Inicijalno obrazovanje za odgojitelje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (RPOO), učitelje i predmetne nastavnike u osnovnoj školi provodi se u sklopu sustava visokog obrazovanja, na sveučilištima i veleučilištima, kroz prijediplomske, diplomske i integrirane studijske programe. Struktura tih programa razlikuje se ovisno o razini obrazovanja na kojoj budući stručnjaci trebaju raditi. 

Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (RPOO) stječu kvalifikacije završetkom studijskog programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Učitelji u osnovnoj školi završavaju integrirani program obrazovanja za učitelja, dok predmetni nastavnici završavaju studijske programe iz svojih predmetnih područja, nadopunjene pedagoškom, psihološkom, didaktičkom i metodološkom izobrazbom. Inicijalno obrazovanje uključuje teorijsku nastavu, školsku praksu i nadziranu nastavnu praksu u obrazovnim ustanovama, pripremajući studente za samostalan stručni rad u dječjim vrtićima i školama.

Studijski programi pružaju temeljna znanja za rad s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama, uključujući učenike s invaliditetom i darovite učenike, putem kolegija inkluzivnog obrazovanja, razvojne psihologije i diferencirane nastave. Stručnjaci poput defektologa dodatno se specijaliziraju za rad s učenicima sa složenijim potrebama, a nastavnici imaju mogućnost daljnjeg specijaliziranog profesionalnog razvoja.

Specijalizirano obrazovanje dostupno je i nastavnicima u područjima likovnog odgoja, tjelesnog odgoja i stranih jezika, uključujući dodatnu pedagošku i metodološku pripremu za nastavu u školskom okružju. Na taj način sustav inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj osigurava diferenciran pristup koji je specifičan za razinu i profesionalno utemeljen, s jakim naglaskom na uključivost, praktično osposobljavanje i kvalitetu nastave.

Ustanove, razina i načini osposobljavanja

Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju stječu obrazovanje pohađanjem prijediplomskog sveučilišnog studija (prvostupanjska razina – ISCED 6, 180 ECTS-bodova, 3 godine) i diplomskog studija (magistarska razina, ISCED 7, 120 ECTS-bodova, 2 godine). Odgojitelji se obrazuju prema uzastopnom modelu, koji uključuje znanje sadržaja iz različitih predmetnih područja, opće i pedagoško znanje te praksu u dječjem vrtiću.

Prijediplomski studij priprema buduće odgojitelje za rad s djecom u dobi od 6 mjeseci do 7 godina (do početka obaveznog školovanja). Nakon završetka studenti stječu naziv prvostupnika ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, što im omogućava početak rada kao odgojitelja početnika u predškolskim ustanovama ili nastavak diplomskog studija.

Diplomski studij unaprjeđuje i proširuje kompetencije s prijediplomske razine, razvija složenije vještine poput istraživačkih kompetencija i omogućava nastavak poslijediplomskog studija. Nakon završetka studenti stječu naziv magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Učitelji i nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi

Učitelji razredne nastave (1. – 4. razred osnovne škole) stječu obrazovanje pohađanjem integriranog prijediplomskog i diplomskog sveučilišnog studijskog programa za obrazovanje učitelja razredne nastave (5 godina, 300 ECTS-bodova). Diplomanti stječu naziv sveučilišnog magistra primarnog obrazovanja (univ. mag. prim. educ.) te su kvalificirani za rad kao učitelji razredne nastave.

Studijski program omogućava stjecanje širokih općih, specifičnih i dodatnih kompetencija iz društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti za cjelovit odgoj i obrazovanje učenika osnovne škole. Također pruža specijalizirane kompetencije za poučavanje određenih predmeta u osnovnoj školi (ovisno o završenoj specijalizaciji ili modulu, primjerice, strani jezici, IKT, hrvatski jezik i matematika).

Pravilnikom o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi propisani su studijski programi i/ ili smjerovi, uz vrstu i akademski ili stručni naziv koji se stječe završetkom, koje učitelji i stručni suradnici u osnovnim školama moraju imati u skladu s programima koje nude visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj.

Diplomanti nenastavničkih fakulteta ili nenastavničkih smjerova na učiteljskim fakultetima mogu se zaposliti kao predmetni nastavnici u osnovnim ili srednjim školama, ali moraju završiti dodatni pedagoško-psihološki i didaktičko-metodički obrazovni program. To im omogućava stjecanje potrebnih nastavničkih kompetencija i dobivanje nastavničke kvalifikacije.

