Definicija ciljnih skupina

Učenici u nepovoljnom položaju prepoznaju se na temelju kombinacije pedagoških, socijalnih, zdravstvenih i ekonomskih kriterija. U skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te pripadajućim pravilnicima, to mogu biti:

• učenici s teškoćama u razvoju 
• učenici slabijeg socioekonomskog statusa 
• učenici pripadnici nacionalnih manjina ili učenici slabijeg poznavanja hrvatskog jezika
• učenici iz obitelji s narušenim obiteljskim odnosima, zanemarivanjem ili drugim rizičnim okolnostima 
• učenici s kroničnim bolestima ili dugotrajnim izostancima.

Njihova se identifikacija provodi kroz upisnu dokumentaciju i priložena rješenja nadležnih tijela, pedagošku i psihološku procjenu stručne službe škole (pedagog, psiholog, edukacijski rehabilitator), praćenje školskog uspjeha, izostanaka i ponašanja te suradnju s roditeljima i vanjskim institucijama (zdravstvene ustanove, centri za socijalnu skrb).

Posebne mjere podrške

Mjere podrške za učenike u nepovoljnom položaju u Republici Hrvatskoj obuhvaćaju različite oblike pomoći i prilagodbi u odgojno-obrazovnom sustavu, usmjerene na učenike s teškoćama, učenike s nedovoljnim znanjem hrvatskog jezika, pripadnike nacionalnih manjina, djecu azilanata i stranaca pod međunarodnom zaštitom te učenike slabijeg socioekonomskog statusa.

Državni pedagoški standard predškolskog odgoja (NN 57/22) omogućava programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, uključujući dvojezične programe, s obaveznim dijelom na hrvatskom jeziku.

Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina (NN 93/11), pripadnici nacionalnih manjina mogu osnivati predškolske ustanove, osnovne i srednje škole te visoka učilišta za provođenje odgoja i obrazovanja na svom jeziku i pismu. Školske ustanove s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu se osnivati i za manji broj učenika nego što je propisano za škole s nastavom na hrvatskom jeziku.

Obrazovanje se organizira prema trima modelima: Model A (nastava u cijelosti na jeziku manjine uz obavezno učenje hrvatskoga), Model B (dvojezična nastava) i Model C (nastava na hrvatskom uz dodatne sate za jezik i kulturu manjine).

U obrazovanju pripadnika romske nacionalne manjine značajan pomak učinjen je donošenjem Kurikuluma za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (Model C), čime je romska nacionalna manjina prvi put uključena u sustav odgoja i obrazovanja te je omogućeno učenje materinskog jezika (Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine).

Upis u škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina provodi se pod istim uvjetima kao i u škole s nastavom na hrvatskom jeziku, a u slučaju većeg broja prijava prednost imaju pripadnici nacionalnih manjina.

Prema Pravilniku o načinu provođenja programa i provjeri znanja tražitelja azila, azilanata, stranaca pod privremenom zaštitom i stranaca pod supsidijarnom zaštitom, radi pristupa obrazovnom sustavu Republike Hrvatske za djecu azilanata i stranaca pod međunarodnom zaštitom osigurava se pristup osnovnom obrazovanju pod jednakim uvjetima kao i hrvatskim državljanima, uz mogućnost organiziranja dodatne nastave i prilagodbi. 

Radi učinkovite integracije u sustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske za učenika koji ne zna ili nedovoljno zna hrvatski jezik organizira se pripremna ili dopunska nastava.

Ti učenici mogu biti djeca:

• državljana Republike Hrvatske koja se vraćaju iz inozemstva 
• koja su članovi obitelji državljana država članica Europske unije 
• pripadnici nacionalnih manjina 
• stranaca koji su članovi obitelji koje imaju pravo boravka ili prebivališta u Republici Hrvatskoj.

Privremeni oblici odgoja i obrazovanja su posebni načini organizacije nastave za učenike koji zbog određenih zdravstvenih razloga ne mogu pohađati redovitu nastavu u školi. Prema Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, privremeni oblici odgoja i obrazovanja obuhvaćaju:

• nastavu u kući 
• nastavu u zdravstvenoj ustanovi 
• nastavu na daljinu.

Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine za posebni cilj ima prevenciju i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti. Neke od mjera za postizanje tog cilja jesu sufinanciranje opremanja dječjih vrtića didaktičkom opremom za rad s djecom s teškoćama u razvoju, osiguravanje troškova prijevoza, prehrane i nastavnih sredstava učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi, osiguravanje troškova prijevoza i nastavnih sredstava učenicima s teškoćama u razvoju u srednjoj školi, financiranje nabave udžbenika za obavezne nastavne predmete učenicima srednjih škola i drugih obrazovnih materijala i učenicima osnovnih škola korisnika zajamčene minimalne naknade, pružanje programa socijalnog uključivanja za djecu i obitelji u riziku od siromaštva, pružanje programa osnaživanja i podrške djeci i mladima nakon izlaska iz skrbi, osiguravanje besplatne školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva, kulturne i umjetničke aktivnosti za djecu i mlade u riziku od siromaštva, poboljšanje kapaciteta (znanja i vještina) stručnjaka u sustavu socijalne skrbi kako bi se osigurala kvalitetna i pravodobna rana identifikacija, upućivanje, učinkovito vođenje slučajeva, djelotvorne obiteljske intervencije i pružanje usluga koje su prilagođene multikulturalnom okruženju (uključujući romsku populaciju) te poboljšanje kapaciteta stručnjaka u drugim sustavima (policija, zdravstvo, odgoj i obrazovanje te drugi sustavi).