Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, kao i učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj, rade u skladu s nacionalnim pravnim okvirom koji podržavaju lokalne i regionalne vlasti. Ključni propisi uključuju Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o radu i kolektivne ugovore za zaposlenike u javnim službama. Sustav nadziru Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO), lokalne samouprave i ravnatelji škola.

Uvjeti karijere obuhvaćaju sve faze rada obrazovnog stručnjaka, od zapošljavanja do plaća, odgovornosti, napredovanja u karijeri, mobilnosti i odlaska u mirovinu. Iako se temeljna pravila primjenjuju na svim razinama, predškolski i školski sektori razlikuju se u organizaciji rada, financiranju i modelima stručnog usavršavanja.

 

Politika planiranja

Trenutno ne postoji jedinstvena, dugoročna politika za sustavno upravljanje ponudom i potražnjom odgojitelja, učitelja i nastavnika u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Planiranje radne snage provodi se putem pojedinačnih strateških dokumenata, sektorskih mjera i godišnjih analiza, bez integriranog nacionalnog sustava.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine prepoznaju potrebu za:

• jačanjem stručnog usavršavanja
• boljim usklađivanjem inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika s kontinuiranim osposobljavanjem
• privlačenjem i zadržavanjem kvalificiranih stručnjaka u obrazovanju, posebno u deficitarnim područjima kao što su STEM, strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Jedan od glavnih utvrđenih izazova je nedostatak sustavnih mjera za poboljšanje profesionalnog statusa i atraktivnosti nastavničke struke.

U ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju planirane su posebne mjere da bi se osiguralo dovoljno odgojitelja kako se mreža dječjih vrtića širi. To uključuje planiranje potreba za radnom snagom, razvoj programa prekvalifikacije i dodatnog usavršavanja te inicijative za privlačenje zaposlenika u slabije razvijene regije. 

Potrebe tržišta rada ponajprije se prate godišnjim preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na temelju analiza zapošljavanja, demografskih trendova i regionalnih pokazatelja. Te preporuke dosljedno ističu nedostatak nastavnika matematike, informatike i fizike, a u manjoj mjeri i nastavnika stranih jezika i prirodoslovlja. Iako te analize sadrže informacije važne za politike upisa i programe stipendiranja, one ne predstavljaju dugoročni mehanizam planiranja radne snage.

Trendove zapošljavanja prate Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Državni zavod za statistiku, a informacije o procijenjenim potrebama dostupne su putem strateških dokumenata i godišnjih preporuka.

 

Početak rada u struci

Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju zapošljavaju se prema otvorenom modelu zapošljavanja na temelju Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. 

Upravno vijeće dječjeg vrtića donosi odluku o raspisivanju natječaja za slobodno radno mjesto. Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i u glasilima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i na mrežnim stranicama dječjeg vrtića. Svatko tko ispunjava uvjete natječaja može se prijaviti. 

Odgojitelj kojemu je to prvi posao započinje radni odnos kao pripravnik. Pripravnički staž traje godinu dana, nakon čega je pripravnik dužan položiti stručni ispit u roku od godinu dana od završetka pripravništva. Ako pripravnik ne položi ispit u propisanom roku, prestaje mu radni odnos u dječjem vrtiću.

Iznimno, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu bez javnog natječaja:

• kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana 

• kada potreba za obavljanjem posla ne traje dulje od 60 dana 

• do punog radnog vremena, sa zaposlenikom koji već ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme u predškolskoj ustanovi za rad s nepunim radnim vremenom 

• u slučaju izmjene ugovora o radu na neodređeno vrijeme za zaposlenika koji radi u predškolskoj ustanovi, gdje se mijenja naziv radnog mjesta ili popis/ opis poslova.

 

Učitelji i nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi

Postupci zapošljavanja definirani su Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Zapošljavanje u školskoj ustanovi temelji se na ugovoru o radu nakon objave natječaja za slobodno radno mjesto na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te školskih ustanova. 

Potreba za zaposlenikom, kao i prestanak te potrebe, mora se prijaviti nadležnom upravnom tijelu županije ili gradskom uredu te Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Ta tijela vode evidenciju o učiteljima i nastavnicima za čijim zapošljavanjem više nema potrebe i predlažu ih za zapošljavanje školama sa slobodnim radnim mjestima. 