Uvjeti za upis

Uvjeti za upis su opći uvjeti za upis na visoka učilišta (detaljnije u 6.2. Prva razina studija i 6.3. Diplomski studiji). 

Za prijediplomski studij uvjet je završena četverogodišnja viša srednja škola – gimnazija ili strukovna viša srednja škola (razina ISCED 3). Također, budući studenti moraju položiti državni ispit mature.

Broj upisanih studenata zajednički određuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i visoka učilišta (politika numerus clausus). Sveučilišta samostalno određuju razinu uspjeha u višem srednjoškolskom obrazovanju i na državnom ispitu mature koji budući studenti moraju postići kako bi se kvalificirali za upis u pojedini studijski program. 

Uz te uvjete fakulteti mogu organizirati i dodatne, posebne prijamne ispite. Prijamne ispite provodi sveučilišno osoblje prema strogo propisanim procedurama. Odnos ukupnog broja prijavljenih i upisanih razlikuje se među učiteljskim fakultetima i akademskim godinama. Odabir kandidata temelji se na školskim ocjenama, ispitu mature i rezultatima prijamnih ispita ako postoje na pojedinim fakultetima, odnosno sveučilištima.

Za upis na diplomski studij potreban je završen odgovarajući sveučilišni prijediplomski studijski program. Za rani i predškolski odgoj i obrazovanje to podrazumijeva završen prijediplomski sveučilišni ili stručni studijski program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (180 ECTS-bodova) ili srodni prijediplomski studijski program (primjerice, defektologija, psihologija, socijalni rad, kineziologija) uz uvjet polaganja diferencijalnih ispita.

Kurikulum, razina specijalizacije i ishodi učenja

Studijske programe izrađuju i donose visoka učilišta u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te propisima o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te moraju biti usklađeni s kvalifikacijom u Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. 

Plan izvedbe studija, koji visoko učilište donosi prije početka akademske godine, detaljno definira organizaciju i način izvođenja studija, uključujući popis kolegija, metode poučavanja, satnicu, literaturu itd. Odobrenje za izvođenje studija daje nadležno ministarstvo na temelju dopusnice dobivene u postupku početne akreditacije koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).

Odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

Standard zanimanja „Odgojitelj djece rane i predškolske dobi" (razina 6 HKO-a – sveučilišni prijediplomski studij, stručni prijediplomski studij) upisan je u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira – HKO 2023. godine i vrijedi do 31. kolovoza 2028. godine. Nakon tog razdoblja moguće je predložiti izmjene standarda ili stvoriti novi.

Standard zanimanja sadrži potrebnu razinu HKO-a, uvjete rada i ključne zadatke koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju, ključne kompetencije bitne za obavljanje određenog zanimanja. 

Osim standarda zanimanja, u registar HKO-a upisan je i standard kvalifikacije „Sveučilišni prvostupnik (baccalaureus)/ sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“. Sadrži skupove ishoda učenja, ishode učenja i kompetencije. 

Unosom standarda kvalifikacije u Registar (u ovom slučaju za odgojitelja djece rane i predškolske dobi) definiraju se potrebni ishodi učenja i obavezne kvalifikacije koje odgojitelji moraju posjedovati. Svi relevantni studijski programi obavezni su se pridržavati ovih standarda.

Kompetencije su grupirane u skupove kompetencija: 

• Osnove psihološkog i pedagoškog razvoja djeteta 

• Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja 

• Kreiranje poticaja i aktivnosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju 

• Poticanje i praćenje razvoja djeteta, Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Pedagoška i ostala dokumentacija u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju 

• Komunikacijske vještine i timski rad 

• Osobni i profesionalni razvoj 

• Zaštita zdravlja i dobrobiti djece.

Učitelji i nastavnici u osnovnoj i srednjoj školi

Standard zanimanja „Učitelj/ učiteljica razredne nastave“ (razina 7.1 HKO-a – diplomski sveučilišni studij, integrirani prijediplomski i diplomski sveučilišni studij, stručni magistarski studij – specijalistički diplomski stručni studij) upisan je u registar HKO-a 2024. godine i vrijedi do 31. prosinca 2028. godine.

