovne škole. Izborni je predmet u posebnim srednjoškolskim strukovnim programima; 35 sati godišnje od prvog do trećeg razreda srednje škole 
• Domaćinstvo: obavezni predmet; 70 sati godišnje od petog do osmog razreda osnovne škole, 35 sati od prvog do trećeg razreda srednje škole.

Društveno-humanističko područje

• Društvo: obavezni predmet; 70 sati godišnje od petog do osmog razreda osnovne škole 
• Katolički vjeronauk: izborni predmet; 70 sati godišnje od petog do osmog razreda osnovne škole 
• Pravoslavni vjeronauk: u javnim srednjim strukovnim školama izborni je nastavni predmet i obavezan za one učenike koji ga izaberu te se izvodi dva sata tjedno u okviru redovne nastave 
• Islamski vjeronauk: izborni predmet u srednjim strukovnim školama,
• Etika: obavezni predmet; 35 sati godišnje u prvom i drugom razredu srednje škole, a 32 sata u trećem 
• Politika i gospodarstvo: obavezni predmet; 32 sata godišnje u trećem razredu srednje škole.

Umjetničko područje

• Likovna kultura: obavezni predmet; 35 sati godišnje od prvog do osmog razreda osnovne škole 
• Glazbena kultura: obavezni predmet; 35 sati godišnje od prvog do osmog razreda osnovne škole.

Tjelesno-zdravstveno područje

• Tjelesna i zdravstvena kultura: obavezni predmet; 105 sati godišnje od prvog do trećeg razreda osnovne škole; 70 sati od četvrtog razreda osnovne škole do drugog razreda srednje škole; 64 sata godišnje u trećem razredu srednje škole.

Informacijska i komunikacijska tehnologija pojavljuje se kroz sljedeće elemente:

• Nastavni predmet informatike: temeljni predmet koji pruža osnove digitalne tehnologije, algoritamsko razmišljanje, rad s računalima, softverske alate i razvoj digitalnih vještina primjerenih razini učenika.
• Digitalne kompetencije kao međupredmetna tema: uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije – obuhvaća integraciju digitalnih alata i tehnologija u različitim predmetima i društvenim kontekstima, podržavajući digitalnu pismenost kroz cijeli školski kurikulum.
• Povezanost s drugim predmetima: svi nastavni predmeti koriste IKT kao alat za usvajanje nastavnog sadržaja, a nastavni predmet Tehnička kultura dodatno uključuje digitalne i tehnološke sadržaje kao što su osnovna tehnološka rješenja, mjerni instrumenti i praktični rad s alatima.

Informatika je predmet koji ima poveznice sa svim međupredmetnim temama:

• međupredmetna tema Osobni i socijalni razvoj pomaže učenicima ostvarivati potencijale na svim odgojno-obrazovnim područjima, pa tako i u informatičkom
• povezanost međupredmetne teme Učiti kako učiti i nastavnog predmeta Informatike odnosi se na učinkovito korištenje različitim strategijama učenja uz primjenu suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija
• međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje razvija učenikove građanske kompetencije primjenom IKT-a u korištenju javno dostupnim uslugama
• povezanost međupredmetne teme Zdravlje i nastavnog predmeta Informatike podrazumijeva mogućnost učenikove spoznaje o štetnom utjecaju prekomjernoga korištenja IKT-om na mentalno i fizičko zdravlje te prihvaćanje pravilnoga korištenja digitalnih tehnologija u svrhu očuvanja zdravlja

• korištenje IKT-om za razvoj učenikovih poduzetničkih kompetencija veza je međupredmetne teme Poduzetništvo i nastavnog predmeta Informatike.

   

 Nastavne metode i materijali

Darovita djeca i učenici

Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika propisuje individualizirani pristup koji uključuje prilagodbu sadržaja, metoda, ishoda, tempa i okruženja učenja prema sposobnostima, interesima i potrebama darovitih. Metode rada obuhvaćaju rad u manjim skupinama, individualni rad s mentorom, kreativne i istraživačke radionice, izborne i fakultativne predmete, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti te programe izvrsnosti. Također, mogu se koristiti prilagođeni udžbenici i drugi obrazovni materijali koji odgovaraju posebnim odgojno-obrazovnim potrebama darovitih učenika

Djeca i učenici s teškoćama

Poučavanje djece s teškoćama u posebnim razrednim odjeljenjima organizira se prema posebnim programima uz individualizirane postupke koji su posebno strukturirani i prilagođeni mogućnostima i sposobnostima učenika. Ti programi mogu obuhvaćati sve ili pojedine predmete, a u slučaju djelomičnog obuhvata, ostali predmeti izvode se po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja.

Učenici s teškoćama u srednjem školstvu obrazuju se po redovitom programu uz specifične nastavne metode, sredstva i pomagala koje donosi ministar, ili po prilagođenom programu s posebnim nastavnim sredstvima i metodama koje donosi škola.