Nadležno upravno tijelo županije ili gradskog ureda obavlja ove poslove u suradnji sa zajedničkim Povjerenstvom za viškove i manjkove Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Sindikata hrvatskih učitelja. Postupci za uspostavljanje i vođenje evidencije zaposlenika, način raspoređivanja osoblja i kriteriji koji osiguravaju jednake i transparentne uvjete za sve kandidate za zapošljavanje regulirani su Pravilnikom o kriterijima za donošenje odluke o prednosti pri zapošljavanju.

Škola može popuniti radno mjesto tek nakon što je obaviještena da u evidenciji nema odgovarajuće osobe ili nakon što podnese pismeno obrazloženje o neprihvaćanju predloženog kandidata.

Škole donose pravilnik kojim se utvrđuje postupak zapošljavanja i ocjenjivanja kandidata, kao i sastav posebnog povjerenstva za ocjenjivanje kandidata. Pravilnik mora odobriti nadležno županijsko upravno tijelo ili gradski ured. Škole sudjeluju u odabiru kandidata putem posebnih povjerenstava, a ravnatelj škole donosi odluke o zasnivanju i prestanku radnog odnosa.

Učitelji i nastavnici mogu birati radna mjesta za koja se žele prijaviti putem javnog natječaja.

Navedene odredbe primjenjuju se samo na školske ustanove čija su sredstva za plaće zaposlenika osigurana u državnom proračunu.

Iznimno, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu bez natječaja, pod određenim uvjetima propisanim zakonom. 

 

Pripravnički staž

Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

Odgojitelji početnici u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju započinju kao pripravnici. Pripravnički staž traje godinu dana (12 mjeseci) pod nadzorom mentora.

Pripravnički program i pravila za polaganje stručnog ispita definirani su Pravilnikom o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću (NN 84/2024).

Ravnatelj dječjeg vrtića imenuje pripravničko vijeće, koje se sastoji od tri člana:

• ravnatelja kao predsjednika vijeća
• mentora pripravnika
• stručnog suradnika dječjeg vrtića.

Vijeće izrađuje pripravnički program, a mentor prati njegovu provedbu.

Obavezni sastavni dijelovi pripravničkog programa uključuju:

• pravni okvir ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, uključujući Ustav, međunarodne konvencije o pravima djeteta, relevantne propise EU-a i nacionalne propise, nacionalne kurikularne dokumente i pravila dječjeg vrtića
• specifična znanja, vještine i kompetencije za rad s djecom ranog i predškolskog uzrasta
• aktivno sudjelovanje u stručnom usavršavanju, osobito programima namijenjenim pripravnicima, a koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje.

Pripravničko vijeće ocjenjuje rad pripravnika i daje ocjenu je li bio uspješan ili neuspješan. U slučaju neuspjeha, vijeće daje povratne informacije i određuje dodatni program.

Nakon završetka pripravništva odgojitelji početnici polažu stručni ispit kako bi potvrdili svoju kvalifikaciju za samostalni rad kao odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. 

U određenim slučajevima pripravništvo nije nužno:

• Osoba s nastavničkom kvalifikacijom može raditi kao odgojitelj u predškolskoj ustanovi ako se ne prijavi kvalificirani odgojitelj. Ako osoba nije položila stručni ispit za učitelja, mora položiti ispit za odgojitelja u predškolskoj ustanovi u roku od godinu dana.

• Pojedinci koji su već položili stručni ispit u obrazovnom sustavu ili izvan njega moraju polagati samo diferencijalni dio ispita i nemaju status pripravnika.

   

Učitelji i nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sadrži odredbe vezane uz pripravništva i obavezu polaganja stručnog ispita. Uvjeti za pripravništvo i stručni ispit detaljno su propisani Pravilnikom o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (NN 88/03).

Učitelj bez radnog iskustva započinje radni odnos kao pripravnik. Pripravnički staž traje godinu dana i tijekom tog razdoblja pripravnici se osposobljavaju za uspješno, profesionalno i samostalno obavljanje svojih dužnosti u osnovnim ili srednjim školama. 

Pripravnik mora položiti stručni ispit u roku od godinu dana od završetka pripravničkog staža. Pripravniku koji ne položi stručni ispit u tom roku prestaje radni odnos istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita. 

Pripravničko vijeće sastoji se od ravnatelja škole kao predsjednika, mentora pripravnika i stručnog suradnika. Pripravničko vijeće izrađuje operativni program pripravništva za svakog pojedinog pripravnika i odgovorno je za provedbu programa.