Kompetencije su grupirane u 10 glavnih skupova kompetencija: 

• Organizacija odgojno-obrazovnog procesa u skladu s razvojnim karakteristikama učenika razredne nastave 

• Planiranje odgojno-obrazovnog rada u razrednoj nastavi 

• Sudjelovanje u organizaciji rada škole i odgojno-obrazovnog sustava 

• Neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima u razrednoj nastavi 

• Vođenje razreda u razrednoj nastavi 

• Komunikacijske kompetencije učitelja razredne nastave 

• Suradnja učitelja razredne nastave unutar škole, s obitelji i zajednicom 

• Vrednovanje ishoda učenja i postignuća učenika u razrednoj nastavi 

• Zaštita zdravlja i dobrobiti učenika u razrednoj nastavi 

• Profesionalni i osobni razvoj učitelja razredne nastave.

Standard zanimanja „Učitelj/ učiteljica/ nastavnik/ nastavnica predmetne nastave” upisan je u registar HKO-a 2023. godine.

Nastavnici visokih učilišta koji obrazuju odgojitelje, učitelje i nastavnike

Nastavnici koji obrazuju odgojitelje, učitelje i nastavnike čine kvalificirano sveučilišno osoblje zaposleno u skladu s uvjetima za sveučilišne nastavnike. Trebaju imati nastavne i istraživačke kompetencije koje se ocjenjuju na temelju:

• Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti 

• Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja 

• Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja. 

Postoje tri razine sveučilišnih nastavničkih radnih mjesta: 

• docent 

• izvanredni profesor 

• redoviti profesor. 

Osnovni uvjet za rad sveučilišnog nastavnika je doktorat, određeni broj objavljenih znanstvenih radova i javno predavanje za studente, koje ocjenjuje nadređeno sveučilišno osoblje.

Dio obrazovanja odgojitelja koji se provodi u predškolskim ustanovama (praksa u dječjem vrtiću) te u osnovnim i srednjim školama nadziru posebno imenovani mentori zaposleni u odgovarajućim ustanovama.

Kvalifikacije, vrednovanje i potvrde

U skladu s člankom 24. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja te dokumentiranu zdravstvenu sposobnost.

Odgoj djece od 6 mjeseci starosti do osnovne škole može obavljati osoba koja je završila odgovarajuću vrstu i stupanj studija za radno mjesto odgojitelja (prijediplomski sveučilišni ili stručni studij, diplomski sveučilišni ili specijalistički diplomski stručni studij ili studij koji vodi do višeg stručnog obrazovanja u skladu s prethodnim propisima). 

Osoba koja se prvi put zapošljava kao odgojitelj u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju mora obaviti jednogodišnji pripravnički staž, nakon čega polaže stručni ispit. Pripravnici koji su položili stručni ispit dobivaju Potvrdu o položenom stručnom ispitu. 

Za zasnivanje radnog odnosa u obrazovnoj ustanovi osoba mora ispunjavati opće uvjete propisane propisima o radu, kao i posebne uvjete koji se primjenjuju na obrazovne ustanove. Posebni uvjeti uključuju poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u dovoljnoj mjeri za obavljanje odgojno-obrazovnog rada te posjedovanje odgovarajuće vrste i stupnja obrazovanja potrebnog za rad s učenicima. 

Dozvola za rad u obrazovnoj ustanovi javna je isprava kojom se potvrđuju stručne kompetencije učitelja, nastavnika, predavača, stručnih suradnika i ravnatelja. Stječe se polaganjem stručnog ispita.

Alternativni načini obrazovanja

Ne postoje u potpunosti razvijeni alternativni načini obrazovanja za nastavničku profesiju za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. 

Ograničen, zaseban način obrazovanja zasnovan na zaposlenju postoji samo u sektoru ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Nakon izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju iz 2022. godine, diplomanti programa obrazovanja učitelja razredne nastave (ISCED razina 7.1., 300 ECTS-bodova) mogu se zaposliti kao odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u slučajevima nedostatka osoblja ako se u roku od dvije godine upišu u program prekvalifikacije ili daljnje kvalifikacije.

Ovi programi, koje provode akreditirana visoka učilišta, priznaju prethodno učenje i pružaju ciljano osposobljavanje za rad s djecom u dobi od 0 do 6 godina. Završetkom se stječu potrebne stručne kompetencije, ali ne i puna formalna kvalifikacija. Daljnje zakonske izmjene su u pripremi.