Prilagodbe za učenike s teškoćama odnose se na:

• način predstavljanja nastavnog sadržaja i zahtjeva za izvođenje aktivnosti 
• vrijeme potrebno za poučavanje, učenje i izvođenje aktivnosti 
• aktivno uključivanje učenika 
• načine vrednovanja razine usvojenosti ishoda.

Tijekom procesa učenja i poučavanja u školi učenicima je osigurana profesionalna podrška edukacijskog rehabilitatora, članova Mobilnoga stručnog tima, pomoćnika u nastavi i/ ili stručnih komunikacijskih posrednika, stručnjaka centara izvrsnosti u lokalnoj zajednici. 

Prema Zakonu o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, materijali potrebni za poučavanje djece s teškoćama u posebnim razrednim odjelima obuhvaćaju prilagođene udžbenike, nastavna sredstva, didaktička sredstva i druga pomagala koja su prilagođena vrsti potreba tih učenika. Materijali koji se koriste uključuju prilagođene udžbenike, koji mogu biti tiskani i/ ili elektronički, a moraju omogućavati samostalno učenje i razvoj kompetencija. Za učenike s teškoćama mogu se koristiti i udžbenici radnoga karaktera, prilagođeni njihovim potrebama. 

U skladu s Državnim pedagoškim standardom i Pravilnikom o odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama, škole su obvezne osigurati primjerene prostorne, kadrovske i materijalne uvjete, uključujući prilagođenu opremu, didaktička sredstva, nastavna pomagala te prostore za dodatnu pomoć i rehabilitaciju. Ustroj posebnih razrednih odjela moguć je uz suglasnost Ministarstva, uz obavezu osiguravanja svih propisanih uvjeta i rješenja o primjerenom programu obrazovanja.

Prijelaz učenika u viši razred

Napredak djece s teškoćama u posebnim razrednim odjelima procjenjuje se kroz praćenje i vrednovanje tijekom nastavne godine, pri čemu se metode, načini i postupci vrednovanja prilagođavaju vrsti i stupnju teškoća učenika. 

Vrednovanje znanja i vještina te veća zastupljenost neformalnih načina vrednovanja pomaže učeniku da uvidi važnost i smislenost vrednovanja i da preuzima odgovornost za vlastito učenje. Načini izvješćivanja usmjereni na ono što učenik može, što se od njega očekuje te što i kako treba poboljšati omogućavaju učeniku da uz podršku učitelja i drugih stručnjaka planira i unaprjeđuje proces učenja. 

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, ocjene se prate opisno i brojčano, ovisno o programu u koji je učenik uključen. Metode vrednovanja kod učenika s teškoćama uključuju prilagodbu načina provjere znanja (usmeno, pismeno) i ne smiju negativno vrednovati pogreške nastale zbog teškoća.

Za prelazak u viši razred učenici moraju imati prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta, što se odnosi i na učenike s teškoćama, uzimajući u obzir primjereni program i oblik školovanja.

Djeca s teškoćama u posebnim razrednim odjelima mogu ponavljati razred. Za učenike osnovnoškolskog obrazovanja s teškoćama ne postoji izričito zakonsko ograničenje broja ponavljanja razreda, dok učenici srednje škole mogu ponavljati isti razred najviše dva puta, osim ako propisi o strukovnom obrazovanju ili ministar ne odobre drugačije.

Svjedodžbe

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, matična knjiga i svjedodžba su javne isprave, a sadržaj i oblik svjedodžbi propisuje ministar. Potvrde o završetku školovanja za djecu s poteškoćama u posebnim razrednim odjelima razlikuju se u tome što odražavaju prilagođeni program i način ocjenjivanja.

Svjedodžba za učenike osnovnih i srednjih škola je javna isprava koja se izdaje na kraju svakog razreda, a na kraju osnovne škole (osmog razreda) i srednje škole (državna matura ili završni rad) predstavlja potvrdu o završenom obrazovanju. Prema Pravilniku o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama, svjedodžba sadrži podatke o školi, podatke o učeniku, školsku godinu i razred, nazive nastavnih predmeta s ocjenama, ocjenu iz vladanja, broj ukupnih i neopravdanih sati izostanka, opći uspjeh i aritmetičku sredinu ocjena, potpis razrednika i ravnatelja te pečat škole. 

U srednjoj školi dodatno se navodi naziv programa gimnazije ili strukovnog programa i trajanje programa. Za učenike s teškoćama koji su obrazovanje završili u posebnim razrednim odjelima svjedodžba se razlikuje u tome što se ne upisuju aritmetička sredina ocjena, ocjena iz vladanja i opći uspjeh na uobičajeni način iskazivanja ocjena. Ocjene se iskazuju opisno ili brojčano, ovisno o programu u koji su uključeni.