Mentor je nastavnik iste struke kao i pripravnik, koji je položio stručni ispit ili je oslobođen polaganja stručnog ispita. Mentor mora nazočiti određenom broju nastavnih sati pripravnika, voditi evidenciju o provedbi pripravničkog programa te pružati pedagošku, metodološku i stručnu pomoć pripravniku. Mentor ima pravo na naknadu. Kriterije i iznos naknade određuje ministar posebnom odlukom. Pripravnik mora nazočiti određenom broju nastavnih sati mentora i samostalno održati određeni broj sati pod nadzorom mentora.

 

Profesionalni status

Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju definira dječje vrtiće kao javne ustanove koje pružaju predškolski odgoj i obrazovanje kao javnu uslugu. Sukladno tome, odgojitelji koji rade u javnim dječjim vrtićima smatraju se javnim službenicima. 

Vrste ugovora o radu su: 

• ugovor o radu na neodređeno vrijeme (puno ili nepuno radno vrijeme) na temelju javnog natječaja koji objavljuje upravno vijeće i 

• ugovor o radu na određeno vrijeme:

  • zamjena dugotrajno odsutnih zaposlenika, na temelju javnog natječaja 

  • bez natječaja, najdulje do 60 dana, kada obavljanje posla ne trpi odgodu ili kada potreba za obavljanjem posla ne traje dulje od 60 dana 

  • ako se na javni natječaj ne prijavi kvalificirani kandidat koji ispunjava uvjete, ugovor se može sklopiti s nekvalificiranom osobom do popune radnog mjesta (najviše 5 mjeseci). 

     

Ne postoji propisani kodeks profesionalnog ponašanja za kvalificirano osoblje, niti se to izričito spominje u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju ili srodnim dokumentima. Dječji vrtići mogu, međutim, donijeti vlastite opće akte, a mnogi posljedično donose i provode interne etičke pravilnike.

 

Učitelji i nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definira da su osnovne i srednje škole javne ustanove koje provode obrazovne aktivnosti. Sukladno tome, učitelji i nastavnici koji rade u javnim školama smatraju se javnim službenicima. 

Vrste ugovora o radu u školama su: 

• ugovor o radu na neodređeno vrijeme (puno ili nepuno radno vrijeme) na temelju javnog natječaja koji objavljuje upravno vijeće škole i 

• ugovor o radu na određeno vrijeme:

  • na temelju javnog natječaja, npr. zamjena za dugotrajno odsutne zaposlenike 

  • bez natječaja, najdulje do 60 dana, kada obavljanje posla ne trpi odgodu ili kada potreba za obavljanjem posla ne traje dulje od 60 dana 

  • ako se ne prijavi kvalificirani kandidat koji ispunjava uvjete, ugovor se može sklopiti s nekvalificiranom osobom do popune radnog mjesta (najviše 5 mjeseci). 

     

Ne postoji propisani kodeks profesionalnog ponašanja za učitelje i nastavnike. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sadrži odredbu da školski odbor, nakon savjetovanja s učiteljskim/ nastavničkim vijećem, vijećem roditelja i vijećem učenika, donosi etički kodeks za neposredne pružatelje obrazovnih aktivnosti unutar školske ustanove.

 

Mjere zamjene

U slučaju kratkotrajnih izostanaka, voditelj smjene škole (ravnatelj ili ovlašteni nastavnik) organizira zamjene. 

Kratkoročne zamjene (do 60 dana): ugovori na određeno vrijeme mogu se sklopiti bez natječaja ako se rad ne može odgoditi.

 

Mjere potpore

Stručna podrška pruža se putem mentorskih programa za novoimenovane učitelje i nastavnike, strukturirane pripravničke programe i mogućnosti stalnog stručnog usavršavanja, uključujući radionice, seminare i tečajeve koje koordiniraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te Agencija za odgoj i obrazovanje. 

 

Plaće

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republika Hrvatska, vjerske zajednice te druge pravne ili fizičke osobe, kao osnivači, određuju visinu plaća u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Plaća osoblja u ustanovama ranog i predškolskog odgoja čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave određuje se na temelju odredaba Zakona o radu i Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, kao i kolektivnog ugovora (ako je potpisan, između osnivača i sindikata), ili na temelju Pravilnika o plaćama, naknadama i drugim materijalnim pravima radnika zaposlenih u dječjem vrtiću.

Ovisno o financijskim sredstvima i stupnju razvoja gradova ili županija, plaće se razlikuju na lokalnoj i regionalnoj razini. Osnovica i koeficijent za izračun plaće zaposlenika dječjeg vrtića, međutim, ne mogu biti niži od osnovice i koeficijenta za izračun plaće zaposlenika u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju.

Iznimka u ovakvom sustavu su učitelji koji rade u predškolskom programu (program predškole – jednogodišnji obavezni predškolski program prije polaska u školu) u sklopu javnih škola. Njihove plaće uređene su propisima koji definiraju plaće svih javnih službenika.

Za osnovnoškolsko, opće niže srednjoškolsko i opće više srednjoškolsko obrazovanje odluka o osnovnoj plaći učitelja i nastavnika donosi se na nacionalnoj razini. 

Osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove koje je osnovala Republika Hrvatska ili jedinice lokalne/ regionalne samouprave javne su službe u obrazovnom sustavu, a učitelji i nastavnici su javni zaposlenici. Sukladno tome,  Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN 155/2023) i pripadajuća Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN 22/2024) primjenjuju se na obračun plaća učitelja i nastavnika.

Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Osnovna plaća temelji se na osnovici plaće (osnovnom iznosu za izračun plaće) i koeficijentima složenosti posla. 

Pripravnik ima pravo na koeficijent obračuna plaće koji je jednak 90 % koeficijenta obračuna plaće za radno mjesto na koje je raspoređen.

Zaposlenik na bolovanju do 42 dana ima pravo na 85 % redovne plaće ili prosječne plaće iz prethodna tri mjeseca, ovisno o tome što je povoljnije. U slučaju profesionalne bolesti ili ozljede na radu zaposlenik ima pravo na 100 % prosječne plaće iz prethodna tri mjeseca za cijelo trajanje bolovanja.

Koeficijenti složenosti posla za učitelje i nastavnike razlikuju se ovisno o njihovoj razini obrazovanja i napredovanju u zvanje mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika. Važeći propisi koji propisuju kriterije i uvjete za napredovanje su Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima (NN 68/2019, 60/2020, 32/2021).

Ostale vrste dodataka detaljno su definirane kolektivnim ugovorima između sindikata (sindikati javnih službenika, sindikati učitelja) i Vlade Republike Hrvatske. 

Dodaci na osnovnu plaću uključuju: 

- dodatak za radni staž – osnovna plaća povećava se za 0,5 % za svaku godinu radnog iskustva

- dodatak za završen poslijediplomski studij – učitelji i nastavnici imat će veće plaće za 5 % ako su završili sveučilišni specijalistički studij (spec. i uni. spec.), za 8 % ako imaju dodatnu kvalifikaciju na magistarskoj razini (prema prethodnim propisima, odgovara ISCED razini 8.1.) ili 15 % ako imaju dodatnu kvalifikaciju na doktorskoj razini 

- dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima: 

• za rad u školama s otežanim uvjetima rada osnovna plaća povećava se za 10 % 

  • rad u srednjoj školi koja se nalazi u općinama – gradovima koji imaju status brdsko-planinskih i otočnih područja u Republici Hrvatskoj 10 %

• nastavnici koji rade u posebnim uvjetima imaju pravo na povećanu plaću za: 

  • nastavu učenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovnim razredima (njihove će se plaće povećati kao što je definirano kolektivnim ugovorima, ovisno o broju razreda i vrsti programa za učenike s posebnim obrazovnim potrebama)

  • putovanje najmanje 50 kilometara u jednom smjeru na dan (ISCED 1 i 24) ili 100 kilometara u oba smjera na dan (ISCED 34) 

  • nastavnici koji predaju u tri ili više škola tijekom jednog dana na odvojenim lokacijama 

- regres za godišnji odmor, božićnica i uskrsnica, dar za blagdan Sv. Nikole za dijete do 15 godina starosti i nagrada za dugogodišnji rad ovisno o broju godina radnog staža

- financijsku pomoć u slučaju rođenja ili posvojenja svakog djeteta, za smrt supružnika, partnera, djeteta ili roditelja

- osnovne plaće zaposlenika (uključujući učitelje i nastavnike) povećavaju se za prekovremeni rad 50 %, noću 40 %, subotom 25 %, nedjeljom 50 %, u smjenama 10 %, u dvije smjene 10 %, a na blagdane i neradne dane 150 %.

Učitelji koji imaju 30 ili više godina radnog staža mogu zatražiti smanjenje nastave za 2 sata ili povećanje plaće za 4 %.

Informacije o plaćama učitelja i nastavnika godišnje ažuriraju nacionalne jedinice u interaktivnom alatu „Plaće i novčane naknade za nastavnike i ravnatelje škola u Europi“. 

 

Radno vrijeme i praznici

Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

U skladu s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe, odgojitelji su dužni na tjedan provesti 27,5 radnih sati u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom ili skupinom djece, dok u preostalom radnom vremenu obavljaju i druge poslove do punog radnog vremena.

Ostale dužnosti odgojitelja uključuju planiranje, ustrojavanje i vrednovanje rada, pripremu okružja i materijala, suradnju i savjetovanje roditelja i drugih, kao i sudjelovanje u aktivnostima stručnog usavršavanja.

 

Učitelji i nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi

U skladu s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, ukupne tjedne dužnosti učitelja i stručnih suradnika u školama utvrđuju se u 40-satnom radnom tjednu godišnjim planom i programom rada u skladu s nacionalnim i školskim kurikulumom.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka. U slučajevima nepunog radnog vremena tjedno radno vrijeme može biti raspoređeno na manje od pet dana. 

Nastavni sat traje 45 minuta.

Svakom učitelju i stručnom suradniku ravnatelj izdaje odluku o tjednom i godišnjem zaduženju, koje obuhvaća:

• zadatke koji uključuju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima 

• ostale poslove koji proizlaze iz: neposrednog odgojno-obrazovnog rada, izvršenja aktivnosti iz kurikuluma, školskog kurikuluma, obaveze stručnog usavršavanja i drugih propisa 

• posebne poslove koji proizlaze iz ustroja rada škole i odredaba Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Učitelji razredne nastave (razredna nastava 1. – 4. razred osnovne škole) dužni su izvoditi nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada (dodatna nastava, dopunska nastava i/ ili izvannastavne aktivnosti) s učenicima u količini propisanoj kurikulumom za 1., 2., 3. ili 4. razred te obavljati razredničke dužnosti i druge poslove u sklopu satnice do punog radnog vremena. 

Učitelji u produženom boravku (produženi boravak) provode neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima do 25 sati na tjedan, pri čemu svaki sat traje 60 minuta. U okviru ovog neposrednog odgojno-obrazovnog rada obavljaju zadatke poput pomaganja učenicima u učenju i organiziranja slobodnog vremena, a mogu provoditi i dodatnu nastavu, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti kada je to primjenjivo. Preostali sati, do punog radnog vremena, raspoređuju se na druge dužnosti.

Tjedna radna obaveza predmetnih nastavnika u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, za puno radno vrijeme, iznosi za:

• nastavnike hrvatskog jezika, jezika nacionalnih manjina, matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat na tjedan – 22 sata

• nastavnike stranog jezika i nastavnike klasičnih jezika – 23 sata

• nastavnike ostalih nastavnih predmeta – 24 sata.

Tjedna norma za stručno-metodičku pripremu je 30 minuta po satu redovne nastave (20 minuta za učitelje u produženom boravku), osim dva sata razredne nastave koji se priznaju kao redovna nastava.

 

Smanjena satnica nastave

Učitelj u osnovnoj školi s više od 30 godina radnog iskustva ima pravo na smanjenje od dva (2) sata na tjedan u neposrednom odgojno-obrazovnom radu, pod uvjetom da mu je redovitom i/ ili izbornom nastavom dodijeljen minimalan broj sati potreban za ostvarivanje prava na puno radno vrijeme. Učitelj razredne nastave ima pravo na dodatno smanjenje od jednog sata na tjedan ako sat glazbene kulture u četvrtom razredu predaje predmetni nastavnik. Ako učitelj ne iskoristi to pravo, ima pravo na povećanje osnovne plaće za 4 %.

Nastavnici u srednjim školama s najmanje 30 godina radnog iskustva mogu zatražiti smanjenje tjednog nastavnog opterećenja za dva sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Ako ne iskoriste to pravo, imaju pravo na povećanje osnovne plaće za 4 %. Poslodavac ne može od takvog nastavnika zahtijevati prekovremeni rad, osim u iznimnim situacijama opravdane potrebe za osiguranjem redovite nastave.

U slučaju smanjenja radne sposobnosti s preostalom radnom sposobnošću ili s djelomičnim gubitkom radne sposobnosti, ili neposredne opasnosti od smanjenja radne sposobnosti, te ako se primjenjuje jedan od sljedećih uvjeta:

• dob – pet (5) godina prije dobi za odlazak u mirovinu 

• profesionalna bolest ili

• ozljeda na radu 

poslodavac je dužan zaposleniku osigurati povoljniju normu radnog opterećenja bez smanjenja plaće ostvarene prije nastanka tih okolnosti. Za nastavno osoblje dio smanjenja radnog opterećenja odnosi se na neposredan odgojno-obrazovni rad, a drugi dio na ostale poslove unutar 40-satnog radnog tjedna. 

Trajanje godišnjeg odmora određeno je Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima. Minimalni broj dana godišnjeg odmora je 20, a dodatni dani odobravaju se na temelju posebnih kriterija.

Za učitelje i nastavnike dodatni dani godišnjeg odmora odobravaju se prema kriterijima utvrđenim kolektivnim ugovorima:

• prema uvjetima rada (1 – 2 dana)

• prema složenosti posla (1 – 4 dana)

• prema duljini radnog staža (2 – 8 dana)

• prema posebnim socijalnim uvjetima (1 – 3 dana)

• prema doprinosu na radu (1 – 3 dana).

 

Ukupan broj dana godišnjeg odmora ne može biti veći od 30. Godišnji odmor učitelja i nastavnika obično se podudara s razdobljima odmora učenika.

 

Promicanje i napredovanje

Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju definira da odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju mogu napredovati u struci i stjecati položajna zvanja mentora, savjetnika i izvrsnih savjetnika. Postupak, način i uvjeti napredovanja propisani su Pravilnikom o postupku, načinu i uvjetima za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja u dječjem vrtiću (NN 83/2024).

Kriteriji koji se uzimaju u obzir za napredovanje su: odgovarajuća razina obrazovanja i položen stručni ispit, godine radnog staža kao odgojitelja u dječjem vrtiću, redovito stručno usavršavanje i ispunjavanje svih obaveza vezanih uz struku propisanih Pravilnikom. 

 

Učitelji i nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi

Razine i pripadajuća zvanja učitelja i nastavnika te uvjeti i postupak za napredovanje u viša zvanja propisani su Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima (NN 68/2019, 60/2020, 32/2021). 

Učitelji i nastavnici koji posjeduju odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, kao i potrebne pedagoške kompetencije propisane zakonom i drugim propisima, mogu napredovati u sljedeća zvanja pod uvjetima utvrđenim ovim Pravilnikom:

• mentor

• savjetnik

• izvrstan savjetnik. 

Kriteriji koji se uzimaju u obzir za napredovanje su: odgovarajuća razina obrazovanja i položen stručni ispit, godine radnog staža kao učitelja ili nastavnika (na razini koja prethodi onoj na koju se napreduje), stalno stručno usavršavanje tijekom propisanog razdoblja (broj sati izobrazbe) i ispunjavanje svih obaveza vezanih uz struku propisanih Pravilnikom.

Kategorije aktivnosti koje se koriste za procjenu stručnih i pedagoških aspekata uspješnosti odgojno-obrazovnih zaposlenika u ispunjavanju standarda izvrsnosti su:

• organiziranje natjecanja i mentoriranje učenika, studenata, pripravnika (vježbenika) 

• predavanja, radionice i edukacije 

• rad u stručnim vijećima, udrugama i sličnim aktivnostima 

• stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji 

• projekti 

• poboljšanje rada škole i rad na poboljšanju obrazovnog sustava.

Ovi kriteriji sadrže dodatne podkriterije, koji nose različit broj bodova.

 

Mobilnost i premještaji

Učitelji i nastavnici mogu se premještati iz škole u školu i druge obrazovne ustanove u skladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorima i unutarnjim propisima ustanova. 

Zaposlenici se mogu premjestiti na vlastiti zahtjev, sudjelovanjem u natječaju za slobodna radna mjesta ili odlukom poslodavca u slučajevima organizacijskih promjena, otvaranja novih ustanova ili potrebe za popunjavanjem radnih mjesta u deficitarnim područjima.

Zaposlenici općenito zadržavaju svoja prava na plaću i druge materijalne ili statusne pogodnosti pri premještaju unutar sustava. Ograničenja pri premještaju mogu se odnositi na dostupnost radnih mjesta, kvalifikacije zaposlenika ili specifične institucionalne zahtjeve. Primjeri premještaja uključuju popunjavanje radnih mjesta u novim školama ili dječjim vrtićima u manje naseljenim područjima, premještaj u školu s manjim brojem učenika zbog organizacijskih potreba ili privremene premještaje radi zamjene odsutnih učitelja, nastavnika ili odgojitelja.

 

Prestanak radnog odnosa

Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

U skladu sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju, ugovor o radu prestaje u sljedećim slučajevima:

- ako je osoba zaposlena u dječjem vrtiću pravomoćno osuđena za jedno od kaznenih djela ili prekršaja navedenih u Zakonu, ugovor o radu prestaje bez obaveze poštivanja otkaznog roka

- odgojno-obrazovni i ostali zaposlenici u dječjem vrtiću čije se psihofizičko stanje tijekom rada značajno pogorša mogu biti upućeni na liječnički pregled:

                - odbijanje pregleda rezultira izvanrednim otkazom

- ako se potvrdi značajno smanjenje radne sposobnosti, ugovor o radu prestaje, uz mogućnost ponude novog ugovora pod izmijenjenim uvjetima za poslove koji odgovaraju sposobnostima zaposlenika 

- ako se utvrdi da odgojitelj ili stručni suradnik ne provodi obrazovni program u skladu sa Zakonom

- ako zaposlenik ne položi stručni ispit u propisanom roku (godinu dana od završetka pripravništva) 

- ostali slučajevi, navedeni u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju i Zakonu o radu.

 

Učitelji i nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi

U skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, učitelju prestaje radni odnos:

- ako je osoba zaposlena u školi pravomoćno osuđena za jedno od kaznenih djela navedenih u Zakonu, ugovor o radu prestaje bez obaveze poštivanja otkaznog roka

- učitelji u školama čije se psihofizičko stanje tijekom rada značajno pogorša mogu biti upućeni na liječnički pregled:

                - odbijanje pregleda rezultira izvanrednim otkazom

- ako specijalist medicine rada utvrdi da zaposlenik nije u mogućnosti pravilno obavljati svoje dužnosti u odgojno-obrazovnom radu, ravnatelj će tu procjenu proslijediti odabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite zaposlenika radi pokretanja postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjene radne sposobnosti s preostalom radnom sposobnošću, odnosno djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti

- ako zaposlenik ne položi stručni ispit u propisanom roku (godinu dana od dana završetka pripravništva) 

- i u drugim slučajevima navedenima u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Zaposlenik školske ustanove bit će odmah udaljen s obavljanja dužnosti:

- nakon saznanja o postojanju kaznene prijave protiv zaposlenika zbog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta 

- nakon primitka dokaza da je protiv zaposlenika školske ustanove pokrenut i da se vodi kazneni postupak za bilo koje od kaznenih djela navedenih u Zakonu.

Suspenzija traje do primitka dokaza o pokretanju ili obustavi kaznenog postupka. Tijekom suspenzije zaposlenik ima pravo na naknadu plaće ili njezin dio. U slučaju pravomoćne presude zaposlenik se otpušta bez otkaznog roka izvanrednim otkazom. 

Umirovljenje i mirovina

Odgojitelji te učitelji i nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi imaju pravo na redovnu mirovinu u skladu s općim uvjetima Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025). 

Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada napuni 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada napuni 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Iznimno, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik – žena – kada napuni: 

• u 2025. – 58 godina i 9 mjeseci života i 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža

• u 2026. – 59 godina života i 34 godine mirovinskog staža

• u 2027. – 59 godina i 3 mjeseca života i 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža

• u 2028. – 59 godina i 6 mjeseci života i 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža

• u 2029. – 59 godina i 9 mjeseci života i 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža.

 

Ugovor o radu učitelja i nastavnika prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža te istekom školske godine u kojoj navršava 65 godina života i ima 15 godina mirovinskog staža.

Uvjeti za zapošljavanje učitelja i nastavnika u osnovnoj ili srednjoj školi definirani su Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Ako se na radno mjesto učitelja ne prijavi nijedan kandidat koji ispunjava navedene uvjete, radni odnos može se zasnovati bez javnog natječaja s umirovljenom osobom koja ispunjava uvjete. Takav ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati do jedne godine, uz mogućnost produljenja za dodatnu godinu, ali ne nakon navršene 67. godine života.